Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić u četvrtak je, na početku saborske sjednice na kojoj se raspravlja o učincima mjera iz zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije COVID -19 za razdoblje od 11. ožujka 2020 do 15. siječnja 2021. godine, zatražila stanku. Objasnila je da je ‘izvješće upitne vjerodostojnosti i razotkriva neke prakse koje se tiču šire javnosti i nadilaze samu točku’.

“U izvješću se navodi da će Hrvatska postati dilerom cjepiva, da ćemo nabavljati više cjepiva nego što nam treba da bi EU učinili privlačnim tržište, a nakon toga ćemo to cjepivo prepodavati ili donirati”, kazala je Marija Selak Raspudić.

U izvješću se podsjeća kako je Hrvatska započela s pripremom i provedbom epidemioloških i drugih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja epidemije bolesti COVID-19 odmah nakon prvog zabilježenog slučaja na području Hrvatske 25. veljače 2020. Odluku o proglašenju opasnosti od epidemije ministar zdravstva donio je 4. ožujka 2020., a Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 11. ožujka 2020.

Zbog epidemije bolesti COVID-19 u travnju 2020. pristupilo se prilagodbi važećeg pravnog okvira, tj. izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, posebno u vezi s mjerama za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Izmjenama i dopunama Zakona uspostavljen je institucionalni model upravljanja krizom primjeren težini i urgentnosti pandemije koji omogućuje brzo djelovanje u slučaju rasta broja oboljelih, kao i ostvarenje načela djelotvornosti i načela razmjernosti.

Navedeni model osigurava da poduzete mjere postižu zadane ciljeve, ali da te mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno budu takve da odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili usklađeni s okolnostima te, zahtijeva li to situacija, ograničena samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem.

Prema navedenom modelu, nadzor nad postizanjem tih ciljeva je u nadležnosti Vlade. Izvješće također obuhvaća i obrazloženje odredbi novela Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti iz travnja i prosinca 2020., kao i učincima provedbe mjera iz Zakona i tijek upravljanja pandemijom, odnosno epidemijom bolesti COVID-19 u Hrvatskoj. Opisana je epidemiološka situacija uz statistička mjerenja, dan je pregled uputa i preporuka, akata te odluka o privremenom rasporedu radnika i medicinsko-tehničke opreme.

Prvi put nakon 22. studenoga 2020. zabilježen je pad broja hospitaliziranih ispod dvije tisuće i postignut je najveći dvotjedni pad novozaraženih u Europskoj uniji. Nadalje, 15. siječnja 2021. 14-dnevna kumulativna stopa novooboljelih na 100.000 stanovnika iznosila je 334,4, dok je udio pozitivnih nalaza u odnosu na ukupno testirane iznosio 14,7 posto, stoji uz ostalo u Izvješću.