Jedan od alata koji posljednjih godina zauzimaju sve važnije mjesto u poslovnom svijetu i koji bi u narednim godinama svojom primjenom trebao nadopuniti tradicionalne metode mjerenja i procjene uspješnosti poslovanja poduzeća jest ESG rating, odnosno ESG procjena uspješnosti i održivosti poslovanja kompanije. ESG procjena mjeri tri ključna čimbenika koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom ocjene održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja svake tvrtke, a to su pristup okolišu (Environment) i društvu (Social) te usvojene prakse upravljanja (Governance). Budući da će u narednih nekoliko godina, sukladno novim zakonskim propisima, ESG procjene postati obavezni dio financijskih izvješća o poslovanju svake tvrtke, razgovarali smo s direktoricom Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK) Marijom Šćulac Domac o tome kakve će promjene primjena tog alata unijeti u poslovanje tvrtki u Hrvatskoj.

B&B: Što konkretno ESG ocjena uspješnosti i održivosti poslovanja znači za tvrtku, odnosno, kakve joj benefite nosi?

HGK je izradio hrvatski ESG rating koji tvrtkama pruža sveobuhvatnu procjenu poslovanja tvrtke u području održivosti i njezina utjecaja na različite dionike iz sva tri ESG područja (okoliš, društvo, upravljanje). Radi se o prvom takvom modelu u Hrvatskoj. Tvrtkama ESG rating služi kao temelj za donošenje odluka, poticanje pozitivnih promjena te pripremu za buduće zahtjeve izvještavanja o održivosti. Prikupljamo prijave do kraja kolovoza, a najbolje ćemo nagraditi na konferenciji HGK-a „Podržimo održivo“ u rujnu. Prvi je benefit, dakako, procjena performansi tvrtke i uvid u izloženost rizicima. Drugo, ti kriteriji postali su filter uz pomoć kojeg netko procjenjuje s kim želi surađivati, a to će tvrtke posebno osjetiti kod privlačenja kapitala i investitora. Dobar ESG rating znači povoljnije uvjete financiranja i bolji pristup kapitalu. Treći benefit je praćenje napretka i prilagodba poslovne strategije, što može dovesti i do inovativnih pomaka u razvoju održivih proizvoda ili usluga. Tu je, dakako, i faktor usporedbe s konkurencijom, kao i opći reputacijski benefit.

B&B: Možete li već sada istaknuti dobre primjere ESG procjena poslovanja na tvrtkama koje su već objavile takve procjene?

Neki su od primjera dobre prakse kada tvrtka koristi energiju dobivenu iz obnovljivih izvora, računa emisije stakleničkih plinova kako za sebe tako i za svoje dobavljače u proizvodnom lancu, osigurava visoki postotak materijalno obradivog, recikliranog otpada, posjeduje odgovarajuće međunarodne certifikate i interne pravilnike o etičkom poslovanju i društvenoj odgovornosti te osigurava rodnu ravnopravnost. Iz perspektive regulative, dobri primjeri ESG poslovanja prije svega se odnose na slučajeve kada je značajan udio poslovanja tvrtke usklađen s EU-ovom Taksonomijom. Radi se o klasifikacijskom sustavu održivih poslovnih aktivnosti čiji je cilj tranzicija prema niskougljičnom održivom poslovanju, što je glavna odrednica Europskog zelenog plana.

B&B: Koje sve parametre tvrtka treba zadovoljiti da bi dobila dobru ESG ocjenu?

ESG rating HGK-a usklađen je s regulativom, zahtjevima financijskih institucija i tržišta kapitala te specifičnostima pojedinih industrija. Pomoću njega tvrtke mogu dobiti pregled raznih segmenata svog poslovanja, kao što je učinkovitost upravljanja resursima te procjena transparentnosti i etičkih standarda tvrtke. Rating može pokazati koliko se tvrtka brine o svojim zaposlenicima i pomoći u identificiranju potencijalnih rizika. U konačnici, može pomoći tvrtkama da budu u skladu s relevantnim regulativama i standardima vezanim uz okoliš, društvo i upravljanje. Dio informacija prikupljamo kroz ispunjeni ESG upitnik. Svakome od faktora – okolišnim, društvenim i upravljačkim – dodijeljen je odgovarajući težinski faktor. Uz upitnik koristimo i javno dostupne podatke, od financijskih do, primjerice, procjena emisija stakleničkih plinova za pojedinu djelatnost. Pri izradi sustava vodili smo se najboljim praksama EU-a i UN-a kako bi tvrtke imale uvid ne samo u najbolje prakse i postavljene specifične ciljeve EU-a za pojedinu industriju, nego i usporedbu s nacionalnim i EU-ovim mjerilima.

B&B: Kako ESG ocjena izgleda na primjeru jedne male, a kako na primjeru srednje ili velike tvrtke? Razlikuju li se ti kriteriji za ocjene ovisno o veličini tvrtke i sektoru u kojem posluje, odnosno, prilagođavaju li se kriteriji svakoj tvrtki ili su jednaki za sve?

Kriteriji se prilagođavaju pojedinoj industriji, odnosno, grani djelatnosti i veličini tvrtke kako se ne bi dogodilo da se tvrtka “kažnjava” nižom ocjenom zbog svoje djelatnosti ili veličine. Primjerice, informatička tvrtka od desetero zaposlenih generirat će znatno manje stakleničkih plinova nego prerađivačko postrojenje sa 100 zaposlenih pa se kao takve ne mogu ni uspoređivati. Također, u upitniku imamo specifični skup pitanja koja su relevantna za pojedinu djelatnost, kao npr. obrada balastnih voda za tvrtke koje se bave vodenim prometom, postotak korištenja recikliranih materijala u građevinskoj industriji, omjer zelene imovine u financijskoj industriji itd.

B&B: Hoće li i kako ESG ocjena utjecati na pristup tvrtke kreditima ili financijskim fondovima? Odnosno, hoće li se pozitivne ESG ocjene dodatno bodovati?

Posebna je prednost ESG ratinga korištenje u svrhe investiranja, za otvaranje novih poslovnih prilika i saveza u zemlji i inozemstvu te pridobivanje povoljnijeg financiranja kod poslovnih banaka i drugih financijskih institucija. Budući da financijske institucije moraju integrirati analizu ESG čimbenika klijenata u proces odobravanja svojih plasmana, svakako će one tvrtke s većim ocjenama lakše doći do povoljnijeg financiranja, kao i do posebnih kreditnih linija EU-a za zeleno, održivo poslovanje.

‘Rating može pokazati koliko se tvrtka brine o svojim zaposlenicima i pomoći u identificiranju potencijalnih rizika’, ističe direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a Marija Šćulac Domac. FOTO: HGK

B&B: Tko će biti zadužen za ESG procjenu poslovanja tvrtke? Hoće li to raditi posebne tvrtke specijalizirane za takve poslove ili će parametre za procjenu ocjenjivati sama tvrtka? Shodno tome, hoće li ESG procjena biti dodatni trošak za tvrtku prilikom podnošenja financijskog izvještaja?

U ovom trenutku ne postoji zahtjev za vanjskom kontrolom ESG procjene poslovanja tvrtke. Tvrtke mogu same izraditi nefinancijske izvještaje, strategije politike i ostale zahtjeve nefinancijskog izvještavanja. U budućnosti prema novoj regulativi, a to su Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Uredba o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFRD), ovlašteni verifikatori bit će ti koji kontroliraju podatke u takvim izvještajima. To će predstavljati određeni dodatni trošak za tvrtke, no treba napomenuti da mnoge tvrtke u Hrvatskoj shvaćaju izvještavanje o održivosti sve ozbiljnije i ne gledaju na to kao na trošak, već kao na priliku.

B&B: Postoji li u Hrvatskoj potrebna zakonska regulativa koja propisuje standarde i načine ocjenjivanja ESG poslovanja tvrtki?

Kako bismo ostvarili ambiciozne klimatske i društvene ciljeve EU-a, te nacionalne i europske izvore financiranja usmjerili prema poticanju održivog gospodarstva i društva, potrebna je prilagodba i našeg zakonodavstva. Zakoni su u pripremi, a HGK je u radnim skupinama Ministarstva financija za izmjenu Zakona o reviziji i Zakona o računovodstvu, čiji je cilj prijenos Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) u naše zakonodavstvo. Bitno je naglasiti da Europska komisija vrlo ozbiljno shvaća regulatorne okvire za izvještavanje o elementima održivog poslovanja, što su već imale priliku spoznati naše tvrtke koje su članice većih međunarodnih grupacija odnosno njihovih dobavljačkih lanaca, tj. koje su zbog svoje veličine već sada obavezne izvještavati.

‘Primjeri dobre prakse su kada tvrtka koristi energiju dobivenu iz obnovljivih izvora, ima visoki postotak recikliranog otpada…’

B&B: Održivo poslovanje je obveza svake tvrtke, ali ono podrazumijeva i određene troškove zbog prilagodbe zahtjevima održivog poslovanja. Kakve su prve reakcije tvrtki članica HGK-a na najavu obveze ESG procjene u narednim godinama? Smatraju li je pozitivnim iskorakom ili pak dodatnim opterećenjem poslovanja?

Svaka obaveza uvijek na početku predstavlja dodatno opterećenje tvrtkama, ako ništa drugo onda zato što moraju prerasporediti unutarnje ili angažirati vanjske resurse kako bi proučili da li i kako nove obaveze utječu na njihovo poslovanje. No na kraju priče ESG procjene sigurno će imati brojne pozitivne učinke na poslovanje tvrtki, kao i na povoljnije zaduživanje kod kreditnih institucija. Pružaju mogućnost razvoja poslovanja u održivom smjeru i izgradnju veće otpornosti.

B&B: Tko će biti odgovoran za procjenu istinitosti podataka navedenih u ESG procjeni, odnosno, je li postojeća regulativa dovoljna da spriječi pokušaje lažiranja ESG procjena i korištenja različitih standarda i pondera kakva su se već događala u svijetu i u velikim svjetskim korporacijama, a sve kako bi se rezultati procjena prilagodili poslovanju korporacija? Hoće li to biti izbjegnuto u Hrvatskoj i kako?

Za razliku od SAD-a, u EU-u je postavljen jasan i cjeloviti okvir regulative za ESG izvještavanje za svaku pojedinu granu industrije. Nejasni, općeniti kriteriji, kao i netransparentne ocjene i procjene stvar su prošlosti. Razvoj regulative EU-a u posljednjih nekoliko godina predstavlja jasno definiran i strukturiran odmak od “vrlo općenitih” objava vezanih uz održivo poslovanje koje su u začecima ESG-a mogle biti zlouporabljene, upravo zbog nepostojanja odgovarajućeg regulatornog okvira. ESG objave već su postale vrlo bitan element u M&A transakcijama, kao što se vidi na primjeru najvećih konzultantskih tvrtki koje sve češće otkazuju ulaganja na temelju rezultata dubinske analize ESG pokazatelja. To je dokaz da je ESG pokazatelje sve teže lažirati i sve lakše razotkriti.

B&B: Nedavno ste spomenuli da je Hrvatska preuzela obvezu podnošenja periodičkih izvještaja o uspješnosti provođenja globalnih Ciljeva održivog razvoja te da su UN-u do sada poslana i predstavljena dva takva izvješća. Kako su ocijenjena ta izvješća?

Hrvatska, kao članica UN-a, preuzela je na sebe političku obvezu provedbe Agende 2030 te se obavezala osigurati implementaciju globalnih ciljeva održivog razvoja. Kako bi izvijestile o postignutim rezultatima, države članice UN-a izrađuju Dobrovoljne nacionalne preglede. Hrvatska je izradila dva, u čemu je i HGK sudjelovao prikupljanjem primjera dobre prakse naših tvrtki. Prvi je predstavljen 2019. godine, a upravo je njegova izrada bila jedna od tema prve konferencije Podržimo održivo HGK. Drugi je usvojen nedavno, u srpnju, te je također predstavljen na Političkom forumu o održivom razvoju na visokoj razini u New Yorku. Vidljiv je napredak u postizanju ciljeva u odnosu na 2019. godinu, u 2023. Hrvatska se nalazi na visokom dvanaestom mjestu od 166 ocijenjenih zemalja, a 2019. smo bili na 23. mjestu. Napredak je posebno vidljiv u smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti i osiguravanju gospodarskog rasta i razvoja. Ono na čemu bismo trebali dodatno raditi jest, primjerice, ulaganje u istraživanje i razvoj te povećanje udjela recikliranog komunalnog otpada.

B&B: Što će biti u fokusu ovogodišnje međunarodne konferencije „Podržimo održivo“ koja će se održati u rujnu i tko će biti sudionici?

Komori je najvažnije biti potpora poslovnoj zajednici. Među 300 sudionika imamo poduzeća, kreatore javnih politika, stručnjake za održivost, aktiviste i financijske stručnjake, neprofitne organizacije, akademsku zajednicu… Ove godine glavne su teme megatrendovi i Net Positive put, suradnja i održivost, tehnologije i dizajn za održivost te vodstvo u održivosti. Megatrendovi su najznačajnije globalne sile koje pokreću promjene, one koje iz korijena mijenjaju sve pore društva i gospodarstva. Ako razumijemo što nas čeka, možemo se baviti dalekosežnim poslovnim strategijama. Jedna od tema je i uloga digitalizacije u održivosti, kao i koje su etičke implikacije, posebno kod umjetne inteligencije. Tvrtke će saznati zašto će oni koji ne posluju održivo ostati bez kapitala, a njihovi čelnici kako izgleda održivi lider. Drugim riječima, ovom konferencijom želimo učvrstiti poziciju hrvatskog gospodarstva prema održivosti i otpornosti, i to pomicanjem vlastitih granica te adresiranjem promjena na vrijeme, a ne tek kad osjetimo posljedice.