Sastavši se s Vladimirom Putinom u ponedjeljak, usred ruske eskalacije s Ukrajinom, francuski predsjednik Emmanuel Macron dao je još jednu priliku diplomaciji i vratio Europu u igru, premda nije uvjerio sve svoje saveznike, prenosi agencija AFP.

Kremaljski čelnik nije popustio pritisak, više od 100.000 ruskih vojnika još je stacionirano blizu granice s Ukrajinom. No pokazao se otvoren za dijalog.

“Danas postoje stvarni izgledi za diplomatsko rješenje”, ocijenio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba nakon diplomatskog maratona francuskog predsjednika u Moskvi, Kijevu i Berlinu u ponedjeljak i u utorak.

Emmanuel Macron je ostvario svoj “cilj” omogućivši “napredak” kako bi se smanjio pritisak, ocijenila je u srijedu Elizejska palača, upozorivši da korist neće biti vidljiva odmah.

Kremlj je pak izvijestio o prvim “pozitivnim znacima” u vezi s rješavanjem sukoba između Kijeva i proruskih separatista na istoku Ukrajine.

Sučeljavajući se više od pet sati s Vladimirom Putinom u velebnim kremaljskim prostorijama, francuski predsjednik je govorio u ime Europe.

Sve dotad Putin je ponajprije htio razgovarati s Joeom Bidenom. Kada su zapadne zemlje zauzele jedinstveno stajalište i zaprijetile Rusiji sveobuhvatnim gospodarskim sankcijama ako napadne Ukrajinu, priklonio se dijalogu s Europljanima. Nakon Macrona i njemački kancelar Olaf Scholz dolazi 15. veljače u Moskvu.

No nepovjerenje nekih saveznika i dalje je vidljivo, napose u istočnoj Europi, gdje rusku prijetnju ocjenjuju stvarnom, a dijalog s Moskvom smatraju slabošću. Predsjednik Macron, svjestan tog nepovjerenja, često se u zadnje vrijeme konzultirao s istočnoeuropskim čelnicima, napose s poljskim kolegom Andrzejom Dudom.

“Sve to potvrđuje rašireno mišljenje u srednjoj, sjevernoj i istočnoj Europi da Francuska i Njemačka nisu doista pouzdani saveznici kada je riječ o odvraćanju i o kažnjavanju ruskih neprijateljskih čina”, ističe Jakub Janda, ravnatelj European Values Center for Security Policy u Pragu.

O izjavama koje se pripisuju Emmanuelu Macronu o mogućoj “finlandizaciji” Ukrajine – tim se pojmom označava prisilna neutralnost Helsinkija nakon Rusko-finskog i tijekom Hladnog rata – puno se pisalo, premda je francuski predsjednik zanijekao da je upotrijebio taj izraz.

“Spominjanje finlandizacije Ukrajine uoči sastanka (s Putinom) kao mogućeg rješenja uznemirujući je znak spremnosti na kompromis o ukrajinskoj suverenosti”, ocjenjuje Kristi Raik, ravnateljica Instituta za vanjsku politiku EFPI-Istok u Tallinnu.

Vladimir Putin traži jamstvo NATO-a da se neće širiti, napose na Ukrajinu – ali i na Finsku i Švedsku – i da će smanjiti svoju vojnu prisutnost u novim članicama koje graniče s Rusijom.