Hrvatska javnost pojma nema što je to TEN-T mreža. Isto tako naši građani ne znaju da se u svim krucijalnim tijelima Europske unije vode rasprave i ulažu amandmani oko redefiniranja prometnih pravaca koji su još 2013. godine definirani Transeuropskom mrežom prometnica. Prihvaćanje amandmana hrvatskih zastupnika, u prvom redu Valtera Flege, u Europskom parlamentu koncem 2023. godine, Hrvatskoj ne bi donijelo samo izlazak iz europske prometne izoliranosti i bolju povezanost na slovenske, talijanske, austrijske, mađarske, dakle, europske prometne pravce, nego bi i osiguralo prosperitet i izlazak iz ekonomske zaostalosti. Uključivanje Hrvatske u postojeće i nove prometne (željezničke, cestovne, pomorske i zračne) koridore, gospodarski bi podiglo cijelu Hrvatsku, osobito njezine pomorske luke, i s vremenom smanjilo izrazitu i razvojno pogrešnu hrvatsku ovisnost o turizmu, kao već godinama primarnoj hrvatskoj privrednoj djelatnosti. Zato smo o tome što se trenutno događa daleko od očiju javnosti, kakve se nevidljive bitke na duge staze vode za prihvaćanje četiriju inicijativa o novim, za Hrvatsku jako bitnim prometnim koridorima, koji bi se financirali novcem iz fondova EU-a, razgovarali s istaknutim prometnim stručnjakom Lukom Vukićem, docentom na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

B&B: Na čemu se temelji prometna politika EU-a? Što je to TEN-T mreža?

Prometna politika Europske unije temelji se na financiranju izgradnje i rekonstrukcije onih prometnih pravaca koji su bili u skladu sa Smjernicama EU-a i koji su ušli u plan i program razvoja odlukama iz 2013. godine. Cilj je bio povezati sve dijelove Unije i riješiti uska prometna grla. Prihvaćeni prometni pravci predstavljaju Transeuropsku mrežu prometnica (TransEuropean Network-Transport) ili skraćeno TEN-T mrežu. Prometni pravci u okviru TEN-T mreže prema prioritetu financiranja dijele se na tzv. sveobuhvatnu i osnovnu mrežu. Sveobuhvatna mreža predstavlja sve prometne pravce čiji se završetak izgradnje ili rekonstrukcije očekuje do 31. prosinca 2050. godine. Financira se pretežno iz strukturnih fondova. Osnovnu mrežu čine najvažniji prometni pravci koji imaju višu razinu prioriteta te se njena realizacija očekuje do 31. prosinca 2030. godine. Financira se iz Kohezijskog i CEF fonda (Connecting Europe Facility), instrumenta za povezivanje Europe u prometnoj, energetskoj i informacijsko-komunikacijskoj infrastrukturi.

‘Ako se usvoje naši amandmani, dijelovi osnovne TEN-T mreže bile bi i dionice Zagreb-Ljubljana, Pula-Trst i Rijeka-Split’

B &B: U kojim strateškim prometnim pravcima TEN-T mreže sudjeluje Hrvatska i što bi donijelo prihvaćanje novih hrvatskih inicijativa za otvaranje novih koridora?

U okviru osnovne mreže određeni su strateški pravci koji će se prioritetno financirati, a to su tzv. koridori. Koridora ima devet. Hrvatska participira na Mediteranskom koridoru koji u naravi predstavlja pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta te na koridoru Rajna-Dunav s lukom Vukovar na Dunavu i lukama na Savi (Slavonski Brod i Sisak). Osnovni uvjeti za koridor su da povezuje najmanje tri zemlje, da koristi barem tri modaliteta prijevoza i da prelazi preko barem dvaju graničnih prijelaza. Republika Hrvatska je tek 2013. godine postala punopravna članica EU-a: znači, nije aktivno sudjelovala u realizaciji TEN-T mreže i nije mogla zastupati vlastite interese. Sudjelovala je kao promatrač. Tijekom 2021. godine pristupilo se reviziji TEN-T mreže te je Republika Hrvatska preko svojih europarlamentaraca podnijela amandmane na postojeću strukturu mreže. Tako je jedna od inicijativa uključivanje luke Rijeka, koja je već sada „core“ luka u TEN-T mreži, na Baltičko-jadranski koridor, koji povezuje Baltičko i Jadransko more na talijanskoj obali, a prolazi kroz Sloveniju. Uključivanje luke Rijeka kroz novi koridor otvorilo bi nove mogućnosti financiranja i osiguralo luci dodatni teret. Priključak na novi koridor išao bi preko Zagreba. Izuzetno je važna iskazana podrška slovenskih i talijanskih europarlamentaraca ovoj inicijativi, unatoč interesima konkurentskih luka Kopra i Trsta.

B&B: Što bi druga i treća hrvatska inicijativa u TEN-T mreži značile za Istru i Dalmaciju?

Druga inicijativa bila je povezivanje istarskih željeznica s TEN-T mrežom rekonstrukcijom željezničke pruge Buzet-Divača, čime bi se Istra povezala sa Slovenijom i Italijom, a luka Pula dobila priliku za prihvat tereta. I ova inicijativa dobila je podršku slovenskih i talijanskih zastupnika. Treća hrvatska inicijativa išla je s ciljem proširivanja osnovne mreže u Mediteranskom koridoru. Iz perspektive dalmatinskih luka Zadar, Šibenik i Split, ta je inicijativa najvažnija. Dalmatinski gradovi su izgubili industriju i orijentirali su se pretežno na turizam sezonskog karaktera. Takva orijentacija ne jamči sigurnost razvoja, ali uključenje u TEN-T mrežu i financiranje rekonstrukcije i elektrifikacije Ličke pruge, donijelo bi revitalizaciju luka koje sada imaju simboličan promet, poput Zadra i Šibenika, ili imaju respektabilan promet, ali troškovno nisu konkurentne, poput teretne luke Split.

‘Uključenje u TEN-T mrežu i financiranje rekonstrukcije i elektrifikacije Ličke pruge donijeli bi revitalizaciju luka koje sada imaju simboličan promet’, ističe docent Luka Vukić s Pomorskog fakulteta u Splitu. FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Budući da su u okviru CEF-a odobrena sredstva od dodatnih 26 milijardi eura na razini Unije, a države će se natjecati za participaciju u sredstvima, prilika je da se uđe u navedeni projekt, da se tako pomogne razvoju triju hrvatskih županija te osigura stabilan i siguran cjelogodišnji posao. Revitalizacijom luka Zadar, Šibenik i Split ne samo da ne bi konkurirali Rijeci, već bi svojim kapacitetom tereta s lukom Rijeka omogućili prihvat velikih količina tereta koje sada, zbog nekonkurentnog željezničkog prijevoza, moraju odbiti. Također, s obzirom na politiku EU-a i opredjeljenje da se do 2050. godine 70 posto tereta prevozi željeznicom, na električni ili drugi ekološko prihvatljivi pogon, i tako doprinese smanjivanju CO2, otvara se mogućnost financiranja tih projekata i iz izvora za potporu održivog razvoja. Revitalizacijom navedenih željezničkih pruga ostvarili bi se uvjeti za uspostavu modernog, brzog i sigurnog putničkog prometa.

B&B: Zanimljiva je i četvrta inicijativa, vezana uz koridor koji još uvijek ne postoji?

Četvrta inicijativa se odnosi na uključenje Rijeke na Alpsko-zapadno-balkanski koridor, koji zasad ne postoji, ali se planira osnovati i financirati. Koridor bi povezao Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku i Tursku. Budući da Srbija još nije članica EU-a, neizvjesna je budućnost cijelog koridora, ali zapadni dio ima izgleda. Na njega bi se priključio i koridor Vc, koji povezuje Osijek i Ploče, preko Bosne i Hercegovine, kad se za to postignu preduvjeti. U okviru inicijativa oko tog novog koridora, treba razmišljati i o revitalizaciji Unske pruge, čija bi rekonstrukcija zahtijevala značajno manje sredstava od rekonstrukcije Ličke pruge. Tako bi dalmatinske luke bile još konkurentnije na sjevernim i istočnim tržištima, put prijevoza bio bi kraći i jeftiniji, a glavni logistički centar u Zagrebu rasteretio bi se.

B&B: Što, dakle, uključuje planirana revizija TEN-T koridora, a važno je za Hrvatsku?

Revizija koridora, za koju se treba izboriti, uključuje puno toga. Prije svega, izgradnju nove željezničke dionice Zagreb-Maribor-Graz za putnički i teretni promet, odnosno, za jačanje konkurentnosti gospodarstva Hrvatske, Slovenije i Austrije. Potom, željeznički pravac Pula-Buzet-Divača-Trst za putnički i teretni promet sa svrhom uključivanja Istre na TEN-T mrežu. Usto, i željeznički pravac Čakovec-Varaždin-Lepoglava-Zabok-Zagreb za putnički i teretni promet sa svrhom povezivanja sjeverne Hrvatske sa Zagrebom te Zagreba s lukom Rijeka. Ne manje važan je cestovni pravac Postojna Rijeka-Žuta Lokva sa svrhom integracije Slovenskih autocesta s lukom Rijeka i pravca Zagreb-Maribor-Graz u TEN-T mrežu. Potom, tu je uključivanje luke Ploče kao „core“ strateške luke u predloženi koridor Zapadni Balkan-Istočni Mediteran (TEN-T koridor). Posebno važno bilo bi uključivanje sljedećih sekcija na koridor Baltik-Jadran: autocesta Rijeka-Zagreb, uključenje luke Rijeka kao „core“ strateške luke i željeznički pravac Rijeka-Zagreb za putnički i teretni promet. Na koncu, ne manje važno je uključivanje sljedećih sekcija na Mediteranski koridor: autoceste Rijeka-Split, željezničkog pravca Rijeka-Split te zračnih i morskih luka kao „core“ strateških luka.

‘S obzirom na plan EU-a da se do 2050. godine 70 posto tereta prevozi željeznicom i tako doprinese smanjivanju CO2, otvara se mogućnost financiranja iz izvora za potporu održivog razvoja’, kaže Vukić. FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL

B&B: Koji su daljnji koraci važni u procesima europskog odlučivanja i kada se očekuje odluka Europskog parlamenta?

Za sve te inicijative potrebno je dati punu podršku Valteru Flegi i svim ostalim našim zastupnicima u Europarlamentu da ustraju u daljnjim pregovorima na relaciji Europsko vijeće – Europska komisija – Europski parlament, kako bi se došlo do konačne realizacije, koju brojne hrvatske županije, osobito one dalmatinske, vide kao povijesnu priliku. Amandmani Valtera Flege prihvaćeni su u prvom čitanju u Europskom parlamentu. O njima će se još raspravljati i u Parlamentu, i u Vijeću, i u Komisiji te će se u takvom ili možda izmijenjenom obliku dati Europskom parlamentu na glasovanje, vrlo izvjesno u prosincu 2023. godine. Dinamika realizacije, naravno, ovisi o snazi lobiranja. Ali s odobrenim novim sredstvima realizacija ovih projekata bila bi ubrzana, jer rokovi su do kraja 2030. godine. Što se Hrvatske tiče, za sada je u osnovnoj TEN-T mreži u okviru Mediteranskog koridora, gdje imaju prioritet financiranja, samo dionica Rijeka-Zagreb-mađarska granica, uključujući luku Rijeka i zračnu luku Zagreb. Ako se usvoje hrvatski amandmani, onda bi dijelovi osnovne TEN-T mreže postale i dionice Zagreb-Ljubljana, Pula-Trst i Rijeka-Split, uključujući teretnu luku i zračnu luku Split, s istim prioritetom financiranja. Za sada su te dionice dijelovi sveobuhvatne mreže koje nemaju prioritet financiranja, jer imaju rokove realizacije do konca 2050. godine.

‘Alpsko-zapadno-balkanski koridor, koji sad ne postoji, vezao bi Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku i Tursku’

B&B: Koja bi još korist bila od toga da dionica Rijeka-Split postane dio osnovne TNT-T mreže?

Ako dionica Rijeka-Split postane dio osnovne TEN-T mreže, tada bi se ostvarili uvjeti za financiranje elektrifikacije i rekonstrukcije Ličke pruge, ali i za projekte u vezi s morskom lukom i zračnom lukom u Splitu. Ulaganja u željezničku infrastrukturu i Sjevernu (teretnu) luku Split svakako bi bila najvažnija, jer osiguravaju siguran, stabilan i profitabilan posao kroz cijelu godinu, bez sezonskih oscilacija. Uvijek naglašavamo i interes i zadarske i šibenske luke iz istih razloga, što je važno i za te gradove i županije, sa željezničkim priključcima u Kninu i Perkoviću. Zajednički nastup Splita, Zadra i Šibenika važan je kako zbog lobiranja tako i za simetričan razvoj svih triju luka. Osnaživanjem pomorske industrije došlo bi i do unaprjeđenja putničkog prometa temeljenog na principima održivosti, korištenjem električne energije ili vodika kao pogonskog goriva. Građane je potrebno informirati da je jačanje pomorske industrije neophodno i ključno za razvoj, jer prihodi od te industrije mogu stati uz bok turizmu. A nemaju se gdje razvijati nego u morskim lukama. Ostaje također nada da će u budućnosti doći do realizacije željene rekonstrukcije željezničke pruge Rijeka-Pivka, kojom bi se riječka luka, ali i čitava Primorsko-goranska županija, najbližom vezom uključila na Baltičko-jadranski koridor. Ne treba zaboraviti ni Jadransko-jonsku inicijativu s ciljem povezivanja hrvatske, bosansko-hercegovačke, crnogorske i albanske obale te dalje s Makedonijom i Grčkom, koja može biti potpora navedenih projekata u okviru TEN-T mreže.

Hrvatska u TEN-T mreži participira na Mediteranskom koridoru, a to je pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta, te na koridoru Rajna-Dunav