Luka Mjeda: Foto-šetnja Zagrebom u kojoj pažnju ne odvlače ni promet ni ljudi

Fotograf Luka Mjeda objavio novu raskošnu fotomonografiju ‘Zagreb’

Istaknuti hrvatski fotograf Luka Mjeda upravo je, u izdanju Hrvatskog fotografskog centra, objavio novu raskošnu fotomonografiju „Zagreb“ posvećenu motivima i lokacijama grada Zagreba. U nakladi od 1000 primjeraka, na 264 stranice niže se 148 crno-bijelih fotografija Zagreba s motivima prije potresa, uz predgovor Edde Dubravec na hrvatskom i engleskom jeziku. Autor knjige Luka Mjeda pojasnio je za Nacional zašto se odlučio na prikaz Zagreba prije katastrofe, očito želeći sačuvati uspomenu na grad prije potresa, s najljepšim ambijentima, zgradama, parkovima i panoramskim vizurama.

„Neke moje fotografije nakon ‘protresenog’ Zagreba bile su izložene na izložbi ‘Biografija grada 2020’ u listopadu prošle godine u Galeriji Modulor u Zagrebu. Inače, ne volim fotografirati loše prilike ili događaje pa takve fotografije nisam želio ni u ovoj knjizi. Nadam se da će za desetak godina netko drugi ponovo moći snimiti Zagreb bez skela, porušenih dijelova kuća, dimnjaka… ali obnovljenih fasada i trgova. Do tada svima želim ostaviti ovu knjigu kao podsjetnik da je Zagreb prelijep i veoma ugodan za življenje“, istaknuo je Luka Mjeda.

Postoji već dosta knjiga i monografija o Zagrebu, jednako tako i jedna ranija fotomonografija Luke Mjede, ali ovo izdanje se po pristupu razlikuje od dosadašnjih i daje novu umjetničku i dokumentarističko-povijesnu dimenziju Zagrebu. Mjeda kaže kako prepušta čitateljima / gledateljima ove knjige odluku o njezinoj zanimljivosti ili važnosti dok budu uspoređivali razne publikacije o Zagrebu. „Svaki ozbiljan autor stvara svoj opus / knjigu prema svojim intimnim i profesionalnim životnim iskustvima pa se nadam da se moj rukopis / svjetlopis odražava u ovoj monografiji. U mojem pristupu monografiji o Zagrebu svakako je važno da je ona prikazana u crno-bijeloj tehnici. Koliko god to nekomu zvučalo paradoksalno, smatram da dugoročno ne pamtimo boje nego tonove pa su stoga za naš mozak sva sjećanja (pa time i slike) u bezbroj crno-bijelih nijansi. Zagreb prikazujem kroz arhitekturu trgova, zgrada, parkova, spomenika… Ne pišem o tome već fotografiram. Nadam se će svatko naći svoje riječi za opis grada prema mojim fotografijama. Na svojim fotografijama izbjegavam prikazivati ljude kako bi one trajale vječno, odnosno koliko i ti trgovi, zgrade, ambijenti… Želim da ovaj Zagreb traje vječno – bez da se godina nastanka prepoznaje po odjeći, vozilima ili nekim drugim detaljima“, pojasnio je Luka Mjeda.

Na 264 stranice monografije prikazano je 148 crno-bijelih fotografija Zagreba s motivima prije potresa, a knjiga ima četiri varijante naslovnica (desno) . PHOTO: Luka Mjeda

 

Istaknuo je da je dugo radio na konceptu ove monografije i da nije nastala brzo, spontano, „u jednom dahu“; precizno je razmišljao o lokacijama, ambijentima, značajnim spomenicima, zgradama i vizurama – svemu onomu što Zagrepčanima, ali i stranim posjetiteljima, čini prepoznatljivost lokacije i arhitektonsko-urbanističko-povijesnih obilježja Zagreba.

„Prije dvadeset godina završio sam fotografiranje Zagreba za tadašnju monografiju ‘C/B ZAGREB’. Otada sam u dva navrata (2010. i 2015.) pokušao snimiti i publicirati novu monografiju o mojem Zagrebu. Obilazio sam grad po nekoliko mjeseci, ali nekako nije išlo. Tijekom tih deset godina nastajale bi neke pojedinačne izvrsne fotografije zagrebačkih veduta, ali tek sam prošle godine za vrijeme blagog lockdowna uspio snimiti Zagreb kakav želim i drugima prikazati – nije bilo mnoštvo stolova, stolaca ni grozomornih suncobrana mnogih kafića koji zauzimaju cijele ulice, nije bilo parkiranih vozila na pločnicima, dostavna vozila nisu ulazila u pješačke zone, auti nisu jurili po ulicama, prolaznici su mirno šetali, zgrade nisu bile prekrivene nepotrebnim oglasnim plakatima/plahtama, ulice su bile vrlo čiste. U ovih dvadeset godina mnogo toga se uredilo i izgradilo u Zagrebu. Sve sam to uočavao i pamtio te sam prošle godine dočekao fotoaparatom zabilježiti Zagreb za sljedećih dvadeset godina. Naprosto sam uživao u otkrivanju novih i zanimljivih vizura“, pojasnio je umjetnik.

Fotografije odlikuje oštrina, jasni crno-bijeli kontrasti s malo sivih zamućenih prijelaza i česta upotreba drugačijih očišta koja nisu u visini ljudskih očiju, poput žablje ili ptičje perspektive.

Edda Dubravec je u tekstu predgovora istaknula upravo taj emotivni, sjetni, kontemplativni moment knjige: „Fotograf bilježi mjesta omeđena s jedne strane djetinjstvom i s druge zrelom dobi. I doista, poigrava se s nostalgijom jer osjeća da je uzbudljivo bilježiti prostore pune niša iz kojih vire metaforičke kutijice pune priča. Njegovih, mojih, vaših… Možda upravo zbog te zaigranosti, premda će on reći da je u prvom redu riječ o strahopoštovanju, u Mjedinom Zagrebu nema ljudi. Grad su, naravno, i njegovi stanovnici, ali svi smo mi prolazni – i prolaznici – a zgrade, ulice, perivoji, ambijenti ostaju. Dočekali su nas i otpratili, dopustili da vidimo kako se stare kuće i ulice prilagođavaju novom dobu, kako na dojučerašnjoj periferiji nastaju nova zdanja, kako povijest i dalje živi među palačama i crkvama povijesnog dijela Zagreba. U ovakvom viđenju / šetnji ništa ne odvlači pozornost, ni promet ni ljudi koji bi, odjećom ili frizurama, obilježili trenutak u kojem je pojedina fotografija snimljena.“

PHOTO: Luka Mjeda

 

No u nizu fotografija ipak za Mjedu postoje najsnažnija mjesta / ambijenti / zgrade / trgovi Zagreba, koji imaju poseban emotivni, sentimentalni i povijesni naboj radi vlastitih uspomena kroz život ili reprezentativnosti mjesta, specifične konfiguracije arhitekture / urbanizma. „Od 1980. godine moj se studio, kasnije i dom, nalazi u dijelu palače Bana Petra Zrinskog iz 17. stoljeća na Gornjem gradu, pa je time Gornji grad i najvažniji u mojem sjećanju. Osim toga, tu se nalaze neke od najstarijih hrvatskih građevina i institucija – Banski dvori, Sabor RH, crkva Sv. Marka, palača Dverce i mnogi muzeji. Zagreb se može ponositi i mnogim donjogradskim zgradama iz 19. i 20. stoljeća, zanimljivim interpolacijama i novim kvartovima izvedenima u 20. i 21. stoljeću, zelenim oazama u gradu (Zrinjevac, Trg kralja Tomislava, Sveučilišna livada, Botanički vrt, Jarun) i izvrsnim spomenicima. To je zapravo naš Zagreb – spoj svih razdoblja, jednoga pokraj drugoga“, rekao je Mjeda.

Osobitost monografije – što će zasigurno privući mlade generacije – jest karta Zagreba s oznakama pojedinih lokacija te će svatko moći pametnim telefonom očitati QR-code karte i na svom mobitelu povećavati kartu te online slijediti put do svih lokacija uz prikaz snimljenih fotografija.

PHOTO: Luka Mjeda

Komentiraj