U sklopu 11. Festivala tolerancije – JFF Zagreb, u zagrebačkom je Muzeju za umjetnost i obrt otvorena izložba ilustracija „Iz generacije u generaciju / Nova Hagada Arika Brauera“, austrijskog umjetnika Arika Brauera. Izložba je organizirana uz pomoć Židovskog muzeja iz Beča i ravnateljice Danielle Spera te Austrijskog kulturnog foruma i njegove ravnateljice Sussane Ranetzky.

Ilustracije Arika Brauera posjetiteljima izložbe nude novu i intenzivnu perspektivu ključnih događaja iz židovske povijesti i uklapaju se u važno načelo – prenošenje tradicije i sjećanja s jedne generacije na drugu, a priče se čitaju iz bogato ilustrirane knjige Hagade. Arik Brauer (Beč, 1929.) istaknuti je austrijski crtač, grafičar, pjesnik, plesač, pjevač i scenograf, jedan je od osnivača bečke škole fantastičnog realizma, umjetničkog pravca nastalog nakon Drugog svjetskog rata, formiranog sredinom 1950-ih. Zagrebačka izložba sastoji se od 25 ilustracija, dimenzija 50 x 45 cm, a izložbom je najavljeno 11. izdanje Festivala tolerancije koje će se održati od 8. do 14. travnja u Zagrebu.

Voditeljica likovnog programa Festivala tolerancije – JFF Zagreb, povjesničarka umjetnosti Maja Marković, u predgovoru kataloga izložbe navodi kako se Arik Brauer zagrebačkoj publici predstavlja s vrlo specifičnom temom, „novim djelima religijske tematike koja su nastala u Brauerovu kasnijem slikarskom razdoblju, a nedavno su predstavljena u Židovskom muzeju u Beču (Jüdisches Museum Wien), kao vizualni predlošci za Hagadu, židovsku knjigu priča koje se čitaju prilikom Seder večere, za vrijeme Pesaha“.

Nova Hagada Arika Brauera ilustrira biblijske događaje i omogućuje bogat uvid u jedan od najvažnijih blagdana u židovstvu – Pesah. Hagada predstavlja židovski liturgijski tekst koji se čita za vrijeme Pesah Sedera, ritualne večere koja označava početak židovskoga praznika Pesaha, a koji prati egzodus židova iz 400-godišnjega ropstva u Egiptu te slavi njihovo oslobođenje. Na Sederu se, među ostalim, jede maces (beskvasni kruh), pije vino i šalje poruka da „sloboda ne može biti cilj, nego samo sredstvo za postizanje cilja“.

Maja Marković navodi kako je prenošenje tradicije i sjećanja s jedne generacije na drugu važno židovsko načelo. „Brauer se potrudio da gledatelju dočara svoju viziju priča iz Hagade. Poznate su ilustracije Brauerove Hagade koju je izradio još 1979., a koja je poslije i tiskana. Povijesno gledano, razvoj Hagada se prati od srednjega vijeka, a do danas je u cijelom svijetu sačuvano samo 15 knjiga. Umjetnik se fokusira na simbole i detalje koji su njemu bliski pa tako ilustracije započinje prikazom Boga, Stvoritelja svijeta, i ropstva u Egiptu, a poslije ih u antropomorfnom obliku razvija kroz priče, parabole, poslovice. Slikama dominira ljudska figura sa simboličnim elementima koji je okružuju, a koji su u svojstvu tumača skrivenih značenja“.

Tragičan događaj koji je obilježio Brauerov život bila je smrt oca, kojega su ubili nacisti 1944. u koncentracijskom logoru u Rigi. Jedna od najznačajnijih slika u njegovu opusu jest upravo ona koja prikazuje njegova oca na snijegu, umotana u plavu deku, okružena zidovima logora, pod naslovom ‘’Moj otac zimi’’, a koja simbolizira svu tugu i patnju prognanih Židova.

Poznati su i umjetnikovi arhitektonski projekti u Austriji i Izraelu. Fasade i enterijeri njegovih zgrada prekriveni su fantastičnim mozaicima i muralima. Brauer je osnovao Arik Brauer muzej 2001., a iste je godine od austrijskoga predsjednika primio Orden časti za dostignuća u polju umjetnosti i znanosti. Brauer je bio profesor na bečkoj Akademiji od 1986. do 1997. Njegova velika retrospektivna izložba održana je 2014./15. u Leopold muzeju u Beču, na Brauerov 85. rođendan, obuhvativši djela još iz razdoblja dok je bio na bečkoj Akademiji pa sve do danas. Tada je bilo izloženo 270 predmeta, od slika, crteža, skulptura, fotografija, keramike, nakita, do dokumenata o zgradama na kojima je Brauer radio, kao i film o umjetniku. Danas živi između Beča i Pariza te ima bliske veze s Izraelom, u kojem također provodi dio života.

Komentiraj

FOTO:Jüdisches Museum Wien©
PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.