Bivši ukrajinski veleposlanik Oleksandr Levčenko u petak je za nacional.hr analizirao nove ruske raketne napade na Kijev i ukrajinski energetski sustav.

“Masovni ruski raketni napadi aktualiziraju hitnu potrebu Ukrajine za dodatnim protuzračnim i proturaketnim sustavima i projektilima za njih. Ruska vojska je 21. ožujka pokrenula veliki raketni napad na ukrajinsku prijestolnicu koristeći krstareći i balističke projektile. Tijekom ovog masovnog raketnog napada, Zračne snage Ukrajine uništile su 31 od 31 lansirane rakete, uključujući 2 balističke i 29 krstareći projektila. Glavni pravac napada bio je Kijev.

Zapadni protuzračni i proturaketni sustavi, uključujući Patriot, SAMP/T, IRIS-T i NASAMS, omogućili su stopostotnu učinkovitost obaranja ruskih projektila. Rusija nastavlja granatirati civilno stanovništvo Ukrajine, grubo kršeći Četvrtu ženevsku konvenciju. Najvažnije pravilo Četvrte ženevske konvencije, kao i svakog međunarodnog humanitarnog prava, je zaštita civila tijekom rata. Ruska vojska ignorira ovo pravilo, namjerno granatirajući civilnu infrastrukturu ukrajinskih gradova. Samo u proteklom tjednu, Moskva je napala brojne ukrajinske gradove u regijama Herson, Sumy, Černigiv, Odesa i Kijev. Na teritoriju općina ovih regija ruska vojska baca vođene zračne bombe, projektile, bespilotne letjelice kamikaze, koje pogađaju civilnu infrastrukturu i civilne kuće. Topničko i minobacačko granatiranje s područja Ruske Federacije nastavlja se u pograničnim područjima Ukrajine. Ruski teroristi uglavnom gađaju civilne objekte kao što su stambene zgrade, škole, bolnice i energetska infrastruktura. Kao rezultat raketnog napada na Kijev oštećeno je šest obrazovnih ustanova – škola i vrtića.

U noći 22. ožujka Rusi su napali objekte energetskog sustava Ukrajine u regijama Zaporižje, Dnjepropetrovsk, Harkiv, Sumy, Vinica, Hmjelnicki i Ivano-Frankivsk. Napad na ukrajinski energetski sustav je najveći u posljednje vrijeme. Neprijatelj je upotrijebio ukupno 151 napadno sredstvo (65 bespilotnih letjelica Shahed-136, 12 balističkih raketa IskanderM, 40 krstareći raketa X-101/X-555, 5 krstareći raketa X-22, 7 aerobalističkih vođenih projektila X-47M2 “Kinžal”, protuzračne rakete X-59, 22 vođene protuzračne rakete S-300 i S-400. Svrha neprijateljskih napada nije bila samo šteta, već i veliki kvar na energetskom sustavu Ukrajine. Kao rezultat napada, došlo je do prekida u opskrbi električnom energijom u određenim regijama. Energetičari već rade na obnovi mreža. Vanjski nadzemni vod “Dniprovska”, koji povezuje privremeno okupiranu NE Zaporožja s jedinstvenim energetskim sustavom Ukrajine, isključena.

NEK je bila na rubu gašenja. Tijekom spomenutog masovnog napada Rusija je napala i branu Dnjepar HE u Zaporožju. DnjeparHE je najveća hidroelektrana u Ukrajini, važan objekt kritične infrastrukture koji opslužuje milijune ljudi. Ruski projektil pogodio je trolejbus koji je vozio preko brane. Na kolodvoru je izbio požar. Postoje ljudske žrtve. Cestovni prijelaz preko brane potpuno je zabranjen. Rusi su gađali branu DnjeparHE  u pokušaju da naprave novu ekološku katastrofu poput one kada su digli u zrak branu HE Kahovka 2023. godine. Za sada nema opasnosti od proboja brane. Ali Rusiju treba zaustaviti prije nego što dovede do novih ekoloških katastrofa na globalnoj razini. Napad na DnjeparHE još jednom je pokazao da teroristi iz Kremlja nemaju kočnice.

Ruski raketni napadi također su bili usmjereni na uništavanje postojećih sustava protuzračne obrane kako bi izazvali što više razaranja. Ukrajina se suočila s tolikom nestašicom protuzračnog streljiva da bi vojska do kraja mjeseca mogla ostati bez projektila za sustave protuzračne obrane za obranu gradova. Umjesto da pokušava oboriti četiri od pet ruskih projektila, kao što to sada radi, Ukrajina će uskoro biti prisiljena ograničiti svoje sustave protuzračne obrane i oboriti samo jednu od pet raketa. Rusija namjerno gađa ukrajinske gradove u pokušaju da istroši protuzračnu obranu zbog kašnjenja američke vojne pomoći. Sustavne isporuke dovoljnog broja protuzračnih i proturaketnih sustava i raketa za njih neophodne su za spašavanje života tisuća miroljubivih Ukrajinaca.

Pouzdana zaštita ukrajinskih gradova od ruskih raketnih napada pokazat će stabilnu konsolidaciju Zapada i Ukrajine, spasiti tisuće života i pridonijeti smanjenju migracijskih tokova, posebno iz područja koje Rusi svakodnevno granatiraju. Izravni gubici od ruske agresije već premašuju 155 milijardi dolara, stoga će pružanje više najnovijih zapadnih protuzračnih obrambenih i proturaketnih sustava pomoći da se izbjegne nagli porast tog iznosa u budućnosti. Jedino jamstvo sigurnosti života ukrajinskih civila iza bojnih linija je prisutnost snažnog sustava protuzračne obrane. Da ga nema, Rusija bi ukrajinske gradove uništavala borbenim zrakoplovima, kao što je to već učinila u Čečeniji i Siriji. Ukrajini su prijeko potrebni dodatni protuzračni i proturaketni sustavi i projektili za njih.  To je sasvim moguće ako partneri imaju dovoljno političke volje”, napisao je.