Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u četvrtak je za nacional.hr potrebu izglasavanja američke pomoći Ukrajini, kao i posljednje izjave i postupke poljskog premijera Donalda Tuska.

“Čelnici parlamenata 23 zemlje svijeta i vrh Europskog parlamenta pozvali su predsjednika Zastupničkog doma američkog Kongresa Mikea Johnsona da preda nacrt zakona o američkoj pomoći Ukrajini u vrijednosti od 60 milijardi dolara na razmatranje kongresmenima. Nakon pozitivnog glasanja u Gornjem domu, odnosno Senatu 13. veljače, Zastupnički dom Kongresa ostaje zadnja instanca za odobravanje pomoći Kijevu. Američka pomoć kritično je važna službenom Kijevu koji odluku očekuje u roku od mjesec dana. Ne samo Ukrajina, više od dvadeset zemalja demokratskog svijeta polažu nade u racionalnost odluka i učinkovitost djelovanja američkog Kongresa.

Američka pomoć Ukrajini ulaganje je u međunarodnu sigurnost koja može spriječiti širenje krize na globalnoj razini. Nedostatak streljiva već se  negativno odražava na stanje na bojišnici, pa će daljnje odgađanje imati previsoku cijenu za Oružane snage Ukrajine i cijeli demokratski svijet. I u ovom teškom trenutku za Ukrajinu, poljski premijer Donald Tusk objavio je da Kijev i Varšava razgovaraju o privremenom zatvaranju granice i prekidu trgovine. “U ovom trenutku nema pregovora o zatvaranju granice”, rekao je ukrajinski ministar za zajednicu, teritorijalni i infrastrukturni razvoj Oleksandr Kubrakov, demantiravši takvu izjavu.

Za Ukrajinu je stabilnost kontrolnih točaka na granicama sa susjedima pitanje opstanka u ratu s ruskim agresorom. Blokiranje kontrolnih točaka poljskih poljoprivrednika mora prestati, jer je rješavanje problema poljskih poljoprivrednika odgovornost poljske vlade, tako da se razgovor ne bi trebao voditi na granici s Ukrajinom. Istovremeno, Rusija izvozi pet puta više žitarica preko teritorija Bjelorusije na tržišta Europske unije, a to iz nekog razloga ne izaziva iritaciju ili zabrinutost među poljskim poljoprivrednicima. Njihovi traktori, koji su navodno kupljeni na kredit, tjednima ne rade, blokiraju prometnice prema granici, a postavlja se opravdano pitanje tko će nadoknaditi štetu nekorištenja poljoprivrednih strojeva. Unatoč nezdravoj situaciji na granici, Ukrajina ne gubi nadu u pronalaženje konstruktivnog rješenja problema. Eskalacija situacije šteti i Poljskoj, ne samo Ukrajini. Svake godine Ukrajina uveze poljske robe u vrijednosti od 1,7 milijardi grivni. Trenutna situacija očito ne doprinosi nastavku pozitivne dinamike ukrajinsko-poljske bilateralne trgovine. A ako jedan od sudionika blokade granice izjavi da bez pomoći Poljske Ukrajina ne bi pružila otpor, onda treba imati na umu da bi bez otpora Ukrajine ruska vojska mogla zauzeti do 40% poljskog teritorija u prilično kratkom vremenskom razdoblju. Moglo se zaustaviti samo na obalama Visle, u blizini Varšave. Pisalo se o tome u jednom od scenarija poljskog Glavnog stožera prije 14 godina.

U međuvremenu je održana takozvana “Konvencija zastupnika svih razina Pridnjestrovske Moldavske Republike“, koja je pozvala Rusiju da joj pomogne i zaštiti je “od moldavskog pritiska”. Situacija u Pridnjestrovlju izravno utječe na sigurnosne interese Ukrajine, pa je politička aktivnost u ovoj regiji u središtu pozornosti Kijeva. Ukrajina podupire mirno rješenje pridnjestrovskog sukoba uz poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Moldavije, što je u skladu s normama i načelima važećeg međunarodnog prava. Stoga je Kijev u bliskom kontaktu s Kišinjevom. Predsjednici Volodimir Zelenski i Maja Sandu hitno su razgovarali o situaciji u Transnistriji. Format pregovora u Pridnjestrovlju uz sudjelovanje Rusije je nefunkcionalan i to je već odavno svima jasno. Država agresor ne može djelovati kao mirotvorac ni u jednom mirovnom sporazumu. Stoga je apel predstavnika Pridnjestrovlja Rusiji još jedna provokacija onih koji su već postali instrument geopolitičkih avantura i manipulacija Moskve.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se slanje zapadnih trupa u Ukrajinu u budućnosti ne može isključiti, iako je dodao da o tome za sada nema konsenzusa. Ukrajina se nije službeno obratila zemljama partnerima sa zahtjevom da uključe osoblje svojih oružanih snaga u odbijanje agresije. Trenutno međunarodna koalicija podržava Ukrajinu u nizu drugih važnih pitanja: nabava oružja, streljiva, obuka ukrajinske vojske, zajednički projekti u području obrambeno-industrijskog kompleksa itd. Prisutnost takve rasprave među zapadnim partnerima još je jedan dokaz neistinitosti neprijateljske propagande da je Rusija “već u ratu s NATO-om u Ukrajini”. Puno raspoređivanje NATO trupa za obranu Ukrajine bit će moguće nakon što Ukrajina pristupi Savezu. Dodatno, s obzirom na rastuću rusku prijetnju slobodnom svijetu, niti jedan scenarij ne može se isključiti u budućnosti. Dakle, možda je Macron u pravu i potrebno je razmisliti o mogućnosti korištenja snaga NATO-a na teritoriju Ukrajine izvan prvih linija bojišnice ili izravnog sudjelovanja u bitkama. Te postrojbe mogle bi zaštititi ukrajinsku pozadinu na granicama s EU-om i NATO-om. A te ukrajinske trupe koje su sada tamo stacionirane mogle bi se premjestiti bliže liniji bojišnice. Litva, Latvija, Estonija i Nizozemska ne protive se takvom scenariju. Jasno je da je konsenzusna odluka još daleko, ali Putin je još jednom ponovio da se na teritoriju Ukrajine bori protiv kolektivnog Zapada. Stoga su zapadni partneri trebali mnogo više podržati Kijev u borbi protiv polumilijunske vojske agresora, koji se spremao za borbu sa svim članicama NATO-a istovremeno”, napisao je.

​