Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u petak je za nacional.hr analizirao odnos Ukrajine i NATO saveza, iznoseći konkretne planove i brojke koje su spominjali ministri vanjskih poslova zemalja članica.

“U Bruxellesu je 3-4. travnja ove godine održan sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a povodom 75. obljetnice uspostave Sjevernoatlantskog saveza. Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba, koji je također bio pozvan na ovaj događaj, sastao se s američkim državnim tajnikom Anthonyjem Blinkenom, glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepom Borelom, kao i ministrima vanjskih poslova Velike Britanije, Danske, Španjolske, Estonije, Bugarske, Grčke, Mađarske, Poljske, Finske, Italije, Švedske i Novog Zelanda. Strane su razgovarale o širokom spektru različitih pitanja sveobuhvatne potpore Saveza Ukrajini.

Održan je sastanak Vijeća Ukrajina-NATO. Državni tajnik SAD-a A. Blinken rekao je da će jubilarni summit NATO-a, koji će se održati u Washingtonu, biti usmjeren na izradu mape puta za članstvo Ukrajine u Savezu. Ključna pozornost zemalja članica NATO-a također će biti posvećena povećanju vojne pomoći Kijevu, jačanju protuzračne obrane i povećanju kapaciteta proizvodnje oružja, uključujući i zajedničku proizvodnju s Ukrajinom. Nabava dodatnih sustava protuzračne obrane za potrebe ukrajinskih oružanih snaga postala je jedan od ključnih prioriteta u raspravi, jer je samo u ožujku ove godine Rusija upotrijebila više od 1000 projektila i bespilotnih letjelica za napade tijekom udara na različite objekte u Ukrajini. Kao važne teme sastanaka bilo je riječi i o Formuli mira predsjednika Zelenskog, korištenju zamrznutih ruskih sredstava za kompenzaciju štete koju je Rusija nanijela Ukrajini te o vjerojatnom prelasku Ramstein formata pod kontrolu Saveza.

Posebna misija NATO-a za Ukrajinu

Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg predložio je stvaranje posebne misije NATO-a za Ukrajinu i pristanak na vojnu pomoć Kijevu na petogodišnje razdoblje u iznosu od 100 milijardi eura.

Šef Ministarstva vanjskih poslova D. Kuleba podržao je takvu inicijativu, ali je izrazio sumnju u mogućnost njezine provedbe, s obzirom da NATO već ove godine mora prikupiti pomoć Ukrajini u iznosu od 20 milijardi eura, te tako daleko ne može osigurati niti paket potpore od 500 milijuna eura, koji je ranije najavljen. Što se tiče stvaranja misije NATO-a za Ukrajinu, ona će koordinirati opskrbu Oružanih snaga oružjem i obuku ukrajinske vojske.

Trenutačno relevantne poslove vodi SAD, organizirajući u tu svrhu redovite sastanke u njemačkoj zračnoj bazi Ramstein ili u Bruxellesu. Ideja J. Stoltenberga je učiniti potporu NATO-a Ukrajini neovisnom o političkoj situaciji u pojedinim državama članicama, što će postati alternativni alat za pružanje pomoći državama članicama Saveza i povećati njegovu učinkovitost bez obzira na bilo kakve političke okolnosti. Moguće je da će ova opcija biti osiguranje od nepredviđenih okolnosti vezanih uz ovogodišnje predsjedničke izbore u SAD-u. Stoga Savez razmatra mogućnost preuzimanja operativnih dužnosti kontaktne skupine predvođene SAD-om za obranu Ukrajine u formatu Ramstein.

Potpora u novcu i oružju. Uspostava Posebnog suda

Prema rezultatima sastanka na razini šefova vanjskopolitičkih odjela zemalja članica NATO-a, uz sudjelovanje ministra vanjskih poslova D. Kulebe, zemlje Alijanse pružit će Kijevu novi paket pomoći. Konkretno, spremni su opskrbljivati ​​Ukrajinu streljivom i bespilotnim letjelicama. Njemačka će za kupnju topničkog streljiva u Češkoj dati oko 600 milijuna eura; Francuska će isporučiti projektile i oklopna vozila; Velika Britanija će Ukrajini dati deset tisuća dronova; Finska će predati paket pomoći vrijedan 188 milijuna eura, ali još nije precizirano što će on sadržavati. Tako je sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a postao još jedan dokaz sveobuhvatne potpore Saveza Ukrajini i doprinosa borbenoj sposobnosti Oružanih snaga koje su jedina prepreka ruskoj vojnoj agresiji.

U međuvremenu, dan ranije u Haagu tijekom konferencije “Vraćanje pravde za Ukrajinu”, 44 zemlje potpisale su političku deklaraciju. Potpisnici deklaracije izrazili su spremnost na zajednički rad na uspostavi Posebnog suda koji bi Rusiju smatrao odgovornom za zločin agresije na Ukrajinu. Zemlje su pozdravile uspostavu Međunarodnog centra za procesuiranje zločina agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine (ICPA) 2023. godine u okviru Eurojusta. Zemlje potpisnice osudile su agresiju Rusije na Ukrajinu koja je u tijeku kao flagrantno kršenje međunarodnog pravnog poretka i podsjetile na odluku suda UN-a još od 16. ožujka 2022. kojom se Ruska Federacija obvezuje na prekid neprijateljstava. Sudionici konferencije pozdravili su i otvaranje Međunarodnog registra šteta zbog ruske agresije u Ukrajini (RD4U) koji je 2. travnja počeo primati zahtjeve za naknadu štete koju su prouzročili ruski agresori”, napisao je Levčenko.