Dana 6. veljače 1971., prije 53 godine, astronaut Alan Shepard, zapovjednik misije Apollo 14 na Mjesec, izvadio je “dvije male bijele kuglice koje su poznate milijunima Amerikanaca” koje je ‘lansirao’ s Mjesečeve površine pomoću Wilsonove glave štapa (iron 6) pričvršćene na ručku za skupljanje uzoraka.

Nezgrapno svemirsko odijelo nije mu dopuštalo da palicu uhvati objema rukama, pa je zamahnuo samo desnom rukom. Napravio je četiri zamaha, udarajući uglavnom mjesečevu prašinu s prva dva zamaha, s trećim vlastitu potkoljenicu, a na je četvrtom zamahu napokon dohvatio lopticu.

Loptica je navodno bila u zraku više od 30 sekundi, što je primjer “razlike između Zemljine i Mjesečeve gravitacije”, napisao je Michael Trostel na USGA.org. Sam Shepard procijenio je da je loptica išla ‘miljama i miljama’. Povjesničar svemira Robert Pearlman nije se složio s njim pa je procijenio da je loptica letjela možda jednu milju.

NASA/Wikimedia Commons/Public Domain

“To je bila Shepardova ideja”, rekla je povjesničarka USGA-e Victoria Nenno, “eksperiment koji bi pokazao gravitacijske razlike između Zemlje i Mjeseca.” Shepard, koji je umro 1998., poklonio je palicu USGA-i na US Openu 1974. u Winged Footu. Izložen je u Muzeju golfa u Liberty Corneru.

U povijest je ušao kao prvi Amerikanac koji je poletio u svemir. Prije njega je u svemiru bio samo ruski kozmonaut Jurij Gagarin. Kasnije je Alan Shepard u okviru programa Apollo letio i na Mjesec. Bio je jedini od slavnih prvih sedam američkih astronauta (tzv. „Mercury Seven“) koji je sletio na Mjesec. Tijekom misije na Mjesec u sklopu Apolla 14, Shepard je izveo najpreciznije od svih američkih slijetanja na mjesečevu površinu. Tada je imao 47 godina, a do danas je ostao najstariji čovjek koji je ikada bio na Mjesecu.