Prošlo je 29 godina od prokleto prerane smrti Krešimira Ćosića. Za mnoge, najboljeg europskog košarkaša ikad. Imao je 211 cm, a igrao kao play-maker. Bio je genij ispred svog vremena. Bio je ljudina i velemajstor

Na današnji dan prije 29 godina napustio nas je Krešimir Ćosić, prisjetili su se i svijet na velikana podsjetili kolege s HRT-a.

Jedan od najvećih košarkaša u povijesti. Krešo je preminuo 25. svibnja 1995. u američkom Baltimoreu teške bolesti, prokleto prerano, u 47. godini.

No legenda o Kreši i dalje živi i živjet će, diljem svijeta.

Krešimir Ćosić rodio se u Zagrebu, ali je odrastao u Zadru gdje i počinje košarkašku karijeru 1965. Igrao je i u Sloveniji i Italiji, a briljirao i u Ciboni pod vodstvom Mirka Novosela.

Bio je i centar i play-maker. Od 211 cm.

Za europsku reprezentaciju igrao je 6 puta, a proglašen je najboljim igračem europskih prvenstava 1971. i 1975. Državno prvenstvo Jugoslavije osvojio je šest puta, a košarkaški kup četiri puta.

Prema ostvarenim rezultatima riječ je o jednom od najboljih košarkaša bivše države, ali i jednom od najboljih košarkaša Europe u povijesti.

Godine 1996. je uvršten u košarkaški Hall of Fame i to kao tek treći neamerikanac, čime je američka javnost priznala veličinu i trag koji je ostavio na kontinentu.

Na Sveučilištu Brigham Young dres s njegovim imenom i brojem 11 umirovljen je 4. ožujka 2006. godine na počasnom mjestu gdje su samo dva košarkaška dresa umirovljena u povijesti te škole:

Ćosićev dres i dres Dannyja Aingea, igrača Boston Celticsa iz slavnih osamdesetih, generacije Birda, McHalea i Parisha.

Posthumno je za životno djelo dobio Državnu nagradu za šport “Franjo Bučar” 2002. godine. Deset godina nakon smrti u Zagrebu je imenovan trg po njemu, kod Doma sportova. Dvorana na zadarskom Višnjiku nosi njegovo ime od 3. listopada 2008. U Zadru postoji i ulica s njegovim imenom. Hrvatski košarkaški kup nosi njegovo ime.

Od 1970.-1973. igrao je i studirao u Americi, na sveučilištu Brigham Young. I već tada mogao, da je htio, zakoračiti na NBA parkete. Draftirao ga je Portland. A onda i Lakersi. Odbio je, vratio se u Europu.

Prvi igrač van SAD-a, prvi koji nije bio Amerikanac, a mogao je igrati u NBA ligi. Početkom ’70-ih godina prošlog stoljeća. I to ne nekakvu epizodnu ulogu.

Jer ono što su ’90-ih radili Rađa, Sabonis i Divac, ovo što danas radi Jokić… Krešo Ćosić radio je prije pola stoljeća! Centar koji je u košarci – znao i mogao sve.

Za najmlađe, legenda o kojoj se priča. Za većinu koji su ga imali privilegiju gledati: najbolji europski košarkaš u povijesti.