“Pješaci i biciklisti – kako do suživota i dijeljenja prostora?” naziv je okruglog stola održanog u srijedu navečer u Zagrebu u organizaciji biciklističkih udruga koje su istaknule kako su loša infrastruktura bez sustavnog ulaganja, kao i oduzimanje prostora u korist motoriziranih vozila glavni razlozi zbog kojih pješaci i biciklisti dolaze u konflikt.

Predstavnici Mreže za održivu urbanu mobilnost Slovenija-Hrvatska-JIE (CIVINET), udruge Održivi razvoj (ODRAZ-a) i Sindikata biciklista osvrnuli su se na brojne probleme “dijeljenja” zajedničkog prostora pješaka i biciklista.

Unatoč činjenici da se proteklih godina znatno povećao broj bicikla na gradskim ulicama, biciklistička infrastruktura ostala je nedostatna, rečeno je.

Aljaž Plevnik iz Ubranističkog instituta Slovenije predstavio je projekt kojim je zabranjen promet u centru Ljubljane čime se otvorio prostor za pješake i bicikliste, ali je i poboljšana turistička ponuda grada pa se broj turista lani povećao čak 14 posto.

No, dodao je, prevelikim brojem biciklista i pješaka povećala se mogućnost konflikta pa je rješenje u gradnji zaobilaznih staza za bicikliste, odnosno u razdvajanju tih skupina kao i prometnom planiranju za održivu mobilnost svih sudionika u prometu.

Mario Ćosić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti važnim je ocijenio upravo realizaciju zajedničkog održivog urbanog prometa te kazao da svi moraju biti svjesni odgovornosti prema najranjivijoj skupini u prometu, a to su pješaci. U većini gradova trebao bi se, dodaje, riješiti problem parkiranja automobila čime bi se dobilo prostora za ostale sudionike u prometu. Kao dobar primjer naveo je Novigrad i tamošnju garažu čijom su se gradnjom uvelike poboljšali i slika grada i uvjeti u prometu.

“Treba graditi grad po mjeri čovjeka, a ne po mjeri automobila”, ističe Vlado Babić iz mreže CIVINET te napominje da je glavni problem zagušenja prometa veliki broj automobila, koji su 90 posto vremena u stanju mirovanja,  a u njima se vozi prosječno 1, 5 osoba.

Vladimir Halgota iz Sindikata biciklista upozorio je kako su biciklističke staze često prekinute iz raznoraznih razloga. Ima i primjera biciklističkih staza koje prolaze kroz terasu kafića, pa su građani u šali napravili horizontalnu signalizaciju ‘pazi konobar’.

Dobrim je ocijenio široke biciklističke staze iz 1986., a lošim to što se danas uglavnom samo “crtaju žute crte”.

Na skupu je zaključeno da građani vole bicikle jer ima brojne praktične, ekonomske, zdravstvene i ekološke prednosti. Međutim, poštivanje prometnih pravila otežano je zbog nedostataka postojeće biciklističke infrastrukture. Zagreb ima veliki potencijal postati biciklističkim gradom, no biciklistička infrastruktura je manjkava pa je treba cjelovito osmisliti, a ne stvarati uske biciklističke staze s raznim preprekama, među kojima su čak i kante za smeće.