KLASIČNA GLAZBA: Kako su Armenac Ruben i Moldavka Julia postali Zagrepčani

Autor:

Privatni arhiv

Ruben Dalibaltayan, profesor klavira na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, već 15 godina sa suprugom Juliom uspješno gradi karijeru i život u Hrvatskoj

Ruben Dalibaltayan je već dugi niz godina profesor klavira na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Taj 47-godišnji Armenac sa suprugom Moldavkom Juliom Gubaidulinom, koju je upoznao na postdiplomskom studiju u Moskvi, uspješno gradi karijeru i život u Hrvatskoj te pokazuje da Hrvatska može biti poželjno mjesto za kulturnjake i intelektualce iz cijeloga svijeta.

Ruben Dalibaltayan kaže da je u svom djetinjstvu, od svih aktivnosti, najviše afiniteta pokazivao za glazbu. “Moji roditelji nisu bili glazbenici, ali tada u Armeniji, odnosno tadašnjem Sovjetskom Savezu, bilo je normalno da dijete ide u glazbenu školu, a paralelno sam išao i na tenis. S 12 ili 13 godina glazba me počela sve više privlačiti i tada sam odlučio krenuti glazbenim stopama. Roditelji su mi dobili i preporuku pa sam mogao pokazati svoj talent i u Moskvi kamo sam i otputovao”, rekao je Dalibaltayan za Zagreb News.

Dalibaltayan je svoj glazbeni studij započeo u Armeniji, na Državnom konzervatoriju Komitas u Erevanu, a nastavio ga je u Moskvi, gdje je završio muzičku akademiju Gnesin i prestižni Moskovski državni konzervatorij Petra Iljiča Čajkovskog. “Još dok sam bio student imao sam priliku posjetiti Hrvatsku jer sam u Italiji 1999. pobijedio na natjecanju, a nagrada je obuhvaćala i turneju po Hrvatskoj. Nakon toga sam stekao neka poznanstva i kontakte u Hrvatskoj pa su i moji nastupi postali redoviti. Nakon postdiplomskoj studija moja žena i ja smo dobili poziv dekana sarajevske Muzičke akademije da dođemo u Sarajevo. U Rusiji je tada bilo turbulentno, a u Armeniji još i više, tako da smo odlučili otići tamo. Nakon rata Akademija je imala problem s kadrom, a dekan je završio u Moskvi. Pošto je Hrvatska imala veći broj koncerata, naposljetku smo odlučili doći ovamo. Krajem 2004. godine dobio sam poziv Muzičke akademije u Rijeci u kojoj sam 2005. počeo raditi kao gostujući profesor. Godine 2007. pozvali su me u Zagreb gdje i danas predajem na Muzičkoj akademiji”, rekao je Dalibaltayan.

Unatoč tome što dolazi iz Armenije, Dalibaltayan kaže da nisu postojale kulturne barijere kad je došao u Hrvatsku. “Za Armeniju je teško odrediti je li europska ili azijska zemlja. U svojoj kulturi ima obilježja obaju kontinenata. Hrvatska, u usporedbi sa zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, bolje funkcionira. Kulturnih barijera nije bilo zato što se mentalitet između zemalja ne razlikuje previše. Ljudi u Hrvatskoj su topli i otvoreni, kao i Armenci, ali su također ponekad neorganizirani. Ipak je ovdje situacija sređenija. Dekan Muzičke akademije koji me pozvao, odmah je pokrenuo proces da dobijem hrvatsko državljanstvo koje sam ubrzo i dobio. Dobili smo i sveučilišni kredit kojim smo mogli kupiti stan. Sve je napravljeno tako da se osjećamo kao da smo doma pa smo se vrlo brzo asimilirali. Ali i dalje osjećam nostalgiju za Armenijom. Armenija je moja prva domovina, a Hrvatska druga. Sve troje moje djece je rođeno u Hrvatskoj, ali ih učim njihovim korijenima.”

Njegov profesorski rad rezultirao je razvojem dvojice vrhunskih glazbenika koji su ostvarili međunarodne karijere. Radi se o Aljoši Juriniću i Ivanu Krpanu. Obojica su dobitnici nagrade ‘Vladimir Nazor’ koja je najveća nagrada za vrhunsko ostvarenje u kulturi. ‘Meni je drago kad ljudi, koji su izašli iz moje klase, prezentiraju Hrvatsku”, rekao je Dalibaltayan.

Dalibaltayan uskoro priprema i izvedbu skladbi poznatih armenskih skladatelja. “Jedan od skladatelja je Komitas Vardapet koji je utemeljitelj klasične tradicije u armenskoj glazbi. On je skupio narodne pjesme i na temelju njih skladao klasičnu glazbu. To je nacionalna glazba. Na albumu koji pripremam svirat ću njegove originalne skladbe za klavir, ali i tri obrade njegovih pjesama. Osim toga, svirat ću skladatelje koji su klasika 20. stoljeća Sovjetskog Saveza, odnosno Armenaca u tom razdoblju, a to su Aram Hačaturjan i Arno Babadžanjan. To je koncept albuma ‘Armenian Classical Music’ i mislim da njime dajem dosta zanimljivu informaciju o umjetnosti koja nije previše poznata na ovim prostorima. Muzički dio je gotov i sada se rješava organizacijsko pitanje oko slaganja tekstnog materijala koji će biti na engleskom i hrvatskom jeziku. Album bi trebao izaći početkom jeseni kad počinje i koncertna sezona”, kaže Dalibaltayan.

Iako ne zna hoće li njegova djeca krenuti njegovim i supruginim glazbenim stopama, Dalibaltayan kaže da imaju potencijala. “Stariji sin je sada student Muzičke akademije i svira klavir pa su veće šanse da će krenuti roditeljskim stopama. Srednji sin svira čelo, dok je najmlađi tek počeo svirati flautu. Svi će završiti barem osnovnu glazbenu školu, a dalje ćemo vidjeti”, zaključio je Dalibaltayan.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.