KAKVU POLITIKU VODE SRBI U HRVATSKOJ: ‘Bila je dobra odluka ostati uz premijerku’

Objavljeno u Nacionalu br. 814, 2011-06-20

MILORAD PUPOVAC za Nacional govori o vladi Jadranke Kosor, posjetu Borisa Tadića, pregovorima s EU te prijeporima oko izbora predstavnika srpske manjine u Sabor

Potpredsjednik SDSS-a i čelnik SNV-a Milorad Pupovac u zadnjih je godinu dana bio izložen velikim, kako javnim, tako i tajnim pritiscima opozicije da napusti vladajuću koaliciju i tako isprovocira prijevremene izbore. U razgovoru za Nacional priznaje da su se u njegovoj stranci lomili oko te mogućnosti, no nakon vaganja opcija odlučili su ostati u vladi Jadranke Kosor i danas to smatra dobrom odlukom. To je pak prouzročilo teškoće u komunikaciji s drugom, lijevom stranom političkog spektra, koja je Pupovcu i SDSS-u prirodniji politički ambijent. Pupovac je svjestan da će pozicija njegove stranke, neovisno o ishodu izbora, biti delikatna, no smatra da bilo koja vlada koja sebe smatra demokratskom ne može sebi dopustiti da u njoj ne sudjeluju manjinci. Iako mu mnogi proriču nastavak karijere u Europskom parlamentu, Pupovac kaže kako još uvijek ne zna želi li to, jer još ima puno posla kod kuće, a teška srca bi napustio i studente na Filozofskom fakultetu.

NACIONAL: Nakon nekoliko dana političkomedijske zbrke, Boris Tadić ipak ne dolazi na proslavu Dana državnosti, nego je prihvatio vaš poziv za komemoraciju u Jadovnu dan poslije. Mislite li da je trebao doći na Dan državnosti?

– Obilježavanje 20. godišnjice državnosti u ovlasti je državnog vrha, i očito u državnom vrhu nije postignuta suglasnost kako je obilježiti pa su se pojavile različite informacije. Razumljivo je da, ako u državnom vrhu ne postoji suglasnost, to nije dobra pretpostavka da dolaze strani državnici. A da bi bilo dobro da se nastavi proces unapređenja odnosa, nema sumnje. Otežavajuća je okolnost da smo i mi i Srbija u predizbornoj godini, ali i da je o tome nužno imati konsenzus. Tadić će ipak doći na obilježavanje 70. godišnjice osnivanja ustaškog logora smrti, najstrašnijeg koji je postojao u NDH. Najmanje što bismo htjeli jest da se tada otvaraju političke rasprave tko dolazi, a tko ne, jer svi su pozvani i svi su dobrodošli.

NACIONAL: U javnosti neće izostati političke rasprave, jer svaki Tadićev dolazak izaziva reakcije. U dijelu javnosti postoji i uvjerenje da se predsjednici Tadić i Josipović preintenzivno druže, a pritom izostaju očekivani rezultati.

– Obilježavanje 70. godišnjice Jadovna nije prilika za takvu raspravu, jer je riječ o pijetetu i suočavanju sa strahotama prošlosti, a ne o rezultatima političkih susreta državnog vrha Hrvatske i Srbije. Nama česti susreti predstavnika Vlade i predsjednika Hrvatske i Srbije ne smetaju, mi mislimo da ih je nedovoljno i da zbog toga nema ni dovoljno rezultata.

NACIONAL: Udruge izbjeglih Srba predale su u Beogradu peticiju veleposlanicima EU u kojoj poručuju da Hrvatska nije spremna za članstvo, jer su stotine tisuće Srba oštećene u imovinskim i drugim pravima. Ističu da Hrvatska vodi diskriminatorsku politiku prema Srbima, i u zakonodavstvu i u praksi. Slažete li se s tim?

– Imaju pravo zalagati se za izbjeglička prava, i imaju pravo na drukčiji jezik i ton od političara, međutim, zaustavljanje završetka pregovora Hrvatske s EU ne samo da nije realno, nego nije ni dobro, kako za izbjegle, tako ni za Srbe u Hrvatskoj. Ispunjavanje uvjeta za pregovore tijesno je povezano s poštivanjem njihovih prava. Razumijemo frustracije ljudi jer predugo čekaju, ali blokada Hrvatske nije rješenje.

NACIONAL: Prigovore u vezi sa zatvaranjem pregovora ima i Amnesty International, koji u izvještaju EK poručuje da je i dalje nužan nadzor Hrvatske. Smatraju da ne postoji politička volja za rješavanje ratnih zločina, za što su im dokaz izjave najviših državnih dužnosnika nakon presude Gotovini i Markaču.

– Stav Amnestyja treba uzeti ozbiljno, a ne ga odbacivati ili zlonamjerno tumačiti. Imamo još posla u procesuiranju ratnih zločina, pri čemu ponajprije mislim na promjenu stava u javnosti o toga da su ljudi osuđeni za ratne zločine nedužni. Poseban je problem javni stav jer hrvatska javnost ne zna zašto se nekome sudi. Vodeći mediji ne izvještavaju o tome zbog čega se sudi, nego što misli obrana onoga kojemu se sudi.

NACIONAL: Je li odgovornost na medijima ili oni samo prate politiku koja se tako ponaša?

– Ako je riječ o državnim medijima, odgovornost je države da se u medijima stvori više suosjećanja za žrtve drugih, a ne samo za vlastite žrtve. Tako će se stvoriti pretpostavke da i drugi imaju suosjećanje za naše žrtve. Ako svi osta nemo zatvoreni u suosjećanju samo za svoje žrtve, nećemo slijediti politiku pomirenja naroda i država. Mi, na žalost, nismo ni blizu tome, što jasno pokazuje medijska prezentacija presuda u Haagu.

NACIONAL: Jesu li toj atmosferi podlegli i predsjednica Vlade, predsjednik Republike i čelnik opozicije?

– To je zato što našom politikom vlada strah. Strah od toga da se ne napravi nešto loše prema zamišljenim vrijednostima i svetinjama, strah od toga kako će reagirati pojedine grupacije u Hrvatskoj, strah od suprotstavljanja godinama stvaranom javnom mnijenju, strah da vas netko ne optuži da niste dovoljno ono što biste trebali biti. Samo jedan strah ima smisla – da ne zgriješiš prema onome tko je propatio, pretrpio i kome je nepravedno oduzet život ili dom.

NACIONAL: Iako ste HDZ-ov koalicijski partner, glasovali ste suzdržano o Ustavnom zakonu o braniteljima.

– Suzdržani smo zato da ne bismo stvarali dodatne nesporazume, ali inače mislimo da to nije potrebno Hrvatskoj, ni onima koji su za Hrvatsku davali svoje zdravlje i živote, uvjereni da to čine u ime svoje i nacionalne slobode. Ne kažem da iza takve inicijative stoje loše namjere i da je unaprijed diskvalificirana.

NACIONAL: Ako ne stoje loše namjere, stoje li predizborne?

– Mnogo je ozbiljnije pitanje koje bi političke i ekonomske posljedice taj zakon imao, nego je li u predizborne svrhe ili ne. Ne bismo smjeli ulaziti ni u kakve zakonske okvire koji će nam onemogućiti reforme, i koji će nam stvarati dodatna ograničenja u demokratskom pluralizmu, a nisam siguran da se to ne bi dogodilo s ovim zakonom. Brine me zašto se ide u to kad je jasno da bez dvotrećinske većine takva promjena ne može proći, a ako je smisao toga da se nekoga diskvalificira i nešto istjera na čistac, onda je to promašeno.

NACIONAL: Premijerka Kosor navodno inzistira da ona potpiše pristupni ugovor s EU. Podupirete li je u tome? Bi li to moglo narušiti predstojeći politički kalendar i ugroziti referendum o EU?

– Bilo bi pošteno da premijerka potpiše pristupni ugovor. Malo je ljudi u Hrvatskoj vjerovalo da pregovore možemo završiti u lipnju, a i to malo što je vjerovalo bez nje taj posao ne bi moglo obaviti. Ta vjera se isplatila, i ona je nesumnjivo najzaslužnija, uz još nekolicinu ljudi, poput pregovarača i Vesne Pusić. Zato bi bilo pošteno da premijerka Kosor potpiše ugovor, a druga je stvar je li to realno. Pitanje je i hoće li ona moći ono što joj po prirodi stvari, kao zaslužnoj osobi, treba pripasti doista i učiniti, i to zato što osobe koje postignu neke velike stvari ponekad moraju u općem, državnom i društvenom interesu napraviti geste kojima sebi neko pravo oduzimaju. Hrvatska je pred izborima i referendumom, i vladajuća koalicija morat će utvrditi raspored događanja. Premijerka je rekla da će izbori biti do kraja godine, postoje još razlike hoće li prvo biti izbori pa referendum. Na premijerki je da to objavi, a bit će to značajna odluka za njenu vladu, državu i nju osobno, da netko doista toliko zaslužan za završetak pregovora donosi odluku u interesu države da se izbori raspisuju, a da ostaje otvoreno pitanje tko će potpisati pristupni ugovor.

NACIONAL: Je li u koaliciji određen datum izbora?

– Vremenski okvir jest, ali ne i datum, koji će odrediti predsjednica Vlade. Vremenski raspon za održavanje izbora je od druge polovine listopada do kraja studenoga.

NACIONAL: Unatoč pozivima opozicije da iziđete iz koalicije, ostali ste uz premijerku Kosor. Zašto, kad ste politički bliži lijevoj opciji?

– Bilo je vrlo delikatnih momenata u suradnji, i ozbiljnih dilema oko nastavka rada u koaliciji, međutim, nekoliko je stvari presudilo – nastavak borbe protiv korupcije, reforme unutar političkih stranaka i državnih institucija i dovršetak pregovora. Kad smo shvatili da ima onih kojima te tri stvari nisu toliko važne i da čak nisu najsretniji s njima, odlučili smo da, unatoč svim dilemama, ostajemo u koaliciji radi potpore ostvarenju tih triju ciljeva. Sada vidimo da nismo pogriješili, iako nismo bili toliko sigurni kad smo donijeli odluku. Što se popularnosti tiče, u 20 godina, koliko sam u politici, bilo je vrlo malo razdoblja u kojima sam radio nešto što je bilo popularno.

NACIONAL: Je li točno da ste Milanoviću i Čačiću obećali da ćete rušiti Vladu na proračunu, pa ste se u zadnji trenutak predomislili?

– Imali smo različite razgovore u različitim fazama, i o sadržajima tih razgovora neki su javno govorili, ja nisam, niti namjeravam ubuduće, i to zato što o svemu nismo dovoljno razgovarali. S nekima smo razgovore nastavili, s puno razumijevanja, s nekima nismo, ali u politici ništa nema bez razgovora. Tko god misli da u politici postoje ultimativni ili zadnji razgovori, ne razumije prirodu politike.

NACIONAL: Zbog modela kojim bi se trebali birati zastupnici srpske manjine potpuno ste zahladili odnose s Milanovićem, čak ste ga nazvali SDP-ovim Sanaderom. Navodno uopće i ne razgovarate.

– Budući da mi je stalo do razgovora i da nemam nikakvog motiva za vraćanje u razne polemike s bilo kim, samo ću reći da ni ja, ni drugi ne možemo sebi dopustiti da ne razgovaramo. Prostor za razgovor je vrlo otvoren, a kao što prilike mogu ljude udaljiti, tako ih mogu i približiti.

NACIONAL: Nekada ste imali lijepe riječi za Sanadera. Kako danas gledate na njega i suradnju s njim?

– Sanader je mnogo napravio za Hrvatsku, za HDZ i hrvatski politički život. Svatko tko bi to htio zanemariti, omalovažiti ili negirati zbog ovog što se s njim događa u posljednjih godinu-dvije, taj ne bi bio u pravu. Ono što je dobro napravio, ja i danas mislim da je dobro napravio, a bile su to za Hrvatsku važne stvari – sređivanje međuetničkih odnosa, distanciranje od prošlosti u elementima ustaštva, suradnja s Haagom, europeizacija HDZ-a i hrvatske politike. Ogromna je šteta što nije ograničavao i druge strasti, što se kockao stvarima kojima se nije moguće kockati.

NACIONAL: Očekujete li poziv u Vladu, bude li je sastavljala lijeva koalicija, s obzirom na to da se sudjelovanje manjina u Vladi smatra demokratskim i civilizacijskim standardom?

– Doista je stvoren takav standard, i oni koji misle da manjine ne trebaju u Saboru, ogriješili bi se o standard koji je Hrvatskoj jako puno pridonio u rješavanju međuetničkih odnosa i afirmaciji Hrvatske u regiji i u svijetu. Postoji još niz pitanja koja treba riješiti u vezi s položajem manjina, pa izbjegavanje suradnje s predstavnicima manjina može samo pobuditi sumnju da ne želite rješavati ta pitanja. Začudilo bi me da netko tko nije aktivno sudjelovao u politici povratka izbjeglica, u rješavanju prava kao što je obnova ili povratak imovine, kaže – mi to možemo bolje raditi bez njih nego s njima. To bi u zemlji, međudržavnim i europskim okvirima stvorilo lošu sliku. Smisao naše politike nije da budemo stalno u Vladi, nego da se u sređenim međuetničkim odnosima u Hrvatskoj tom problematikom može baviti bilo tko. Naše iskustvo pokazuje da se ti odnosi ne mogu srediti ako mi nismo u Vladi. Nesudjelovanje Srba u koalicijskoj vladi 2000. – 2003. sigurno je bilo ozbiljan problem jer su tri godine potrošene, a napravilo se premalo.

NACIONAL: Očekuje se odluka Ustavnog suda o modelu biranja srpskih zastupnika. Što ako bude proglašen neustavnim?

– Stranka koja osvoji najviše glasova odnosi tri zajamčena mandata, a ne redovne mandate. Neprestano se stvara slika kako je riječ o tri mandata, a zapravo je riječ o najmanje četiri, za koja se mogu boriti razne stranačke i nestranačke liste. Na to se rješenje išlo jer je postojala opasnost da u utakmici za manjinske mandate različite stranke ne počnu formirati svoje sponzorirane liste, kao što su to činile za Rome, Čehe i ostale, jer je svaki mandat važan. Došlo bi do fragmentacije i ne bi bilo kluba zastupnika srpske manjine. Netko se jako požurio brinuti za demokratske odnose u srpskoj zajednici, a baš nisam čuo da se jako brinu za demokratske i životne probleme srpske zajednice, što je indikativno jer to znači da ih samo brine na koju će stranu ti mandati i hoće li moći upravljati i raspolagati njima. Nigdje ne piše koja je to lista, ni da su to mandati Milorada Pupovca ili SDSS-a. Neka se stvore liste i stranke koje su bolje i neka dobiju više povjerenja. Zašto se ne bi to poticalo, umjesto brige za tzv. demokratske odnose među Srbima tako što se stvaraju i podupiru frakcije i grupacije pojedinih stranaka, uključujući i podizanje ustavnih tužbi. U međuvremenu smo puno naučili, i želimo znati da Ustavni sud neće biti predmet stranačko-političkih rabota. Ako se to dogodi, potrudit ćemo se svim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju o tome obavijestiti javnost.

Komentiraj

Source:Sandra Bartolović