U Hrvatskoj traje turistička sezona i došlo je do povećanja broja novozaraženih koronavirusom. Međutim, predsjednik države Zoran Milanović nedavno je rekao kako podržava primjenu britanskog modela u Hrvatskoj, što podrazumijeva ukidanje gotovo svih postojećih epidemioloških mjera nakon završetka turističke sezone. S njegovom konstatacijom se čak složio i premijer Andrej Plenković. Voditelj Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić, koji se nije htio fotografirati bez maske jer smatra da je svi moramo nositi, kaže da ukidanje mjera ovisi o epidemiološkoj situaciji i procijepljenosti te da ga brine slaba procijepljenost kod vrlo starih dobnih skupina.

„Za pretpostaviti je da će biti veći broj oboljelih najesen. Već je krenuo porast broja oboljelih. Uz visoku transmisiju bolesti u populaciji, morali bismo imati stvarno visoku stopu cijepljenja među starijom populacijom kako bismo ukinuli mjere. To je ideja Britanaca. Kod mladih bolest nije toliko teška kao što je kod starijih. U dobnoj skupini od 65 do 69 godina, 71 posto ljudi je cijepljeno jednom dozom, a ovih od 70 do 74 godine cijepljeno 79 posto. To je relativno dobro, ali nije dovoljno jer bi ih trebali biti cijepljeno preko 80 posto. Ali kod starijih od 74 godine pada stopa procijepljenosti. U dobnoj skupini od 80 do 84 godine samo je 60 posto ljudi cijepljeno. Od 85 do 89 godina još i manje, samo 53 posto. To je totalno neshvatljivo jer tim ljudima je potrebno cjepivo. Mislim da su to ljudi koji su nevidljivi sustavu. Oni u domovima su svi procijepljeni. Vjerojatno se radi o ljudima koji žive sami ili s obiteljima i koje nitko nije odveo na cijepljenje niti ih se došlo cijepiti, objasnio je Kaić za Zagreb News.

Kaić kaže da taj manjak procijepljenih osoba u starijim dobnim skupinama može dovesti do novog zakrčenja zdravstvenog sustava ako se bolest proširi. „Stariji ljudi su glavni kandidati da budu hospitalizirani. Imamo preko 300 tisuća ljudi starijih od 60 godina koji nisu cijepljeni. Ako se u tu populaciju uvuče bolest, možemo opet imati na tisuće oboljelih dnevno i veliki dio njih može završiti u bolnici. Stoga je teoretski moguće novo zakrčenje zdravstvenog sustava. To dovodi do manje raspoloživosti zdravstvenih radnika te se postrožuju mjere na ulasku u bolnicu.

U Hrvatskoj zasad još nema govora o obaveznom cijepljenju, iako neki smatraju da bi se trebalo uvesti. Kaić misli da obavezno cijepljenje neće riješiti problem necijepljenih u najstarijim dobnim skupinama. „To nisu ljudi koji se ne žele cijepiti. To su ljudi do kojih se, iz nekog razloga, nije doprlo. Kad se radi o tako starim ljudima, ne znam tko bi mogao brže doći do njih od njihovih liječnika obiteljske medicine. Ti ljudi inače idu svojim doktorima po recepte i uputnice. Mislim da se upravo oni trebaju više potruditi da dođu do svojih pacijenata. Bolničko osoblje bi se trebalo cijepiti jer upravo oni moraju razumjeti važnost cijepljenja i svoju odgovornost prema pacijentima. Nije mi nikad palo na pamet da bi za to trebala postojati zakonska obaveza, a i ne znam hoće li tu pomoći zakonska obveza. To je pitanje za pravnike.

U Hrvatskoj vlada veliko nepovjerenje prema cjepivima. Cijepljene populacije teče vrlo sporo. Kaić kaže da je u medijima bilo dosta krivog interpretiranja u vezi cjepiva da je to moglo dovesti do gubitka povjerenja u cjepivo. „Do gubitka povjerenja u cjepivo dovelo je svašta što se piše po medijima. Neke su stvari bile pogrešno interpretirane, a neke ispravno. Nije bilo dovoljno tumačenja pozadine. Ja nikad nisam vidio da se o nekom cjepivu pisalo kao što se pisalo o cjepivima protiv covida-19, koja su pouzdana kao ostala cjepiva. Ali vjerujem da se neki protive cjepivu zato što se protive institucijama, struci i svemu što misle da se nameće. Ima i raznih teoretičara zavjera. Nekima se može promijeniti mišljenje, ali nekima ne. Može se promijeniti samo onima koji ne znaju bi li se cijepili jer su zbunjeni. Takve ljude vrijedi dodatno informirati.

Mnogi ljudi misle da se nema smisla cijepiti jer, bez obzira na cjepivo, mogu dobiti virus i prenijeti ga. Kaić kaže da cjepivo smanjuje prijenos zaraze i stopu hospitalizacija. „Necijepljeni su jako zarazni. Dio cijepljenih se neće uopće zaraziti. Onaj dio koji se zarazi će biti puno manje i kraće zarazan. Sva cjepiva štite od težih oblika bolesti. Kod Pfizera i Moderne pokazalo se da štite od simptomatske bolesti preko 90 posto. Zaštita od asimptomatskih infekcija je oko 70 posto. Stoga se uvelike smanjuje šansa da cijepljena osoba prenese bolest.

Iako Hrvatska bilježi sve veći broj slučajeva novozaraženih, oni su većinom koncentrirani na obali, situacija u Zagrebu je nešto povoljnija.

„U Zagrebu je puno manja incidencija nego u dalmatinskim županijama. To se manjim dijelom može pripisati odgovornijem ponašanju i manjem broju turista na kontinentu. Može se pripisati i prirodi kretanja covida-19. On dolazi u valovima koji nisu sezonski uvjetovani. Ti valovi ne idu samo vremenski, nego i prostorno. On počne na zapadu Europe pa se širi prema istoku. Kad kod nas bude vrhunac, sigurno će u Portugalu i Engleskoj biti puno manje oboljelih. Moguće je da tu prostornost kretanja imamo i unutar Hrvatske, neovisno o pridržavanju mjera, zaključio je Kaić.