Hrvatske autoceste (HAC) pozvale su vozače da u udarnom turističkom vikendu vode računa o sigurnosti ističući da su autoceste najsigurnije ceste, ali da pažnja vozača ne smije popustiti.
Autoceste su najsigurniji oblik cestovne prometne infrastrukture, kaže profesor s Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović, ali upozorava da vjerojatnost nesreća eksponencijalno raste s povećanjem brzine. Svako prekoračenje dopuštene brzine na autocestama, na kojima je u pravilu brzina ograničena na 130 kilometara na sat, uz nedržanje dovoljnog razmaka između vozila u slijedu povećava opasnost od prometnih nesreća s vrlo teškim posljedicama, kaže Ševrović.
Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova Josip Mataija također upozorava da je sigurnost cestovnog prometa od ključne važnosti zbog teških posljedica, odnosno gubitaka ljudskih života i velikih materijalnih šteta.
Kolnici su mjestimice mokri ili samo vlažni i skliski. Mogući su odroni. Pojačan je promet na većini cesta u smjeru mora, u priobalju te na pojedinim graničnim prijelazima. Na autocestama mogući su kraći zastoji u blizini čvorova i odmorišta. Vozačima savjetujemo da održavaju sigurnosni razmak između vozila.
Kada krenuti na put?
Ivan Samarin iz HAC-ove Tehničke jedinice Zagreb-Bosiljevo za N1 je govorio o trenutnom stanju u prometu.
“U ovom trenutku na ulazu iz pravca Jankomira imamo kolonu od 8 kilometara. Iz pravca Buzina zasad nema kolone. Na izlazu Lučko je kolona 2 km, a na izlazu Demerje nema dužih čekanja”, rekao je Samarin.
Rekao je da nemaju dojava o prometnim nesrećama, te da se promet odvija usporeno zbog velikog broja vozila i kiše.
“U prošlosti se promet odvijao uglavnom tijekom vikenda. Sada to više nije tako. Promet se odvija u toku cijelog tjedna, ali ipak je najviše od petka do ponedjeljka”, kazao je Samarin.
Na pitanje kada je najbolje krenuti na put, istaknuo je da je prije svega važno pratiti informacije na stranicama HAK-a.
“Izdvojio bih utorak i srijedu koji su zasad ipak nešto slabiji u prometu, tada bi trebalo planirati ako je to moguće. Ako ne, trebalo bi pratiti servisne informacije i vidjeti kada je malo manji promet. Ono što preporučam je izlaz Demerje. Tamo sada nema kolone. Svi koji imaju mogućnost bezgotovinskog plaćanja bilo bi dobro da to iskoriste”, savjetovao je Samarin.
A1 Zagreb-Split-Ploče:
pojačan promet u smjeru mora (na pojedinim dionicama vozi se otežano u kolonama u pokretu uz povremene zastoje);
kod naplatnih postaja Lučko u smjeru mora pojačan je priljev vozila iz smjera čvorova Jankomir i Buzin (A2-A3);
kod naplatnih postaja Lučko u smjeru Zagreba kolona vozila duga je oko 1 km. Kod NP Demerje nema dužih čekanja;
povremeno se zatvara dionica između čvorova Otočac i Perušić u smjeru mora. Korisnike molimo za strpljenje;
kolona vozila između tunela Puljani i naplatnih postaja Karamatići u smjeru Dubrovnika duga je oko 1 km.
A2 Zagreb-Macelj:
promet pojačan u smjeru Zagreba.
A3 Bregana-Lipovac:
prometna nesreća na 296. +950 km između čvora Spačva i naplatnih postaja Lipovac u smjeru Lipovca (istoka). Kolona vozila duga je oko 4 km;
kolona osobnih i teretnih vozila kod GP Bajakovo u smjeru istoka duga je oko 8 km.
A4 Goričan-Zagreb:
promet je srednje gust u oba smjera.
A6 Rijeka-Zagreb:
pojačan promet u smjeru mora.
A7 GP Rupa-Rijeka:
kolona vozila kod naplatnih postaja Rupa u smjeru Krčkog mosta duga je oko 1 km.
Državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split:
povremeno pojačan promet u smjeru mora.
Istarski ipsilon (A9):
nema većih gužvi i zastoja.
Jadranska magistrala (DC8):
očekuje se pojačan promet tijekom cijelog dana.
Hrvatske autoceste: Nemojte žuriti, vozite odgovorno
Hrvatske autoceste (HAC) pozvale su sve koji ovaj vikend sjedaju za volan da ne žure i da voze odgovorno jer je siguran dolazak na destinaciju najveći dobitak, potaknute istraživanjem koje kaže da mjere sigurnosti na cestama godišnje mogu spasiti pola milijuna života diljem svijeta.
Krajem lipnja u utjecajnom medicinskom časopisu The Lancet objavljena je studija koja navodi da prometne nesreće svake godine odnesu gotovo 1.3 milijuna života, a više od 50 milijuna ljudi je ozlijeđeno ili onesposobljeno.
To predstavlja i velik ekonomski teret za žrtve i njihove obitelji, a šire i za nacionalna gospodarstva, pa se tema sigurnosti na cestama postavlja i kao pitanje javnog zdravstva. Tako su, primjerice, prometne nesreće u Hrvatskoj vodeći uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj dobi, istaknuo je HAC u priopćenju.
Najčešći uzroci prometnih nesreća su brzina, umor, vožnja pod utjecajem alkohola te unatrag nekoliko godina “distrakcija”, odnosno skretanje pažnje s vožnje uglavnom zbog korištenja mobitela.
Komentari