Predrag Štromar: ‘NAVIKNUT SAM na Bandićeve reakcije. Nikad nismo podržavali način na koji vodi Zagreb’

POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA objašnjava kako će Vlada pomoći stanovnicima Zagreba nakon potresa te otkriva hoće li isključiti Grad Zagreb iz obnove ili prihvatiti neke od ucjena Milana Bandića

Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja, ovih dana ima pune ruke posla. Nakon razornog potresa u Zagrebu i Krapinsko-zagorskoj županiji bilo je jasno da obnova porušenih javnih i privatnih objekata, institucija, bolnica, fakulteta i škola neće ići bez pomoći države. Iako je za procjenu štete još prerano, sigurno je da je riječ o stotinama milijuna eura, u čemu će Hrvatskoj pomoći i EU iz Fonda solidarnosti.

Zato je Vlada i predložila hitno donošenje zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, no taj prijedlog napao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je odbio pomoć države.

Ekonomist po struci, Predrag Štromar član je HNS-a od 1990. godine. Prije političke karijere radio je u tvrtki Prehrana d.d. u Varaždinu, bio je i direktor Ine, poslovnog centra Varaždin, da bi od 2005. do 2008. obnašao dužnost zamjenika župana Varaždinske županije, a od 2009. do 2017. župana.

Budući da je bio među članovima HNS-a koji su pristali postati dio HDZ-ove parlamentarne većine, a predsjednik stranke Ivan Vrdoljak odbio sudjelovati u Vladi, Štromar je 2017. postao jedan od dvoje HNS-ovih ministara u vladi Andreja Plenkovića. Iako je s Bandićevom strankom BM365 u koaliciji s HDZ-om, HNS je zagrebačkom gradonačelniku trn u oku. Pogotovo mu smeta ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, koju je više puta napadao i tražio njenu smjenu. Nakon što mu je Štromarovo ministarstvo onemogućilo prvi pokušaj izmjene GUP-a, što je podrazumijevalo odobravanje projekta Manhattana na Savi, njihova međusobna netrpeljivost se produbila. Dodatno su taj odnos opteretili kaos koji je zavladao u Zagrebu nakon potresa i napadi gradonačelnika na prijedlog zakona o obnovi nakon potresa. Ipak, nitko od njih nije zbog toga najavio izlazak iz vladajuće većine.

Prošloga tjedna je državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir žestoko kritizirao Bandićevo ponašanje:

„Zagreb se izjasnio, gradonačelnik Bandić ne želi obnavljati Zagreb. U izjavi za medije ustvrdio je da su građani sami krivi za štetu koja je nastala. Grad ne želi dati ni financijska ni materijalna sredstva jer tvrde da nemaju raspoloživih stanova u koje bi se privremeno smjestili građani, a znamo da Grad ima 4800 stanova, od toga 800 bespravno useljenih. Nijedan stan nisu ponudili za smještaj građanima pogođenim potresom.“

O tome kako će se Vlada ponašati u takvoj situaciji, hoće li isključiti Grad Zagreb iz obnove ili prihvatiti neke od ucjena Milana Bandića te kako će se ova situacija odraziti na građevinarstvo i je li mu žao zbog raskola u HNS-u, Predrag Štromar govorio je za tjednik Nacional.

NACIONAL: Nakon potresa u Zagrebu u kombinaciji s koronavirusom građani su se našli u nezavidnoj situaciji, s obzirom na to da je gradonačelnik izjavio da Grad neće sudjelovati u obnovi privatnih kuća i stanova, a onda je odbio i pomoć države. Kako komentirate postupke gradonačelnika i kako će se Vlada postaviti?

Moramo imati cilj, a moj je cilj, a i ove vlade, stvoriti pretpostavke za stručnu i što bržu kvalitetnu obnovu uz kontrolu koja će osigurati transparentnost sredstava. Za to nam je potreban zakon prilagođen ovoj specifičnoj situaciji. Odmah dan nakon potresa Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja krenulo je u izradu tog zakona, a paralelno s tim statičari volonteri krenuli su u obilazak kako bi utvrdili statiku zgrada, što je prvenstveno bitno zbog sigurnosti ljudi, ali će biti i podloga za daljnje procjene. Prvi nacrt zakona stavili smo na stol pred struku, Grad Zagreb, ministarstva te ostale zainteresirane, a sam zakon bit će na javnoj raspravi prije samog donošenja.

‘Stvarno mislim da nije vrijeme za stranačka prepucavanja i osobne netrpeljivosti. Dogodio se razoran potres. građane nećemo ostaviti same, a naravno da će brzina i iznos sufinanciranja ovisiti i o Gradu Zagrebu’

Stvarno mislim da nije vrijeme za stranačka prepucavanja i osobne netrpeljivosti. Dogodio se razoran potres, brojne kuće u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji značajno su oštećene, centar Zagreba je razoren, ugrožena je sigurnost stanara i prolaznika, a brojni građani ostali su bez krova nad glavom. Uz to imamo i brojne javne građevine koje su oštećene. Vidjeli ste u kakvom su stanju bolnice, škole, fakulteti, katedrala, koja je simbol Zagreba, muzeji… tako da je pred nama velik izazov. Na sreću – ili nažalost – u Hrvatskoj postoje iskustvo, znanje i struka koja se izgradila kroz obnovu nakon Domovinskog rata, potresa u dubrovačkom području, Gunje i ostalih nepogoda. Uz sve to ovo se dogodilo tijekom pandemije koja zdravstveno i ekonomski potresa svijet. Moj stav i stav Vlade je da građane ne možemo i nećemo ostaviti same u ovoj situaciji, a naravno da će brzina i iznos sufinanciranja ovisiti i o Gradu Zagrebu, čiji proračun je, uz vanjsku pomoć i državu, jedan od planiranih izvora financiranja. Dakle, najbitniji su sigurnost građana, krov nad glavom za one koji ga u ovom trenutku nemaju i što brža sanacija po najvišim standardima. Što će Grad raditi sa stanovima koje ima u vlasništvu i jesu li svi korisnici tih stanova važniji od tih ljudi, pitanje je za Grad Zagreb.

NACIONAL: Brojne udruge arhitekata, građevinara i povjesničara umjetnosti uputile su niz primjedbi na nacrt Zakona o obnovi, ustvrdivši da se donosi preko koljena i bez dovoljnih konzultacija sa strukom. Hoćete li ih uvažiti, ili uvrstiti u radnu skupinu?

Ponavljam, radi se o nacrtu Zakona. Prošli tjedan smo imali prvi sastanak zajedničke radne skupine, a do kraja tjedna su počeli stizati i prvi komentari. Ovaj tjedan imamo drugi sastanak i bit će ih koliko treba dok ne dobijemo cjelovit i izbrušen prijedlog zakona. Nema prostora za paniku. Uvažit ćemo sve primjedbe koje Zakon mogu učiniti kvalitetnijim odgovorom na izazov pred kojim smo se našli. Treba nam sva najbolja struka iz Hrvatske od konzervatora, inženjera, arhitekata i tako i radimo. Ja inzistiram na brzini jer redovnom procedurom i tempom koji smo navikli, prvenstveno mislim na birokraciju i silne procedure, neki ljudi neće tako skoro doći u svoje domove, no nema kompromisa kad su sigurnost, struka i očuvanje pojedinačnih zaštićenih objekata, ali i čitave urbane strukture grada. Pozivam sve dionike da budu konkretni, operativni i uz što manje politiziranja i osobnih animoziteta bilo da su unutar struke, među strukama ili na osobnoj razini. Svi su pozvani u radnu skupinu ne reda radi nego jer ih želimo čuti.

NACIONAL: Gradonačelnik Bandić u dopisu koji je poslao premijeru traži da se Zagrebu ne uzima 850 milijuna kuna koje godišnje uplaćuje u Fond za izravnavanje. Hoće li taj prijedlog biti prihvaćen?

Već sam rekao, o financiranju ćemo moći govoriti kad budemo imali konačnu procjenu štete. Izvori će biti strana pomoć i izvori financiranja, država, proračun Grada Zagreba i Krapinsko zagorske županije, sredstva građana koji će obnavljati svoju imovinu vlastitim prihodima ili povoljnim kreditima, ali ponavljam uz pomoć i nadzor države.

NACIONAL: Osnovana je radna skupina za izradu novog zakona o obnovi Zagreba i Krapinsko-zagorske županije, na temelju kojeg bi se trebale obnavljati zgrade javne namjene, višestambene zgrade, poslovne i obiteljske kuće. Tko će to plaćati?

Još nitko ne zna kolika je ukupna šteta, ali iz grubih izvještaja koje imamo i snimki koje ste i vi dijelom mogli vidjeti jasno je da će se raditi o ogromnim iznosima. Izvori financiranja bit će europska pomoć, vanjski izvori financiranja koje sad tražimo, sredstva iz državnog proračuna i proračuna regionalne i lokalne vlasti i, naravno, sredstva građana koji su vlasnici dijela nekretnina. Omjeri će ovisiti o konačnoj procjeni i vrsti i vlasništvu svakog objekta.

NACIONAL: Već su pale optužbe da bi se mogao ponoviti slučaj Gunje, kada je četvorni metar bio debelo preplaćen – do 1700 eura. Kako to izbjeći?

Kad sam spomenuo Gunju, govorio sam o iskustvu u sanaciji koje je hrvatska struka mogla steći, iako su sanacije u Dubrovniku, odnosno Stonu, nakon potresa 1996. puno sličnije onom što je pred nama. Ponovit ću još jednom: Zagreb nije Gunja. Čak su sanacije koje su pred nama u prigradskim naseljima i Krapinsko-zagorskoj županiji bitno različite od sanacije nakon poplava, a centar i žila kucavica grada s brojnim zaštićenim objektima posebna su priča. Prva poruka koju sam uputio nakon što se ovo dogodilo bila je da ćemo pomoći građanima, a nakon toga sam bio i taj koji je upozorio na opasnost od profitera i krokodila koji već kruže. Neću ulaziti u to što je bilo, ono što ja želim i na čemu će Vlada RH inzistirati su brze procedure i stroga kontrola trošenja novca, a ponavljam – ovo će koštati. Nažalost, često se nepravilnosti i sumnje otkrivaju naknadno, zato ćemo ovoga puta kao država biti pametniji.

NACIONAL: EU je također odlučio poslati Hrvatskoj pomoć iz Fonda solidarnosti. O kojoj svoti je riječ i hoće li biti dovoljna za najnužniju obnovu?

Imamo 12 tjedana za prijavu na spomenuti fond, ali prije toga se treba procijeniti šteta. Uz sredstva iz Fonda te ostale izvore osigurat će se novac za obnovu.

NACIONAL: Osnovat će se i Savjet za obnovu u čijem bi sastavu, osim vas u ime Ministarstva graditeljstva, bili i predstavnici Grada Zagreba, Ministarstva kulture, Ministarstva državne imovine, Građevinskog fakulteta i komore građevinara i arhitekata. Kako na to reagira gradonačelnik Bandić?

Na sastanku koji smo imali u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici 30. ožujka dogovorili smo način funkcioniranja i oko toga nije bilo nesuglasica. Formirali smo zajedničku radnu skupinu, uključili ministarstva, Grad i struku s ciljem stvaranja što kvalitetnijeg zakonskog okvira koji će nam omogućiti kvalitetnu provedbu. Sam Zakon paralelno ćemo brusiti i dalje, ali je bitno paralelno s time raditi i na preventivnoj sanaciji da bi se osigurala sigurnost onima koji su se nakon potresa vratili u svoje stanove, a sami objekti zaštitili od daljnjeg propadanja.

‘Zagreb nije Gunja. Prva poruka koju sam izgovorio nakon što se ovo dogodilo bila je da ćemo pomoći građanima, a među prvima sam upozorio na opasnost od profitera i krokodila koji već kruže’

NACIONAL: Grad Zagreb nije bio u stanju ni organizirati procjenu štete, a građevinari i statičari koji su volontirali odlučili su stati s poslom dok se ne uvede red. Hoće li država i tu pomoći?

Moramo se zahvaliti statičarima, inženjerima, volonterima koji su, bez puno pitanja, u nedjelju nakon što se dogodio potres dogodio izišli i dok su još svi bili u šoku od potresa, a i uz stalnu opasnost koronavirusa, odradili lavovski posao. Sad je vrijeme za sustavan, organiziran, profesionalni angažman. Vjerujem da smo kroz razgovor s njihovim predstavnicima i s Gradom osigurali da mogu nastaviti s radom. Prema mojim zadnjim informacijama, Grad je dogovorio i ugovorio organizirani daljnji rad statičara.

NACIONAL: Ministarstvo graditeljstva upozorilo je na loše stanje zagrebačkih mostova. Da je bio jači potres, bi li izdržali? I je li gradonačelnik Bandić stvarno popravio statiku Mosta mladosti ili su to bili tek kozmetički popravci?

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja više puta je tražilo, ne samo od Zagreba nego od svih gradova u Hrvatskoj, da dostave plan održavanja. To nije samo nečija dobra volja, to je i njihova zakonska obveza.

Što se zagrebačkih mostova tiče, studija IGH pokazala je da ih je čak šest u lošem stanju. Odmah nakon potresa zatražili smo informaciju je li provjerena statika zagrebačkih mostova i iz Grada smo tad dobili usmenu informaciju da jest. Za poduzimanje zakonom predviđenih mjera radi zaštite građana te mjera protiv odgovornih osoba nadležan je Državni inspektorat. Zakonske odredbe su jasne i propisane su da štite zdravlje i život korisnika građevina, ali i javna sredstva koja svi građani izdvajaju.

NACIONAL: HNS je Milanu Bandiću najveći trn u oku. Ima li nakon ovakvog njegova ponašanja razloga da ostanete u većinskoj koaliciji koju i on podržava?

Niti smo ušli u koaliciju zbog Milana Bandića niti smo ikad podržavali način na koji vodi Zagreb. U svemu s čim se trenutno Hrvatska mora nositi – koronavirusom, padom gospodarstva, nastavom od kuće, sanacijom zbog potresa, subvencijama za kredite mladih – svatko se treba primiti svog posla, sve ostalo bilo bi neozbiljno. Kao što vidite, navikao sam na njegove reakcije, a sve što mogu reći jest da političari moraju osvijestiti činjenicu da smo ovdje zbog građana, a ne zbog sebe.

NACIONAL: Stanovnici sela oko Zagreba koja su stradala, Čučerja i slično, tuže se da se osjećaju kao građani drugog reda. Zašto je tako?

Mogu ih razumjeti. U fokusu medija i svih izjava najčešće je centar grada, ali dom je dom. Siguran krov nad glavom zaslužuju svi i Vlada RH tretirat će ih jednako.

NACIONAL: Kako se sa situacijom nosi Krapinsko-zagorska županija koju ste posjetili?

Posjetio sam ih dva puta od potresa, od čega je u četvrtak bio radni posjet. Oni ne mogu proračunski samostalno odgovoriti svemu što se dogodilo, ali su s druge strane jako dobro organizirani, spremni žurno reagirati i solidarizirati se sa svojim građanima. Operativni su i, evo, mogu reći da su odradili gotovo sve procjene i sad ih unose u sustav, tako da ćemo vrlo brzo imati detaljnu sliku, troškovnike i ukupnu štetu. Zahvalio bih županu Kolaru, gradonačelniku Donje Stubice Nikoli Gospočiću te Gornje Stubice Krizmaniću, načelniku Marije Bistrice Josipu Miličkom, kao i svim njihovim statičarima volonterima.

NACIONAL: Što će ova situacija značiti za građevinsku struku? Gradilišta su zatvorena, a građevinara će sad trebati više nego ikada. Kako će država to riješiti?

Neka gradilišta zatvorili su sami investitori, ondje gdje je bilo puno radnika i postojala je opasnost od zaraze. No veliki dio gradilišta ostao je otvoren uz poštovanje svih epidemioloških mjera. Veliki dio građevinskih radova može se realizirati tako da kontakta radnika gotovo i ne bude. Time graditeljstvo, koje je inače motor svakog zdravog gospodarstva, u ovoj situaciji ima još važniju ulogu. Zato smo u razgovoru s građevinskim tvrtkama, HUP-om i HGK-om apelirali prema Nacionalnom stožeru da se omogući isporuka građevinskog materijala i to je uvaženo.

NACIONAL: Gradonačelnik Bandić zahtijeva novi zakon prema kojem bi trebalo povećati subvencije za one kojima su porušeni privatni stanovi, jer je do sada lokalna samouprava mogla sudjelovati sa samo pet posto. Što će biti s tim zakonom?

Kostur zakona smo predstavili, održali prvi radni sastanak radne skupine na kojem su bili i predstavnici Grada Zagreba i sad očekujemo komentare. Svaki smisleni, stručan i održivi prijedlog je dobrodošao. Zakon će jasno postaviti pravila igre, omogućiti da se ubrzaju procedure i da se radi u skladu s najboljim iskustvima koja imamo. Zakon će dati okvir prilagođen ovoj situaciji, a paralelno s njim struka će izraditi program po kojem će se projektirati, sanirati i financirati.

NACIONAL: Što će biti s izmjenama GUP-a na kojima inzistira gradonačelnik Bandić? Hoćete li ustrajati na novom GUP-u ili će to biti odgođeno na neodređeno vrijeme?

Na razini Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja to nikad nije bilo političko pitanje. Naše stručne službe plan su vraćale dok on nije bio proceduralno u skladu sa zakonima. Kad je Grad Zagreb, nakon drugog puta, prihvatio sve primjedbe i napravio korekcije, dobio je zeleno svjetlo. Druga je priča je li taj plan nešto što se meni sviđa ili što mislim da je dobro, ali prostorno planiranje je u domeni lokalne samouprave, a mi provjeravamo isključivo zakonitost. Naglašavao sam da je politička odluka na Gradskoj skupštini, a očito su glas građana i u Hrvatskoj nezapamćeni broj primjedbi i prosvjeda kad je prostorno planska dokumentacija u pitanju, došli i do skupštinara pa su odustali od takvog plana. Do kada, stvarno ne znam. I dalje stojim kod toga da takav plan ne bih podržao.

‘Većina građevinskih radova može se realizirati tako da kontakta među radnicima gotovo i ne bude. Time graditeljstvo, i inače motor svakog zdravog gospodarstva, u ovoj situaciji ima još važniju ulogu’

NACIONAL: Vlada je izašla s paketom mjera vrijednih 30 milijardi kuna. Opozicija još uvijek nije zadovoljna jer misli da bi trebalo „upumpati“ više novca u realni sektor kako bi se sačuvala radna mjesta. Je li to moguće?

HNS se od samih početaka ove krize snažno zalagao za poduzetnike, i to vodeći se načelom “maksimalni otpis, minimalna birokracija”. Naš je stav otpočetka bio da moramo dati maksimalne otpise svima kojima je zabranjeno raditi. Zadnji potezi Vlade su dobri, naišli su na široku podršku i poduzetnika kojih se to najviše tiče, i javnosti, i strukovnih udruženja pa od oporbe u ovom trenutku očekujem da prestane politizirati i pokaže širinu i zrelost u vrijeme krize te podrži mjere.

NACIONAL: Predsjednik vaše stranke Ivan Vrdoljak najavio je da ćete na izbore izaći samostalno. Međutim, rejting vam je izuzetno nizak i ne prelazite prag. Kako mislite ući u Sabor nakon sljedećih parlamentarnih izbora?

Ivan Vrdoljak odlazi s mjesta predsjednika stranke, i to zato da otvori vrata novoj budućnosti HNS-a. Odlučio sam se kandidirati za predsjednika i to činim kroz dva vrlo jasna načela i politička cilja – prvi je da se ne radi o meni nego o ljudima, a drugi da ću zasukati rukave i vratiti povjerenje ljudi i u HNS i u politiku općenito. Od mene nećete čuti da danas govorim jedno, a sutra radim drugo. Isto tako, moje je uvjerenje, kako u životu tako i u politici, da je puno puta bolje slušati nego govoriti jer samo tako na kraju možete ponuditi stvarna rješenja za stvarne probleme. Kad želite nešto promijeniti, jedini je način krenuti od sebe. Moramo promijeniti svoju komunikaciju prema biračima, vratiti povjerenje u ono što radimo i birači će to honorirati. Tako vidim HNS u budućnosti i uvjeren sam u dobar rezultat, osobito u onim izbornim jedinicama u kojima HNS ima tradicionalno jaču podršku poput mog sjevera Hrvatske.

NACIONAL: Anka Mrak Taritaš, predsjednica GLAS-a, kada je Zagreb u pitanju vrlo slično razmišlja kao predstavnici Ministarstva graditeljstva. Je li vam žao što se HNS raspao nakon što ste podržali HDZ-ovu vladu?

Gospođa Taritaš bila je jako dugo u Ministarstvu i vjerujem da poznaje procedure. O bivšima nije pristojno govoriti ako ne moraš. Ako me pitate je li nakon dviju propalih vlada, nestabilnosti i ludila u kojem smo bili, Hrvatskoj trebala stabilna vlada, onda je danas više nego ikad odgovor potvrdan. Sjetite se ekstremizma i nestabilnosti koji su utjecali na sve aspekte života. Zbog te odluke dogodila se i reforma školstva. Hrvatska ima ministricu Divjak koja je pokazala nevjerojatno znanje i energiju čak i u ovim vremenima. Kroz subvencionirane kredite pomogli smo gotovo 10.000 mladih obitelji da svoj dom pronađu u Hrvatskoj, a energetski je obnovljeno više od 1400 škola, vrtića i bolnica, a pripremili smo i nove pozive za energetsku obnovu višestambenih zgrada i kuća.

Uveli smo u sustav digitalizaciju, smanjivali nepotrebne namete i birokraciju. I za mene je u politici jedino vrijedno kad se možeš okrenuti iza sebe i vidjeti rezultate, a HNS ih ima. Uostalom, sad se najbolje vidi koliko je u određenim trenucima potrebno imati stabilnu vladu.

Komentiraj