INTERVJU: KLISOVIĆ ‘U HDZ-u još nisu shvatili poruke Merkel Sanaderu’

Iskusni SDP-ov diplomat i saborski zastupnik Joško Klisović, koji se za ulazak u Europski parlament bori s petog mjesta na listi SDP-a, govori o tome kako je HDZ, od afere Borg do afere SMS, narušio europske demokratske standarde i kako bi trebala izgledati prava europska Hrvatska

Samo u slučaju da dobije više od 10 posto preferencijskih glasova na listi SDP-a na europskim izborima u nedjelju, Joško Klisović, aktualni saborski zastupnik, mogao bi ponovo otići u Bruxelles, ovaj put kao zastupnik u Europskom parlamentu. Klisović je već jednom bio u Bruxellesu, od 2004. do 2006. godine, ali tada kao hrvatski diplomat, zamjenik veleposlanika u hrvatskoj misiji pri NATO savezu. Trenutačno mu peto mjesto na listi SDP-a ne jamči odlazak u Bruxelles iako je najupućenija osoba u funkcioniranje europskih institucija. Naime, sve dosadašnje ankete govore da SDP na ovim europskim izborima može dobiti najviše tri eurozastupnika pa u tom slučaju za Klisovića neće biti mjesta u budućem sazivu Europskog parlamenta.

A Joško Klisović bio je zamjenik ministra vanjskih poslova u vladi Zorana Milanovića, a prije toga predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Sve ankete dosad SDP-ovoj listi davale su najviše tri zastupnička mjesta u Europskom parlamentu, a uz dosadašnje europske zastupnike, Tonina Piculu kao nositelja liste i Biljanu Borzan, ispred Klisovića na listi našli su se i Predrag Fred Matić i Romana Jerković. Dok su vođeni pregovori za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, koje je kao glavni pregovarač vodio veleposlanik Vladimir Drobnjak, Klisović je bio glavni tajnik hrvatske pregovaračke skupine. Trenutačno je i dekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu, a nakon Pravnog fakulteta u Zagrebu završio je i postdiplomski program za višeg menadžera na Harvardu, najprestižnijem svjetskom sveučilištu.

NACIONAL: Je li dolazak kancelarke Angele Merkel i kandidata EPP-a za predsjednika Europske komisije Manfreda Webera na skup u Zagreb, a onda i njen motivacijski govor članovima HDZ-a, srušio ambicije SDP-a da postigne onaj najavljeni rezultat Davora Bernardića s osvajanjem triju zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu?

Ni najmanje! Mislim da se mnogi u HDZ-u nisu prepoznali u onome što je govorila kancelarka Merkel jer to odudara od onoga što dobar dio njih misli i radi. Možda zato dio njihovih glasova ode desnijim strankama. Ona je svojim govorom pokazala da je došla podržati Webera, a ne HDZ. Došla je pragmatično skupiti što više EPP-ovih ruku u Europskom parlamentu radi lakšeg provođenja politike CDU-a, a pritom poslati poruku HDZ-u da politika nacionalizma, revizije povijesti, zloupotrebe državnih institucija, korupcije i ortačkog kapitalizma koji krase HDZ nisu dobrodošli u Europi. Izgleda da nisu shvatili kada je to govorila Sanaderu. Pa im je došla ponoviti lekciju.

NACIONAL: Bili ste glavni tajnik pregovaračkog tima za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, predstojnik Ureda predsjednika države, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, zamjenik veleposlanika pri predstavništvu NATO saveza u Bruxellesu u doba našeg ulaska u NATO, a na SDP-ovoj listi za europske izbore tek ste na petom, eliminacijskom mjestu. Je li to za vas ponižavajuća pozicija?

Da se redoslijed na listi utvrđivao isključivo po kompetencijama i rezultatima rada, vjerujem da bi moje mjesto na listi bilo više. No očito su bili važni i drugi razlozi pa sam tako dotjerao do petog mjesta i samo temeljem preferencijalnih glasova mogu ući u Europski parlament. I ne samo da sam obnašao dužnosti koje ste naveli, nego sam u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova tijekom pregovora bio i ravnatelj Uprave za potporu pristupnim pregovorima, gdje sam vodio kompletnu logistiku – kako tehničku, tako i sadržajno-političku – za potrebe pristupnih pregovora. Organizirao sam i provodio referendumsku kampanju za ulazak u EU. Na tom referendumu građani su odlučili podržati ulazak Hrvatske u EU. Zastupao sam Hrvatsku u raznim formatima u europskim institucijama. Kao zamjenik ministra vanjskih poslova sudjelovao sam i u radu Vijeća ministara vanjskih poslova Europske unije, kao i u ministarskom formatu EU-a za vanjsku trgovinu. Dobro sam upoznao sve mehanizme Europske unije. To sigurno nije nebitno za zastupanje hrvatskih nacionalnih interesa u našem relativno malobrojnom zastupničkom sastavu.

Joško Klisović

NACIONAL: Na što ste fokusirani u kampanji koja je koncentrirana na domaće, a ne na europske teme?

Obilazim sve dijelove Hrvatske i potpuno mi je jasno koji su ključni problemi koje građani žele da se riješe, a jasne su mi i prepreke zbog kojih se oni ne rješavaju. Temeljem tih saznanja definirao sam i svoj predizborni program i prioritete rada u EP-u. Točno je da nam u kampanji dominiraju domaće teme. To je tako jer ih ljudi bolje osjećaju na svojoj koži. No naše domaće teme su često i europske teme. Zadatak kandidata na europskim izborima je i objasniti ljudima koliko i zašto su tzv. europske teme važne za njihov život. Uostalom, ušli smo u Europsku uniju da nam bude bolje. Sada je vrijeme da uvedemo europske standarde života, rada i funkcioniranja države i društva u Hrvatsku. Članstvo u EU-u nije samo sebi svrha, već sredstvo za izgradnju Hrvatske po europskim standardima, Hrvatske iz koje se ljudi neće iseljavati jer se u njoj živi europski. Takva Hrvatska znači i obračun s poremećenim društvenim vrijednostima, ortačkim kapitalizmom, korupcijom, zloupotrebom državnih institucija u stranačke i osobne svrhe te s aferama koje nas svakodnevno zapljuskuju i kod ljudi izazivaju grč u želucu, zbog čega i odlaze iz Hrvatske.

NACIONAL: Na koje afere mislite?

Svaki tjedan na svjetlo dana izađe po jedna nova HDZ-ova afera. Tu je SMS afera i zloupotreba državnih institucija; afera Borg i manipuliranje sa zakonskim rješenjima, uključujući izbacivanje odredbe o sukobu interesa kako bi se mogli izvlačiti novci iz Agrokora na ime konzultantskih usluga; neprijavljivanje imovine Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa od strane HDZ-ovih ministara, a pogotovo objašnjenja jesu li do nje došli kroz pogodovanje različitim poduzetnicima; vožnja automobila s nevažećim dokumentima itd. Zamislite taj apsurd – afera do afere i nikome ništa. Na pamet im ne pada ni podnijeti ostavke na dužnosti, što bi u uređenoj državi bilo ne samo normalno, nego i nužno. U Njemačkoj ministrica daje ostavku zbog prometne nezgode, u Bugarskoj ministri daju ostavke zbog muljanja s cijenama nekretnina, u Austriji se raspisuju izbori zbog vrijeđanja članice EU-a, a u Hrvatskoj se narod navikao na skandale tako da na njih više i ne reagira. To nije normalno stanje! Premijer i ministri se čvrsto drže svojih fotelja i ne pada im na pamet položiti račune narodu. O Europi govore, ali nam ne dopuštaju da u njoj živimo.

‘KANCELARKA MERKEL poslala je poruku HDZ-u da politika nacionalizma, revizije povijesti, zloupotrebe državnih institucija, korupcije i ortačkog kapitalizma koji krase HDZ nisu dobrodošli u Europi’

NACIONAL: Hoćete reći da funkcioniramo daleko ispod europskih standarda?

Tako je! Ovakvo ponašanje Vlade spušta nas duboko ispod europskih standarda. Tu je i ortački kapitalizam i korupcija koji su nas ekonomski povukli na samo dno Europske unije i rastočili nam vjeru u bolju budućnost. Zato ljudi odlaze iz Hrvatske. Odlaze tamo gdje se živi europski. U EU smo ušli 2013., a sada je pred nama još teži zadatak – uvesti Europu u Hrvatsku. To je moj program za Europski parlament. Želim graditi Europu ravnopravnih građana i Hrvatsku europskih standarda. Zalagat ću se za definiranje i uvođenje europskih standarda života, rada, funkcioniranja države i društva u europsko zakonodavstvo i u Hrvatsku, da ljudi više ne bi morali odlaziti iz Hrvatske jer se u njoj živi europski.

NACIONAL: Ipak, zbog afere Borg pala je i moćna potpredsjednica hrvatske vlade Martina Dalić i vladin povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak. Podnijeli su ostavke.

Točno je da je njih dvoje palo, ali šahovskim rječnikom rečeno, njih dvoje bili su žrtvovane figure da bi se spasilo “kralja” – premijera Andreja Plenkovića. U medijima je bilo objavljeno da je Martina Dalić izjavila u istrazi da je baš premijer Plenković članovima vlade predstavio odvjetnika Borisa Šavorića kao osobu od njegovog posebnog povjerenja, a upravo je on bio autor lex Agrokora. Praktički više nema nijednog ministra u vladi, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, koji nije bio sudionik u nekoj od vrlo suspektnih afera.

NACIONAL: Jesmo li i ekonomski na dnu Europske unije?

Pogledajte samo ekonomske pokazatelje. Po njima, na predzadnjem smo mjestu između 28 članica EU-a, s tendencijom pada na zadnje. Početkom devedesetih godina mnoge od tih danas naprednijih zemalja srednje i istočne Europe bile su iza nas. Nisam ljubomoran na njihov uspjeh jer su to zaslužili. Razočaran sam što mi nismo napravili više.

NACIONAL: Je li i pitanje Jasenovca i Bleiburga europsko pitanje ili je to isključivo hrvatska “ideološka rasprava o ustašama i partizanima”?

I ove se godine bjelodano pokazalo da su to itekako europska pitanja. Pokazatelj toga su i upozorenja koja su nam stigla iz Austrije uoči skupa u Bleiburgu, i to kako od Katoličke crkve u Austriji, tako i od austrijske države. U njoj je na vlasti izrazito konzervativna vlada Sebastiana Kurza u kojoj participiraju austrijski pučani, ali i ekstremno desna slobodarska stranka. Sad nam i oni daju lekcije, a svojim zakonodavstvom su kriminalizirali ustaška obilježja i pozdrav “za dom spremni”. Za kršenje zakona učinkovito kažnjavaju svakoga. Nije li to dovoljno? Europa je nastala na tekovinama i vrijednostima antifašizma, slobode i ravnopravnosti građana, a ne na tekovinama rasnih zakona, podjela i ubijanja zbog tih različitosti. Europa je kontinent različitosti i to je naša vrijednost. Hrvatska je temeljem borbe njenih antifašista svrstana u red država koje su pobijedile fašizam. Zato je tragična činjenica da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prvo što je učinila kada je ušla u predsjednički ured bilo uklanjanje biste vođe antifašističkog pokreta.

NACIONAL: Mislite da je predsjednica pogriješila što je uklonila bistu Josipa Broza Tita iz ureda predsjednika Hrvatske?

Apsolutno. U Uredu predsjednika tu je bistu postavio osobno predsjednik dr. Franjo Tuđman, koji je pokušavao smanjiti podjele u hrvatskom narodu. U Uredu je postavio biste svih ljudi za koje je smatrao da su odigrali važnu ulogu u povijesti hrvatskog naroda i države, a među njima je bio i Josip Broz Tito. Kada sam bio predstojnik Ureda predsjednika Ive Josipovića, i mi smo razmatrali mogućnost da prearanžiramo biste koje su se tamo nalazile. No uvidjeli smo logiku kojom je predsjednik Tuđman posložio te biste i shvatili smo da je on to učinio s utemeljenim povijesnim smislom. Ništa nismo promijenili. Sve je ostalo onako kako je to predsjednik Tuđman napravio. Onda je došla predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i prvo što je učinila, uklonila je bistu vođe antifašističkog pokreta.

NACIONAL: Je li toga svjesna vlada Andreja Plenkovića?

Vlada Andreja Plenkovića nije u stanju jasno artikulirati svoj stav, nego se skriva iza različitih povjerenstava koja donose nejasne i neprimjenjive preporuke. Sanader je 2004. godine bio u stanju isti dan kada su postavljene biste Mili Budaku u Svetom Roku i Juri Francetiću u Slunju, ukloniti ih uz jasnu odluku Vlade da je njihovo postavljanje suprotno Ustavu Republike Hrvatske te da šteti njezinom ugledu i interesima. Premijer Plenković nije bio spreman ukloniti ploču “Za dom spremni” iz Jasenovca, nego ju je opravdavao “dvostrukim konotacijama” i “delikatnošću pitanja”. Time je pustio duha revizije povijesti iz boce. Ploča je u međuvremenu samo pomaknuta par kilometara dalje.

NACIONAL: No Sabor je i službeni pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu, a Jasenovac kao da nije među prioritetima. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković je ove godine sam posjetio Bleiburg, slijedeći formulu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja na taj način posjećuje Bleiburg, ali i Jasenovac.

O odnosu Vlade prema Jasenovcu dovoljno govori to što službenu ceremoniju u Jasenovcu već niz godina bojkotiraju obitelji žrtava, udruge hrvatskih antifašista, Židova, Srba, Roma, koji su bili najveći stradalnici ustaškog režima. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović također izbjegava pojaviti se u Jasenovcu u državnom izaslanstvu, nego odlazi sama, znači neformalno. To su ljudi koji nemaju jasan politički stav. Oni se vode isključivo dnevnopolitičkim kretanjima, a u svrhu političkog preživljavanja. Dobar dio tih dužnosnika koji danas izbjegavaju iskazati jasan, artikulirani stav o antifašizmu i politički djelovati u skladu s njime potječu iz antifašističkih obitelji.

NACIONAL: Srame li se oni danas te antifašističke prošlosti?

To je stvarno pitanje samo za njih. Jesu li im važniji svjetonazor ili ambicije održanja na vlasti po svaku cijenu.

‘U NJEMAČKOJ ministrica daje ostavku zbog prometne nezgode, u Bugarskoj zbog muljanja s cijenama nekretnina, u Austriji se raspisuju izbori zbog vrijeđanja članice EU-a, a u Hrvatskoj se narod navikao na skandale’

NACIONAL: Dva strateška cilja Plenkovićeve vlade su ulazak u eurozonu, ali i ulazak u Schengen kako bi Hrvatska djelotvornije štitila vanjske granice Europske unije. Nećemo li uvođenjem eura oduzeti hrvatskoj vladi vođenje koliko-toliko autonomne monetarne politike i dovesti do novih poskupljenja?

Uvođenje eura je važna stvar za Hrvatsku i u načelu ja to podržavam. No uvesti ga možemo tek kada budemo spremni, a to znači tek onda kada budemo sigurni da će pozitivno djelovati na gospodarstvo i njegovu konkurentnost te na standard građana.

NACIONAL: Otvoreno je, međutim, i pitanje opstanka eura. Sve ekonomske analize pokazule su da su od te zajedničke europske valute koristi imale najrazvijenije države, poput Njemačke i Nizozemske, ali su i one danas suočene s ralativno niskim stopama ekonomskog rasta.

Hrvatska kao jedna od najslabije razvijenih zemalja u Europskoj uniji mora vidjeti koliko monetarna politika, koju diktiraju najrazvijenije zemlje Europe kao što su Njemačka i Nizozemska, može biti podjednako korisna nama kao i njima. Preliminarne analize, koje je dosad napravila HNB pokazale su da se uvođenje eura ne bi trebalo loše odraziti na hrvatsko gospodarstvo i standard građana. Treba imati na umu da euro nije samo ekonomski, nego i politički projekt koji treba pridonijeti jačanju Europske unije. Da bi se on pravilno razvijao, razvijene države eurozone moraju pokazivati senzibilitet za monetarne potrebe manje razvijenih članica EU-a.

NACIONAL: Može li se to očekivati od Njemačke, koja i sama ima ekonomske probleme pa se odlučila na državni intervencionizam u vlastito gospodarstvo ulaskom u vlasničku strukturu važnih kompanija?

Njemačka i druge razvijene europske države već su to pokazale prilikom spašavanja Grčke od bankrota, a komotno su je mogli izbaciti iz eurozone. Shvatilo se da kada bi propao euro kao valuta, to bi bio i početak raspada Europske unije.

NACIONAL: Može li se Europska unija raspasti kao što se raspala i Jugoslavija kao država?

I to je jedan od crnih scenarija, koji ne bih želio doživjeti. Uvjeren sam da bi Hrvatskoj tada bilo puno lošije. Kapaciteti koji su nam na raspolaganju za ostvarivanje nacionalnih ciljeva puno su slabiji izvan okvira Europske unije.

NACIONAL: Međutim, situacija nije idealna u Europskoj uniji. Mađarski premijer Victor Orban najavio je napuštanje Europskih pučana i traži saveznike na europskoj desnici. S druge strane, Orban je i prokazan kao predvodnik Višegradske skupine u narušavanju europskog jedinstva.

Victor Orban kalkulira i hoće izvući najviše za sebe jer zna da su njegovi glasovi jako važni za održavanje većine EPP-a u Europskom parlamentu. Snaga te većine jako je bitna za bilo koju vrstu političkih pregovora, uključujući i o predsjedniku Europske komisije.

NACIONAL: Podržavate li akciju hrvatskih sindikata koji Plenkoviću ruše mirovinsku reformu zahtjevom za referendum, protiveći se pomicanju praga za odlazak u mirovinu na 67 godina?

Moj je stav da ljudima treba omogućiti da u mirovinu idu sa 65 godina, ali ih ne treba tjerati u mirovinu. Onome tko želi raditi i nakon 65. godine treba omogućiti da nastavi raditi i dalje ako je za to sposoban. Postoji niz profesija gdje je iskustvo stečeno u radu neizmjerno vrijedno da bismo ga se tek tako odrekli, npr. liječnici, profesori, inženjeri, istraživači, novinari itd. Hrvatski su liječnici upravo uspjeli razdvojiti sijamske blizanke, što je bilo malo medicinsko čudo, a visoko su cijenjeni u svijetu u presađivanju organa. Treba li se riješiti takvih ljudi kada napune 65 godina ako oni žele nastaviti raditi? Normalno da ne. Mogu li oni podučavati mlađe kolege? Naravno da mogu. Uostalom, treba i puniti mirovinski fond, što čine oni koji rade.

NACIONAL: Kina je stupila na međunarodnu scenu ozbiljnim ulaganjima u Afriku i Europu kroz projekt “Jedan pojas jedan put” u kojem se smjestio i investicijski program “Novi put svile”. Kako se u tom preslagivanju na globalnoj sceni na kojoj se smanjuje utjecaj Amerike treba ponašati Europska unija?

Europska unija je dosad percipirana kao gospodarski div, a politički patuljak. No i taj je gospodarski div počeo blijedjeti. Europa treba držati korak sa SAD-om i Kinom, a njezina konkurentnost mora se zasnivati na inovacijama, visokoj tehnologiji i znanju. Moramo zaštititi i europsku ekonomiju od neprijateljskih preuzimanja, koja mogu doći od onih koji imaju puno novca za takva ulaganja, želju za eliminiranjem konkurencije i namjeru širenja svog političkog utjecaja. To je i smisao državnih ulaganja njemačke vlade u strateške industrije. To bi trebala učiniti i Hrvatska. Definirati koje su to strateške industrije i tvrtke koje moraju ostati u hrvatskim rukama jer su od nacionalnog interesa.

‘U UREDU predsjednika Josipovića uvidjeli smo logiku i povijesni smisao kojim je predsjednik Tuđman posložio biste i nismo to mijenjali. Onda je došla Kolinda Grabar-Kitarović i uklonila bistu vođe antifašističkog pokreta’

NACIONAL: Hrvatska brodogradnja bila je poznata u svjetskim razmjerima, a sada je pred odumiranjem kao jedna od posljednjih industrijskih grana. Nije li potencijalno ulaganje Kine u hrvatska brodogradilišta bio marketinški trik Vlade do završetka europskih izbora?

Vlada nema ideje što učiniti s brodogradnjom pa joj je kineski interes došao kao “as na desetku”. Jako je važno spasiti proizvodnju i radna mjesta, no to postaje sve manje izgledno. Strane investicije su jako dobra stvar, no treba paziti da se ne pretvorimo u koloniju u kojoj će prevladati tzv. dolar diplomacy. Što to znači? Dođe stranac, pokupuje ključne, strateške tvrtke i onda kroz prisustvo na tržištu i u ekonomiji odlučujuće utječe na odluke hrvatske vlade. To znači gubitak suvereniteta, a ne ulazak Hrvatske u Europsku uniju u kojoj i mi sudjelujemo u kreiranju pravila igre.

NACIONAL: Koliko je izgledna kandidatura Zorana Milanovića za predsjedničkog kandidata SDP-a? Zašto Milanović još kalkulira?

Mislim da ovo nije pravo vrijeme za isticanje kandidature Zorana Milanovića. To bi unijelo pomutnju u europsku kampanju mnogih stranaka i zakompliciralo mu odnose s njima. Pretpostavljam da će svoju odluku priopćiti nakon europskih izbora. Njegova kandidatura bila bi dobra odluka jer mislim da je najjači kandidat centra, ljevice i dijela desnice koja želi jakog borca za državne interese, koji će držati do digniteta predsjedničke funkcije, koji neće saginjati glavu pred svjetskim moćnicima niti biti pijun u njihovim igrama. Bila bi to dobitna kombinacija za državu Hrvatsku, SDP i progresivne snage u društvu, ali i za Zorana Milanovića osobno.

NACIONAL: Zašto bi bila dobra za SDP kada se neki iz vodstva stranke otvoreno suprotstavljaju njegovoj kandidaturi?

SDP se mora ozbiljno pripremiti za predstojeće parlamentarne izbore ako želi opstati kao relevantna i respektabilna snaga na političkoj sceni. Za to mu je osim kadrovskog jačanja u vrhu stranke potreban i mobilizacijski poticaj, a kandidatura Zorana Milanovića dala bi mu upravo taj mobilizacijski poticaj. Iz svega što sam čuo od članova stranke tijekom ove kampanje za Europski parlament, mogu zaključiti da će članstvo SDP-a stati iza Zorana Milanovića. Time bi se ostvarilo i potrebno jedinstvo unutar stranke, što je pretpostavka oporavka.

Komentiraj