Slikar, grafičar i kipar povodom retrospektivne izložbe u Klovićevim dvorima, gdje je izložio svoje radove nastale tijekom pola stoljeća karijere, govori o tome kako se u umjetnosti kritički dotiče društva spektakla i otkriva što misli o svjetskoj politici te velikim političkim igračima

zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori 25. siječnja otvara se opsežna retrospektiva slikara, grafičara i kipara Dimitrija Popovića, pod nazivom “Retrospektiva 1966-2016. – Misterij metamorfoza”, gdje će biti izložena sva njegova značajna djela i ciklusi radova kroz pola stoljeća umjetničke karijere. Jedan od najznačajnijih protagonista nadrealističkog stila u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti, Dimitrije Popović afirmirao se i kao autor čestih sakralnih i kristoloških motiva. Autor je brojnih grafičkih mapa i listova, o njegovu opusu do sada je tiskano deset domaćih i inozemnih knjiga monografskog karaktera, snimljeno trinaest dokumentarnih i televizijskih filmova, a za svoj rad primio je preko dvadeset uglednih domaćih i inozemnih likovnih nagrada. U posljednjih desetak godina napisao je i objavio nekoliko intrigantnih teorijsko-filozofsko-umjetničkih romana i zbirki eseja, ali i kratkih priča, za koje je također nagrađen.

Povodom retrospektivne izložbe, u razgovoru za Nacional pojasnio je kako danas s vremenskom distancom gleda na svoj umjetnički opus, kako je svjestan da umjetnici ne mogu mijenjati svijet, ali mogu ljudske emocije i način pristupa stvarnosti; kako se u svojoj umjetnosti ipak kritički dotiče današnjeg društva spektakla, a ne samo tema patnje ili ljepote te kako je umjetničko stvaranje jedna vrsta potrebne zaštitne koprene od činjenice da uvijek na ovim prostorima ovisimo o geopolitičkim odlukama velikih naroda i političkih sila…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj

PREKOSaša Zinaja
Podijeli objavu
Prethodni članakPORUKA TRUMPU IZ BERLINA: ‘Zidovi donose samo patnju’
Sljedeći članakGUTERRES: ‘Diskriminacija izbjeglica jača ekstremizam’
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.