Inspektorat: “Zabilježen je porast broja prijava o ugrožavanju strogo zaštićenih biljaka i životinja”

Autor:

03.07.2020., Osijek - Dio Zooloskog vrta u Osijeku cini i oporaviliste za strogo zasticene divlje zivotinje u kojemu mnoge ozlijedjene jedinke kroz proces oporavka bivaju revitalizirane i pustene natrag u pridono staniste. Jedna od impresivnijih jedinki koju ovoga puta izdvajamo je i ona orla bjelorepana (stekavca) koja je lijecena duze od dva mjeseca zbog prijeloma korakoidalne kosti i napuknuca kljuna te je nakon potpunog oporavka pustena u prirodno staniste. Njegov je oporavak tekao vrlo dobro. Napravljen mu je jelovnik prema potrebama za tu vrstu vodeci racuna o raznovrsnosti hrane koju nalazi u prirodi, te je dobivao raznoliku hranu (pileca prsa, jednodnevne pilice, miseve, stakore, jaja, riba, govedina i piletina). Nakon mirovanja u prostoru za intenzivnu skrb, premjesten je u volijeru kako bi sirio krila i jacao prsne misice te stekao snagu i kondiciju za let. Inace, rijec je o strogo zasticenoj vrsti cijih je 200-injak jedinki evidentirano u Kopackom ritu.
Osim Zooloskog vrta odnosno Unikoma, u spasavanju, lijecenju i brizi o ovome orlu sudjelovali su i djelatnici JUPP Kopacki rit, ornitolog Tibor Mikuska te veterinarska ambulanta Dr. Doolitle. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Davor Javorovic/PIXSELL

U ljetnim mjesecima kada je povećan boravak građana na otvorenom, brojne strogo zaštićene biljne i životinjske vrste dodatno su ugrožene, a okoliš i priroda značajno opterećeni. U posljednjih nekoliko mjeseci Državni inspektorat zabilježio je porast broja prijava građana koje ukazuju na možebitnu ugrozu strogo zaštićenih vrsta.

Dio prijava se odnosio se ugrožavanje strogo zaštićenih vrsta kao što su plemenite periske i kornjače čančare te zavičajnih vrsta poput ježinaca. U Slavoniji i unutrašnjosti Dalmacije prisutan je trend ugrožavanja zmija koje se tijekom dana sunčaju na otvorenim površinama.

Sukladno čl. 153. Zakona o zaštiti prirode zabranjeno je namjerno hvatanje, ubijanje i uznemiravanje strogo zaštićenih vrsta, kao i namjerno uništavanje i uklanjanje njihovih gnijezda, legla i područja razmnožavanja. Također je zabranjeno namjerno branje, rezanje, sječa, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.

Posebno su u ljetnim mjesecima opterećeni nacionalni parkovi i parkovi prirode. U tom kontekstu naglašavamo kako zaštitu uživaju i samonikle biljke i gljive te divlje životinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, te u posebnom rezervatu ako se radi o samoniklim biljkama, gljivama, te divljim životinjama radi kojih je područje primarno zaštićeno.

Zaštita prirode

Ako inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata utvrdi povredu odredbi Zakona o zaštiti prirode koje se odnose na strogo zaštićene vrste, kaznit će svaku fizičku osobu novčanom kaznom u rasponu od 7.000,00 do 30.000,00 kuna odnosno pravnu osobu od 25.000,00 do 200.000,00 kuna, ovisno o težini prekršaja.

No niti jedna novčana kazna ne može vratiti prirodnu ravnotežu i balans koja se narušava uništavanjem, hvatanjem ili ubijanjem strog zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta.

Stoga, u cilju trajnog očuvanja prirode, apeliramo na građane da se savjesno i odgovorno odnose prema svim sastavnicama okoliša te da prirodna dobra koriste racionalno i održivo.

Ukoliko uoče kršenje Zakona o zaštiti prirode građani isto mogu prijaviti Državnom inspektoratu ili najbližoj policijskoj postaji.

Prijava Državnom inspektoratu se podnosi ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, na telefon Državnog inspektorata 01 2375 100 ili slanjem prijave poštom odnosno dolaskom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.