Do 30. lipnja traje 4. Bijenale industrijske umjetnosti (IAB 04) naslovljen “Krajobrazi želje” (Landscapes of Desire). Ovu međunarodnu izložbu s radovima 29 svjetski afirmiranih umjetnika, na čak 18 lokacija u Istri i Rijeci, predstavili su predsjednik Labin Art Expressa XXI Dean Zahtila, umjetnički direktor Bijenala Damir Stojnić, kustosi Christoph Doswald i Paolo Bianchi, načelnica sektora za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva kulture i medija Irena Kregar Šegota, gradonačelnik Labina Valter Glavičić te županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica. To ne ističemo slučajno jer se radi o središnjem umjetničko-izložbenom događaju koji svake dvije godine prostor Istre i Rijeke stavlja na važnu međunarodnu izložbenu kartu.

„Ovo je naj-industrijski od svih Bijenala industrijske umjetnosti do sada. Istovremeno, prema kustoskoj koncepciji i odabranim radovima, ovo je i najpoetičniji bijenale, s obzirom na to da se mnogi radovi, i konceptualno i formalno, referiraju na sam lokalitet Istre kao ‘terra magica, terra incognita’, a na to ukazuje i sam naziv ‘Krajobrazi želje’, koji su osmisli naši kustosi, kao i radovi koji to podcrtavaju, poput ‘Dreamlanda’ i raznih intervencija po Raši“, istaknuo je Damir Stojnić.

I to je potpuno točno jer razina kvalitete umjetničkih radova, intervencija, instalacija i ambijenata koju su ove godine osmislili domaći i inozemni umjetnici, pokazuje da su svi bili iznimno nadahnuti ne samo temom 4. Bijenala, već i prostorima / krajolikom u kojima su bili pozvani intervenirati.

„Koliko je meni poznato, ovaj bijenale je prva velika izložba u Hrvatskoj gdje je industrija u potpunosti bila partner u stvaranju umjetničkih djela, a znamo da bez industrije ne bi bilo ni suvremene umjetnosti. Još od vremena industrijske revolucije suvremena umjetnost obračunava se s najvulgarnijom kapitalističkom ekonomijom, koja ljude tretira kao potrošnu robu. Stoga 4. Bijenale industrijske umjetnosti predstavlja recentne suvremene umjetničke radove koji svojim estetskim kodovima zahvaćaju svu složenost života Istre; kako u lokalno-regionalnom tako i u globalnom kontekstu. ‘Krajobrazi želje’, inspirirani istarskom regijom, pružaju nadu u mogućnost opstanka društvenog i prirodnog krajobraza, ne samo Istre nego i cijelog svijeta“, naglasio je Dean Zahtila.

Popis pozvanih umjetnika otkriva da ih je podjednako starije, srednje i mlađe generacije i značajnih biografija na europskoj sceni (Lara Almarcegui, Cristian Andersen, Charlie Billingham, Vanessa Billy, Werner Feiersinger, Fernanda Figueiredo, Clare Goodwin, Tatjana Gromača, Igor Grubić, Manaf Halbouni, Raphael Hefti, Gregor Hildebrandt, Christian Jankowski, Nikita Kadan, Sandra Knecht, Joseph Kosuth, Sonia Leimer, Lena Lapschina, Olaf Nicolai, Seçkin Pirim, Anna Piva, Marko Pogačnik, Tanja Roscic, Karin Sander, Arcangelo Sassolino, Talaya Schmid, Natalia Stachon, Stefanos Tsivopoulos i Viktor Zahtila).

„Svim umjetnicima bilo je inspirativno raditi u istarskom kontekstu i pružalo im je priliku da rade stvari koje drugdje ne bi mogli. Doista smo pokušali raditi site-specific instalacije kako bismo naglasili specifičnost Istre i njezina krajolika. Zahvaljujem svim umjetnicima, ali zahvaljujem i Istri“, istaknuo je kustos Christoph Doswald. Autori koncepcije ističu da je industrijska revolucija radikalno utjecala na naše razumijevanje umjetnosti kroz ideju „mehanizacije svijeta“ – od impresionizma, modernizma, ekspresionizma do futurizma.

Bijenale industrijske umjetnosti pokrenut je 2014. kao snažna alternativa kontekstu sveopće globalizacije, zbog koje se većina lokalnih obilježja mijenja pod dominacijom većih kulturnih i političkih središta, koja sustavno nameću određene konvencije u suvremenoj umjetnosti mijenjajući lokalne kulturne krajolike. Stoga IAB inzistira na lokalnom i regionalnom kontekstu, s naglaskom na industrijsku te kulturnu baštinu Istre općenito, u cilju jačanja lokalnog /regionalnog identiteta, kao i unaprjeđenja njegove važnosti, vidljivosti i prepoznatljivosti u europskim okvirima.

Četvrto izdanje Bijenala, koje organizira Labin Art Express XXI u partnerstvu s Arheološkim muzejom Istre (AMI) i Galerijom Cvajner u Puli te MMSU-om Rijeka, strukturirano je u tri geografski odvojene, ali tematski povezane izložbene cjeline: Labin (Društveno-kulturni centar Lamparna, Pijacal, Narodni muzej, gradsko kino te nekoliko otvorenih javnih prostora) sa susjednom, rudarskom Rašom (kino, bivša rudarska menza, crkva sv. Barbare, dolina rijeke Raše), gdje Raša funkcionira kao polazišna točka i središte Bijenala, iz kojeg se širi prema Puli (AMI, PPMI, Augustov hram, Galerija Amfiteatar, Malo rimsko kazalište, Galerija Cvajner, Luka Pula te još nekoliko javnih prostora u gradu) i Rijeci (MMSU, Korzo).

Mnogi su radovi, očekivano, site-specific instalacije, skulpture, ambijenti i intervencije u javnom prostoru, ali ima nešto i crteža, videa, fotografije i slikarstva. Neki umjetnici prilagođavali su odabirom svoje već nešto ranije nastale radove za određene lokalitete, a neki su imali vremena napraviti nova djela upravo za ovaj bijenale. U svakom slučaju, ovo je jedan od najboljih bijenala, homogen po odabiru autora i djela i kvaliteti samih radova – ne samo prema kriterijima dobrog koncepta već i po kriteriju koliko se značenjsko-metaforičko polje radova uklopilo u tradiciju, baštinu i horizont ideje industrijsko-rudarskih mjesta – ali i specifične arhitekture – u Istri i Rijeci. Izložbu prati izvrsno osmišljen i dizajniran katalog na engleskom jeziku (Karin Holzfeind) u kojemu su, uz fotografije radova i kratko predstavljanje umjetnika, umetnute i fotografije istarskih lokaliteta, arhitekture i ambijenata, kako bi se shvatio povijesno-društveno-urbanistički kontekst, ali i jasno pokazala visoka razina ondašnje arhitekture i industrijskog planiranja.