I danas izaziva polemike: Novčanica s Titovim likom i povijesnom greškom

Jugoslavenski dinar bio je valuta koja se prvi put počela koristiti u Kraljevini Jugoslaviji od 1920. godine, a zatim se koristio u socijalističkoj Jugoslaviji te potom i u Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Mijenjala su se imena država, ali ne i dinar koji je stekao kultni status i prestao biti “jugoslavenski” kada ga je Srbija zamijenila srpskim dinarom, a Crna Gora eurom – godinama nakon raspada bivše Jugoslavije.

Početkom osamdesetih godina donesena je odluka da se postojeća serija kovanica zamijeni novom, modernijom. U novoj seriji svaka bi novčanica trebala predstavljati jednu od jugoslavenskih republika, na licu bi imala povijesnu ličnost te republike, a na naličju motiv te republike. Najmanja novčanica od 10 dinara predstavljala bi najmanju republiku Crnu Goru, najveća postojeća novčanica od 1.000 dinara predstavljala bi najveću republiku Srbiju, a uvedena bi nova novčanica od 5.000 dinara koja bi predstavljala Jugoslaviju. Najprije je u optjecaj trebala biti puštena najveća novčanica, a zatim bi se postupno zamjenjivale novčanice manjih apoena.

Lik Tita

Godine 1985. izdana je nova serija novčanica koja je započela uvođenjem novčanice od 5000 dinara s likom preminulog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita.

Ta do tada najveća i dugo očekivana novčanica, izazvala je pravu buru u javnosti, a traje i danas – ne zbog svoje vrijednosti, već zbog greške koju nitko isprva nije primijetio.

Naime, uz Titov lik ispisana je i godina njegovog rođenja i smrti. Umjesto 1892.-1980., na novčanici je pisalo 1892.-1930. pa je prema njoj Tito umro 50 godina ranije.

Zanimljivo je da ni nakon što je greška uočena, ta novčanica nije povučena iz optjecaja, jer je tadašnji glavni ravnatelj Zavoda za izradu novčanica rekao da od 14 milijuna tiskanih novčanica samo 4 posto ima greške. To znači da je na oko 560.000 novčanica pronađena pogrešna godina smrti, a prema međunarodnim propisima zemlja koja izdaje više od jedne promile novčanica s vidljivom pogreškom trebala bi iz optjecaja povući cijelu seriju.

Imala još grešaka

Ali kriva godina Titove smrti nije jedina greška kod ove novčanice. U njoj nije službeno naveden datum kada je puštena u opticaj, a izgled i opis novčanice bio je potpuno drugačiji od onoga što je objavljeno u službenom listu SFRJ JANI.

Druga novčanica, koja je trebala biti tiskana u apoenu od 1.000 dinara, s datumom izdanja 1986., predstavljala bi SR Srbiju, a na licu bi trebala imati portret Vuka Stefanovića Karadžića. Sve matrice bile su gotove i novčanica je bila spremna za tiskanje, ali nikada nije puštena u optjecaj. S obzirom na hiperinflaciju javila se potreba za novčanicama sve većih, a ne sve manjih apoena.

Dinar nestao nakon raspada Jugoslavije

Nakon raspada SFR Jugoslavije počinje kraj jugoslavenskog dinara:

Slovenija ga je 1991. zamijenila privremenim novčanicama, 1992. slovenskim tolarom, a zatim 2007. eurom.

Hrvatska ga je 1991. godine zamijenila hrvatskim dinarom, a u dijelovima pod kontrolom Srpske Krajine koristio se krajiški dinar. 1994. godine uvedena je hrvatska kuna.

1992. Makedonija je uvela makedonski denar.

Bosna i Hercegovina je 1992. godine uvela bosanskohercegovački dinar, a u dijelovima pod kontrolom Republike Srpske koristio se dinar Republike Srpske. 1998. godine uvedena je konvertibilna marka.

Crna Gora ga je 1999. zamijenila za njemačku marku, a 2002. za euro.

Kosovo ju je 1999. promijenilo u njemačku marku, a 2002. u euro.

Srbija ga je 2003. godine promijenila u srpski dinar, prenosi Rijeka danas.