To je učinila Republika Gvineja. Ova afrička država uvela je novu valutu 1971. godine i nazvala je syli, koja na jeziku naroda Malinke znači slon. Jedan gvinejski syli dijelio se na 100 caurija. Cauri [kauri] je inače naziv za specifične školjke koje su u prošlosti korištene kao primitivni novac.

Na svoju najveću novčanicu od 500 sylija s godinom 1980., centralna banka Republike Gvineje postavila je upravo lik Tita, maršala i doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Puštena je u optjecaj 16. travnja 1981., a povučena je tijekom 1985. godine, kada je ponovno uveden gvinejski franak.

Na licu novčanice lijevo se nalazi lik Tita u odijelu s pogledom blago usmjerenim desno. Desno od Titova lika je veliki naziv nominalne vrijednosti na francuskom jeziku ‘pet stotina sylija’ i datum 1. ožujka 1960.Na naličju novčanice u njenom središnjem dijelu prikaz je Palače naroda u Conakryju, glavnom gradu Republike Gvineje.

Sama ova novčanica nije neka velika posebnost u numizmatičkom svijetu, ali je jako povijesno zanimljiva jer je na njoj prikazan bivši predsjednik Jugoslavije. Kada se na novčanicama neke zemlje prikazuju osobe, onda su one u većini slučajeva značajne za nju i s njom imaju neku direktnu vezu.

Neobično je da se na njima prikazuje čelnik neke druge države. Još je neobičnije za jednu afričku državu, koja se tek 1958. godine oslobodila kolonijalne vlasti, da samo 23 godine nakon toga postavlja na svoju novčanicu Europljanina, i to bijelca.

Međutim, ako pogledamo druge novčanice iz te serije, onda cijela priča o Titu na novcu ove afričke zemlje dobiva svoj smisao. Naime temu ove serije novčanica, a kojoj pripada i ova od 500 sylija, čine antikolonijalizam i antiimperijalizam.

Osim Tita, na ostalim novčanicama iz ove serije prikazani su ostali strani politički čelnici: marokanski kralj Mohamed V. na novčanici od dva sylija, bivši predsjednik Gane Francis Nwia Kofie Kwame Nkrumah na pet sylija, bivši premijer Demokratske Republike Kongo Patrice Lumumba na 10 sylija, kralj Dahomeja, Behanzin, na 25 sylija te kralj Labea, Alpha Yaya Diallo, na 50 sylija. Na novčanicama od jednog i 100 sylija prikazani su Gvinejci Mafori Bangoura i Samory Toure, piše Tportal.hr. Svim tim ljudima zajednička je borba protiv kolonijalizma, za nezavisnost svojih naroda i zemalja.

Tito je postavljen na ovu novčanicu u vrijeme u kojem je Republika Gvineja bila dio Pokreta nesvrstanih, a on je bio jedan od glavnih lidera tog pokreta, a bio je i vrlo popularan u mnogim afričkim zemljama zbog svoje politike nesvrstanosti, antiimperijalizma i antikolonijalizma. U vanjskoj politici zalagao se za neovisnost i samostalnost afričkih zemalja i mnoge od tih njih aktivno je podupirao na političkom, ekonomskom i vojnom planu. Zato na kraju i nije neobično to što su baš njega Gvinejci postavili na svoju najveću novčanicu iz tog vremena.