Hrvatski bruto inozemni dug 45,2 milijarde eura

Autor:

21.01.2022., Zagreb - Od 1. sijecnja 2023. godine, prema planu Vlade, platezno sredstvo u Hrvatskoj postat ce euro, a Hrvatska ce postati 20. clanica eurozone. Kuna ce time, nakon 28 godina koristenja, otici u povijest, dok ce hrvatski gradjani i sluzbeno postati korisnici eura. Ilustracija prelaska kune na euro. Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Igor Kralj/PIXSELL

Bruto inozemni dug Hrvatske na kraju ožujka 2022. godine iznosio je 45,2 milijarde eura, što čini udjel od 76,7 posto u bruto domaćem proizvodu (BDP), najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Na godišnjoj razini, bruto inozemni dug povećan je za 1,72 milijarde ili gotovo 4 posto, dok je na mjesečnoj razini smanjen za 99 milijuna eura.

U odnosu, pak, na kraj 2021. godine, bruto inozemni dug je uvećan za 631 milijun eura ili 1,4 posto.

Kako navode iz HNB-a, to je rezultat rasta duga svih domaćih sektora osim središnje banke, čije je stanje bruto inozemnog duga smanjeno za pola milijarde eura zbog pada obujma repo poslova.

S druge strane, svoj su bruto inozemni dug povećale kreditne institucije za 0,6 milijardi eura, zatim ostali domaći
sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu, za 0,3 milijarde eura te država, za 0,2 milijardi eura.

“Unatoč rastu duga u apsolutnom iznosu, snažan rast BDP-a u prvom tromjesečju rezultirao je poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti za 1,2 postotna boda u odnosu na kraj 2021. te je na kraju ožujka 2022. iznosio 76,7 posto BDP-a”, ističu iz HNB-a.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.