Hrvatske rafinerije stoje, a MOL prerađuje naftu u Mađarskoj

Na izričiti zahtjev MOL-a 2015. izmijenjen je SAP, integrirani Inin poslovni informacijski sustav koji je onemogućavao izvoz nafte izvan Hrvatske, a Mađari to koriste pa su u zadnja dva mjeseca 8300 tona hrvatske nafte odvezli na preradu u svoje rafinerije

Uvjeti za prvi probni transport triju željezničkih kompozicija nakrcanih domaćom sirovom naftom koja je početkom lipnja prevezena na preradu u MOL-ovu rafineriju nafte Százhalombatta u Mađarskoj, a potom i drugi transport koji je u Mađarsku otpremljen početkom kolovoza, stvoreni su još u svibnju 2015. godine izmjenama SAP-a koje su načinjene na izričiti zahtjev MOL-a. Te izmjene stvorile su financijsku podlogu za prodaju i izvoz domaće nafte izvan Hrvatske, objasnio je Nacionalu izvor dobro upućen u poslovanje Ine. SAP je integrirani poslovni informacijski sustav, softver koji u Ini upravlja poslovnim procesima u svim segmentima poslovanja, odnosno upravlja proizvodnjom i prodajom, održavanjem, uvozom i izvozom sirovina i gotovih proizvoda, upravljanjem imovinom te računovodstvom i financijskim transakcijama. SAP je u Inino poslovanje uveden 2005., ključan je za poslovanje Ine i kroz njegov sustav prolaze sve važne financijske transakcije kompanije.

“Sve do tih izmjena koje su u svibnju i lipnju 2015. provedene na izričiti zahtjev MOL-a, SAP nije predviđao ni dopuštao mogućnost da se financijski knjiži prodaja domaće nafte. Odnosno, SAP je predviđao i regulirao isključivo internu prodaju i transport nafte unutar Hrvatske. Izvoz nafte izvan Hrvatske nije postojao kao opcija. I prije uvođenja SAP-a u poslovanje Ine transport domaće nafte u Sisak bio je reguliran na isti način jer je uvođenjem SAP-a prihvaćena poslovna praksa koja je vrijedila do tada. Domaća nafta nije se nikad prodavala izvan Ine, nije se izvozila, nego se uvijek transportirala na preradu u Sisak i sisačka rafinerija potom je definirala interne cijene nafte”, potvrdio nam je naš dobro informirani izvor. On je kazao da nigdje nije postojao dokument ili propis koji je izrijekom naređivao da se domaća nafta mora slati isključivo u Sisak, ali je takvu opciju kao jedinu predviđao SAP. Te izmjene softvera omogućile su uvođenje financijske kartice za prodaju domaće nafte i njen transport na preradu u Mađarsku, ali one dopuštaju i puno više. Izmjene omogućavaju i prodaju domaće nafte bilo kojem kupcu izvan Hrvatske.

U svibnju 2015. godine Ina-Naftaplin je Ininu Odboru za razmatranje zahtjeva za izmjene (Change Request Committee – CRC) uputio zahtjev u kojem traži izmjene SAP-a kojima bi se omogućila prodaja i izvoz domaće nafte, pravdajući takav zahtjev “povećanjem fleksibilnosti pri rukovanju domaćom naftom’’. Iako je, prema našem izvoru, zahtjev formalno stigao iz Ina-Naftaplina, pravi inicijator izmjena je MOL, odnosno u dokumentu stoji “Odluka MOL CRC-a”, (odnosno MOL-ova odbora za razmatranje izmjena SAP-a). U dokumentu “Prilagodba poslovnih procesa u svrhu povećanja fleksibilnosti pri rukovanju domaćom naftom” koji je dobio Nacional, a u kojem se izvještava o pokrenutom procesu izmjena SAP-a, u opisu zatražene promjene navodi se: “U svrhu optimizacije rukovanja domaćom naftom, kompanija istražuje mogućnosti komercijalizacije na način najvećeg stvaranja vrijednosti. Novi poslovni procesi moraju biti popraćeni određenim prilagodbama u sustavu. Implementacija ovog CR-a (Change Request – Zahtjev za promjenu, op. N.) omogućit će provedbu bilo kojeg poslovnog procesa u svrhu povećanja fleksibilnosti pri rukovanju domaćom naftom”. Nadalje, u objašnjenju promjene, opisanom kao “Sažetak poslovne specifikacije”, stoji: “Potrebno je prilagoditi SAP sustav kako bi bilo moguće, osim postojećeg prihvata i prerade u Rafineriji Sisak, provesti prodaju i transfer u Rafineriju Rijeka iz Rafinerije Sisak i dodatne četiri točke otpreme u Naftaplinu te iz JANAF-a u Omišlju, svim vidovima transporta relevantnim za pojedino mjesto isporuke.” Izmjena SAP-a zatražena je pod oznakom “Urgent/Hitno”, s postavljenim rokom sastajanja Odbora do 1. lipnja 2015.

‘Odluku o prodaji i izvozu domaće nafte, čime se zabio zadnji čavao u lijes sisačke rafinerije, zatražio je Ina-Naftaplin, a gotovo jednoglasno su je donijeli zaposlenici Ine’, tvrdi Nacionalov izvor

Na dan 28. svibnja održan je sastanak Inina Odbora za razmatranje zahtjeva za izmjene (CRC), a kao prva točka dnevnog reda pod oznakom 2015/32 navedeno je razmatranje zahtjeva o izmjenama SAP-a (Business processes adjustment to alow increasing flexibility in handling domestic crude). Odborom od 14 članova – redom Hrvata koji su dolazili iz različitih Ininih poslovnih sektora i jedinica – predsjedavala je Božena Cvitanović, tadašnja direktorica razvoja analitike upravljanja i voditeljica SAP-a, a u agendi se navodi i da o rezultatu glasanja treba biti obaviješten i Gábor Tóth, MOL-ov zaposlenik u odjelu G-EPM. Osim glasanja o izmjenama, CRC, odnosno Odbor za razmatranje zahtjeva za izmjene, ima ovlasti pratiti implementaciju promjena i donose li one doista zacrtane ciljeve, odnosno poboljšanja u poslovanju. Glasanje o zatraženim izmjenama prošlo je vrlo glatko, 13 članova diglo je ruku za prihvaćanje izmjena, sa svega jednim glasom protiv, čime je izmjena prihvaćena. “Odluku o prodaji i izvozu domaće nafte, čime se zabio zadnji čavao u lijes sisačke rafinerije, zatražio je Ina-Naftaplin, a gotovo jednoglasno su je donijeli zaposlenici Ine. Doduše, na inicijativu MOL-a, no konačna je odluka bila njihova i oni su je donijeli. Nažalost, nitko se tom zahtjevu MOL-a tada nije suprotstavio i članovi CRC-a šutke su pristali na odluku MOL-a, o kojoj je već tada bilo jasno kakve će posljedice imati za rafinerijski biznis u Hrvatskoj”, zaključio je Nacionalov izvor dobro upućen u tadašnja zbivanja u Ini i dodao kako su svi ti članovi CRC-a odluku o izmjeni SAP-a donijeli u strahu za vlastita radna mjesta.

Tom izmjenom softvera MOL je dobio mogućnost da naftu s hrvatskih polja distribuira na preradu u Rijeku. To je i učinio jer je već godinu i pol dana kasnije, u listopadu 2016., tajno poslao 600 tona domaće sirove nafte na preradu u riječku, umjesto u sisačku rafineriju. Iako je javnost, kada je taj Inin potez izašao na vidjelo, burno reagirala i glasno negodovala protiv takve poslovne politike, s obzirom na prethodne izmjene SAP-a, Ina je imala pokriće za takvu odluku. Još su posve svježa sjećanja o pokušajima Stožera za obranu Rafinerije Sisak da 2017. blokadama i protestima spriječi transport sirove nafte iz Siska u Rijeku, ali i tadašnje priopćenje Ine da je kompanija “s ciljem poboljšanja fleksibilnosti rafinerijske prerade omogućila uvjete za transport i preradu domaće nafte i u Rafineriji nafte Rijeka, zbog čega je uloženo 30 milijuna eura u modernizaciju infrastrukture za otpremu i dopremu naftnih proizvoda, sirovina i poluproizvoda u obje rafinerije”. Ta su se nastojanja nastavila i proteklih godina, a kulminirala su upravo u lipnju ove godine, kada je 3500 tona domaće nafte prevezeno na preradu u Mađarsku. Ista praksa nastavljena je i u kolovozu, jer su 2., 4., 5. i 6. kolovoza u rafineriju u Százhalombatti otpremljene još četiri željezničke kompozicije s ukupno 4800 tona domaće sirove nafte, potvrdio je Nacionalu Predrag Sekulić, sindikalni predstavnik u Ininoj rafineriji nafte u Sisku. On je također rekao da se u rafineriji Százhalombatta, koja je u sastavu MOL-a, s hrvatskom naftom vrši testiranje postrojenja (u stručnim krugovima poznato kao “test run”) koje bi trebalo pokazati kako rafinerija podnosi preradu hrvatske nafte i kako se operativno osoblje rafinerije, koje je naviklo raditi s ruskom naftom REB, koja je drugačije kvalitete i s većim postotkom sumpora, snalazi u promjenama postavki u procesu proizvodnje na postrojenju za destilaciju, koje su nužne kada u postrojenje ulazi nafta drugačije kakvoće.

Nakon potvrde informacije o prvom testnom transportu domaće nafte u Mađarsku početkom lipnja, Ministarstvu zaštite okoliša i energetike postavili smo posve konkretna pitanja u kojima smo zatražili da odgovore je li Ministarstvu bilo poznato da je u svibnju 2015. MOL inicirao, a Ina prihvatila izmjene SAP-a koje su trebale prilagoditi poslovne procese “u cilju povećanja fleksibilnosti pri rukovanju domaćom naftom”, odnosno ukinuti dotadašnju odredbu o isporuci domaće nafte isključivo u rafineriju u Sisku te jesu li bili upoznati s činjenicom da do izmjena SAP-a nije bilo moguće provesti izvoz domaće nafte izvan granica Hrvatske jer je softver dopuštao isporuku domaće nafte isključivo u Sisak. Također nas je zanimalo jesu li Vlada ili ministarstvo nadležno za energetiku 2015. bili upoznati s izmjenama SAP-a i što one konkretno donose u poslovanju Ine te jesu li tražili objašnjenje drugog suvlasnika (MOL-a) o izmjenama. Stigao je vrlo štur odgovor u kojem se kaže: “U konkretnom slučaju iz lipnja 2019. radi se o testnom prijevozu oko 0,5 posto od ukupne godišnje količine domaće sirove nafte, odnosno o provjeri mogućnosti takve vrste prijevoza i njegovih tehničkih, logističkih i komercijalnih aspekata, za što nije potrebna dozvola Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Izvoz se kontrolira na carini putem europskog nadzornog sustava EMCS (Sustav kontrole kretanja trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine).” O izmjenama SAP-a nema ni riječi, ta su pitanja preskočena i ignorirana. Na traženje Nacionala da prokomentiraju i drugi testni transport domaće nafte u Mađarsku početkom kolovoza, tek smo šturo zamoljeni da se za pojašnjenje obratimo Ini. A u Ini su pak potvrdili da njihova kompanija doista obavlja “testni prijevoz manjih količina nafte u Rafineriju nafte Rijeka te u Rafineriju nafte Danube u Szazhalombatti, koji se odnosi na okvirno sedam kilotona sirove nafte, što je oko jedan posto ukupne godišnje količine domaće sirove nafte”. “Uz testiranje mogućnosti takvog prijevoza, Ina želi ispitati njegove tehničke, logističke i komercijalne aspekte”, stoji u odgovoru Inina Odjela za korporativne komunikacije Nacionalu. Pritom se dodaje i da “tvrtka nastavlja s aktivnostima vezanima za ulaganje u Postrojenje za obradu teških ostataka, vrijedno oko četiri milijarde kuna, kojim će Rafinerija nafte Rijeka postati top europska rafinerija”. “Te aktivnosti u skladu su s razvojnim smjernicama rafinerijskog poslovanja Ine, odnosno s programom INA R&M 2023. Novi smjer”, kaže se na kraju odgovora.

Hrvatska nafta po količinama ne može zadovoljiti potrebe mađarskog tržišta, ali miješanjem s ruskom naftom slabije kvalitete MOL-u može osjetno smanjiti troškove prerade u njihovim rafinerijama

Pritom upada u oči jedna rečenica iz Inina odgovora u kojoj se kaže da je “izvezena sirova nafta prodana po tržišnoj cijeni”, iako se ne precizira kome je točno prodana. Prema neslužbenim informacijama iz dobro upućenih izvora do kojih je došao Nacional, domaća nafta prodana je MOL-u. Sindikalni predstavnik Sekulić rekao je prošloga tjedna, gostujući na televiziji N1, da on već odavno upozorava na neprihvatljivu činjenicu da je Naftaplin kao proizvođač domaću naftu prodavao Ini po cijeni od 900 do 950 kuna po toni, a Ina je tu istu domaću naftu rafineriji u Sisku obračunavala po cijeni od oko 2400 kuna po toni, što je tada, u vrijeme kada je Sisak prerađivao domaću naftu, bila okvirna tržišna cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Istu činjenicu potvrdio je i Nacionalu.

Prema informacijama do kojih je došao Nacional, odluka o izmjenama SAP-a, kojima su stvoreni uvjeti za izvoz domaće nafte, provedena je na nižim razinama, odnosno mimo Uprave i na razinama operativnih direktora, a objašnjenje koje MOL u pravilu pruža u takvim situacijama, kada donosi dvojbene odluke, glasi da se to radi “u cilju povećanja fleksibilnosti sustava”. Pitanja o tome što je točno SAP, kakve su posljedice donijele njegove izmjene 2015. vezane uz omogućavanje prodaje i transporta nafte izvan granica Hrvatske te jesu li time stvoreni temelji za nedavne odluke o izvozu domaće nafte na preradu u Mađarsku, poslali smo i Ini, iz koje je stigao odgovor: “SAP je integrirani poslovni informacijski sustav koji koristi više od 150 milijuna korisnika iz svih industrija diljem svijeta, uključujući i INA Grupu, te ga prilagođava vlastitim specifičnim potrebama. U Ina Grupi SAP služi za kao administrativna podrška poslovnim procesima u svim segmentima poslovanja, od proizvodnje, prodaje, uvoza i izvoza sirovina i gotovih proizvoda poput nafte, plina, motornih goriva, UNP-a, loživih ulja, aviogoriva, robe široke potrošnje, preko održavanja, upravljanja imovinom, do računovodstva itd.” O posljedicama njegovih izmjena na poslovanje Ine, objašnjenje nismo dobili.

Iz neslužbenih naftaških krugova objasnili su nam otkud toliki interes Mađara za hrvatskom naftom, unatoč činjenici da je ovdje riječ o malim količinama sirove nafte. Naš izvor tvrdi da je domaća nafta izuzetno kvalitetna i s malim postotkom sumpora, za razliku od ruske nafte koju MOL u pravilu nabavlja od ruskih dobavljača i vrlo je zasićena sumporom, pa se njezinim miješanjem s hrvatskom naftom može poboljšati kvaliteta prerađene nafte, što utječe i na smanjenje troškova rafinerijske prerade. Hrvatska nafta po količinama ne može zadovoljiti potrebe mađarskog tržišta, ali miješanjem s ruskom naftom slabije kvalitete MOL-u može osjetno smanjiti troškove prerade u njihovim rafinerijama.

Komentiraj