Hrvatska liječnička komora (HLK) izrazila je u petak nezadovoljstvo vremenskim normativima u novom Planu i programu mjera zdravstvene zaštite, jer su, tvrdi, izrađeni bez konzultiranja struke, te poručuje da je Komora spremna pomoći ministarstvu u izradi novoga dokumenta.

HLK žali što Ministarstvo zdravstva nije poštovalo zakonsku proceduru donošenja ovog dokumenta pa je on svim zdravstvenim komorama, kao i HLZ-u, upućen nakon što je već pušten u e-savjetovanje, a ne prije toga, ističe Komora u priopćenju.

Komora očekuju da  Ministarstvo, u suradnji s medicinskom strukom, provede značajnu reviziju prijedloga Plana i programa mjera zdravstvene zaštite 2023. – 2026. u kojima su sadržani normativi jer predloženi dokumenti neće pridonijeti povećanju kvalitete pružanja zdravstvene zaštite pacijentima.

Kao razloge navode paušalno određivanje vremenskih raspona za trajanje medicinskih postupaka, nepostojanja stručnih kriterija za postavljanje vremenskih normativa, nedefiniranja vremensko-kadrovskih normativa za stacionarno liječenje, nemogućnosti planiranja na temelju ovakvog dokumenta.

Nasuprot dosadašnjim vremenskim normativima koje su izradila stručna liječnička društva, novi prijedlog Ministarstva uvodi vremenski raspon najkraćeg i najduljeg vremena potrebnog za neki medicinski zahvat.

HLK ukazuje kako su, uz neke iznimke, ti rasponi arbitrarno određeni tako da  je kao donja granica raspona određena polovica dosadašnjeg vremenskog normativa, a kao gornja granica jedan i četvrt dosadašnji vremenski normativ.

Ističe kako donja granica vremenskog raspona vrlo često ne odgovara stvarno potrebnom vremenu za pojedine medicinske postupke.

“Ovako univerzalno odrezana „formula“ jasno ukazuje da je vremenski dio normativa izrađen voluntaristički i paušalno. Ovaj prijedlog u odnosu na dosadašnji VKN predstavlja korak unazad”, navodi HLK u priopćenju.

Vremenski rasponi, ističe Komora, onemogućavaju sustavno planiranje medicinskih postupaka i organizaciju rada na razini odjela, klinika i ustanova, a analizu njihovog izvršenja čine nemogućom.

HLK naglašava važnost vremensko-kadrovskih normativa i stava je kako je nužno da VKN bude obavezan i primijenjen u svakodnevnom radu liječnika. Nadalje, VKN treba biti temelj za ugovaranje usluga zdravstvenih ustanova s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

U Komori ističu da bi dokument bio značajno poboljšan prije javne rasprave, da je Ministarstvo postupilo po zakonu te bi u tom slučaju bile izbjegnute mnoge utemeljene  primjedbe struke na nove vremensko-kadrovske normative.

Spremni su, kažu, dati stručnu podršku Ministarstvu u poboljšanju dosadašnjih vremensko-kadrovskih normativa, tj. u izradi novog dokumenta.