Hrvatska i Španjolska s najvećim poskupljenjem plina u EU

Španjolska i Hrvatska zabilježile su u drugoj polovini 2019. godine najveći skok cijena plina za kućanstva u odnosu na isto razdoblje godine ranije, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.  

Na razini EU-a cijene struje za kućanstva porasle su u drugoj polovini prošle godine u prosjeku 1,3 posto, na 21,6 eura za 100 kilowat sati.

Cijene plina za kućanstva uvećane su 1,7 posto , na 7,2 eura za 100 kilovat sati. Stopa rasta viša je za 0,4 postotna boda u odnosu na stopu inflacije, mjerenu Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), primjećuje Eurostat.

Udio poreza i naknada u cijeni struje za kućanstva u EU iznosio je 41 posto, odnosno 31 posto u cijeni plina, izračunao je Eurostat.

Najviše poskupjela struja u Nizozemskoj

Iskazano u domaćoj valuti, najviše je u drugoj polovini prošle godine poskupjela struja za kućanstva u Nizozemskoj, za 19,6 posto.

Slijede Litva sa skokom cijene struje za 14,3 posto, Češka s 11 posto i Rumunjska s 10,1 posto.

U Hrvatskoj su cijene struje za kućanstva u drugoj polovini prošle godine bile 0,2 posto više nego u istom razdoblju godine ranije i iznosile su 98,2 kune za 100 kilovat sati.

Najviše je pojeftinila struja za kućanstva u Danskoj, za 6,3 posto. Slijede Grčka s padom cijena za 5,8 posto, te Portugal i Bugarska gdje su pale 4,9 odnosno posto..

Najviše cijene struje u Danskoj, Belgiji, Njemačkoj

Iskazane u eurima, najviše su cijene struje u drugoj polovini 2019. plaćala kućanstva u Danskoj, Belgiji i Njemačkoj, od oko 30 eura za 100 kilovat sati a najniže ona u Bugarskoj, od oko 10 eura.

U Hrvatskoj iznosila je 13,2 eura za 100 kilovat sati.

Iskazano paritetom kupovne moći (PPS) najjeftinija je u drugoj polovini prošle godine bila struja za kućanstva u Finskoj, gdje je iznosila 14,4 PPS-a za 100 kilovat sati, i u Luksemburgu, 14,6 PPS-a.

Slijede Malta s 15,4, Francuska sa 17,5, Švedska sa 17,6, Estonija s 18,2, te Mađarska i Nizozemska s 18,3 PPS-a.

Za kućanstva u Hrvatskoj cijena struje iskazana paritetom kupovne moći iznosila je u drugoj polovini prošle godine u prosjeku 20,5 PPS-a.

Najvišu su cijenu struje iskazanu paritetom kupovne moći plaćala kućanstva u Rumunjskoj, 27,8 PPS-a, Njemačkoj, 26,8 PPS-a, Španjolskoj, 26,2 i Portugalu, 26 PPS-a.

Najviši udio poreza u cijeni struje u Danskoj i Njemačkoj

Danska i Njemačka na čelu su ljestvice po udjelu poreza i naknada u cijeni struje za kućanstva – u Danskoj je na njih otpadalo dvije trećine a u Njemačkoj nešto više od polovine cijene, utvrdio je Eurostat.

Najniži je udio bio na Malti gdje je iznosio samo šest posto.

U Hrvatskoj su porezi i naknade u drugoj polovini prošle godine činili 22 posto cijene struje za kućanstva, pokazuje izvješće Eurostata.

Najveći skok cijena plina u Španjolskoj i Hrvatskoj

Iskazane u domaćim valutama, najviše su u drugoj polovini 2019. porasle cijene plina za kućanstva u Španjolskoj, za 16,7 posto.

Slijedi Hrvatska sa skokom cijene plina za kućanstva za 12,9 posto, na 30,1 kunu za 100 kilovat sati, pokazuje izvješće Eurostata.

Najviše je pak pojeftinio plin za kućanstva u Latviji, za 22 posto. Slijede Danska s padom cijene za 15,5 posto, Grčka gdje je pojeftinio 10,2 posto, i Belgija, s 8,3 posto nižim cijenama.

Najskuplji plin za kućanstva u Švedskoj

Najviše su cijene plina iskazane u eurima plaćala kućanstva u Švedskoj, gotovo 12 eura za 100 kilovat sati, te ona u Španjolskoj, od 10,2 eura.

Najjeftiniji je bio plin za kućanstva u Rumunjskoj i Mađarskoj, koja su ga u prosjeku u drugoj polovini prošle godine plaćala 3,3 eura, te u Latviji, od 3,5 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su ga 4,1 euro, kao i ona u Litvi i Luksemburgu.

Prilagođen za kupovnu moć, u usporedbi s troškovima drugih dobara i usluga, najpovoljniji je bio plin za kućanstva u Luksemburgu, gdje je njegova cijena iznosila 3,4 PPS-a za 100 kilovat sati.

Slijede Latvija s 5,0, Belgija s 5,2, Njemačka s 5,5 i Mađarska s 5,6 PPS-a.

U Hrvatskoj je njegova cijena iznosila 6,3 PPS-a.

Najvišu cijenu plina prilagođenu za kupovnu moć plaćala su kućanstva u Španjolskoj, gdje je iznosila 11,2 PPS-a.

Najveći udio poreza u cijeni plina u Danskoj i Nizozemskoj

Najveći je udio poreza i naknada u cijeni plina za kućanstva u drugoj polovini prošle godine bio u Danskoj i Nizozemskoj, gdje je iznosio 60 posto odnosno nešto više od polovine cijene.

Slijede Švedska sa 43, Italija s 35, te Estonija i Slovenija s po 30 posto.

U Hrvatskoj je na poreze i naknade otpadala petina prosječne cijene plina za kućanstva, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najniži je bio udio poreza i naknada u cijenama plina za kućanstva u Grčkoj i Luksemburgu, gdje je iznosio osam odnosno 10 posto.

Komentiraj