Potvrđeni ulazak Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II i bankovnu uniju još je jedan velik uspjeh Hrvatske i njezine ekonomske politike, ocijenila je u petak Hrvatska gospodarska komora (HGK), izražavajući nadu da će u najkraćem mogućem roku doći do uvođenja eura.

Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija u petak poslijepodne su objavili da je Hrvatska ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom.

HGK u priopćenju podsjeća da je Hrvatska put prema zamjeni nacionalne valute eurom zacrtala već samim početkom pregovora oko pristupanja Europskoj uniji, ali i da je, budući da ne postoji pravilo o nužnom razdoblju uvođenja eura, kao i druge članice sama odredila svoje korake na tom putu.

“Izrađene analize su pokazale da su uz specifičnosti Hrvatske, prije svega visoku i dugogodišnju razinu euroiziranosti, prednosti uvođenja eura veće od nedostataka, te je započet taj prilično zahtjevan proces koji je doveo do današnje odluke europskih institucija”, ističu iz Komore.

Napominju kako, međutim, nije bila dovoljna samo želja, već je trebalo ispuniti kriterije konvergencije, dobiti službenu potvrdu prihvaćanja hrvatskog pisma namjere za ulazak u ERM II i pripadajućeg akcijskog plana s reformskim mjerama, a onda taj plan i provesti.

“Provedbu plana pozitivno su ocijenile države članice europodručja, Europska središnja banka i Europska komisija, što je omogućilo ulazak Hrvatske u ERM II. Tako je napravljen jedan od najvažnijih koraka prema očekivanom uvođenju eura kao službene valute plaćanja u Republici Hrvatskoj”, navode iz HGK.

Komora stoga “čestita uključenima u ove procese te izražava nadu da će u najkraćem mogućem roku doći do uvođenja eura”.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

“Zamjena nacionalne valute eurom trebala bi, prema ocjeni HGK, olakšati poslovanje poduzetnika, prije svega, ukidanjem valutnog rizika, ukidanjem mjenjačkih troškova te potencijalnim rastom kreditnog rejtinga i nižim troškovima financiranja, ali i prednostima dodatnog financiranja koje, primjerice, u aktualnoj krizi izazvanoj širenjem koronavirusa imaju članice europodručja”, zaključuje se u priopćenju Komore.