HEP zataškava novi incident u HE Dubrovnik: poplavljen generator, radnici krive Upravu

NACIONAL EKSKLUZIVNO OTKRIVA da je jedan od dvaju postojećih generatora u Hidroelektrani Dubrovnik koji je trebao biti pušten u pogon u četvrtak, 20. veljače, grubim propustom djelatnika HEP-a potopljen velikim količinama vode, a radnici za to krive – Upravu

Jedan od dvaju postojećih generatora u Hidroelektrani Dubrovnik, koji je trebao biti pušten u pogon u četvrtak, 20. veljače, grubim propustom djelatnika HEP-a potopljen je velikim količinama vode koja je natopila kućište (bačvu) generatora te rotor, stator i polove, saznao je Nacional iz izvora bliskih HEP-u. Prema navodima iz izvještaja o incidentu, koji je Nacional dobio na uvid, incident je posljedica velikih pritisaka koje je na djelatnike koji su radili na sanaciji hidroelektrane oštećene u velikom požaru u siječnju prošle godine, vršila Uprava HEP-a kako bi se generator B što je moguće prije pustio u pogon. Izvještaj su sastavili djelatnici tvrtke Končar i poslali ga članovima Uprave HEP-a. Generator B u vlasništvu je Elektrodistribucije Republike Srpske, čiji su predstavnici početkom veljače posjetili sjedište HEP-a u Zagrebu i pritom od predsjednika Uprave Frane Barbarića dobili garancije da će taj generator, koji struju isporučuje u elektroenergetski sustav RS, biti pušten u pogon upravo 20. veljače. Isti datum je početkom veljače Nacionalu službeno potvrđen i iz Službe za odnose s javnošću HEP-a. Taj najavljeni datum, tvrde izvori bliski HEP-u, bio je glavni motiv da se pokuša utjecati na radnike da nastoje ispuniti zadani rok čak i nešto ranije, iako radovi na sanaciji nisu bili završeni.

U HEP-u su kategorički demantirali bilo kakav izvanredni događaj u HE Dubrovnik. „Nije bilo izvanrednih događaja koji bi oštetili opremu ili negativno utjecali na stanje sustava elektrane. Nastavljaju se završne pripreme za puštanje u pogon prvog od dvaju agregata, prema planu tijekom ovoga tjedna“, stoji u odgovoru koji je stigao na upit Nacionala iz Službe za odnose s javnošću HEP-a. Ni u tvrtki Končar Elektroidnustrija, matičnoj tvrtki čijih nekoliko tvrtki-kćeri sudjeluju u obnovi HE Dubrovnik, nisu bili voljni više reći o incidentu, no nisu ga izrijekom demantirali. „Tvrtka Končar – Generatori i motori, kao jedan od izvođača radova na projektu sanacije HE Dubrovnik, u sklopu ugovora s HEP – Proizvodnjom trenutno obavlja završne radove na remontu generatora A i B. Za sve dodatne informacije i pitanja molimo Vas da se obratite naručitelju posla, HEP – Proizvodnji“, stoji u odgovoru Odjela korporativnog marketinga i upravljanja tvrtke Končar Elektroindustrija. Ana Bokonjić-Buha, koordinatorica za informiranje tvrtke Elektroprivreda Republike Srpske, na Nacionalovo pitanje kada ERS očekuje prve kilovate električne energije iz HE Dubrovnik odgovorila je da će „24. i 25. veljače biti provedena završna ispitivanja pogona agregata II (B) u HE Dubrovnik, kao preduvjet za normalno puštanje u rad hidroelektrane“. „Prikupljanje svih navedenih potvrda ispravnosti preduvjet je za omogućavanje pristupa mreži za agregate HE Dubrovnik u svrhu planiranog ispitnog i kasnijeg normalnog pogona HE. Prema informacijama kojima raspolaže MH Elektroprivreda Republike Srpske, puštanje u rad Hidroelektrane Plat očekuje se 26. veljače“, stoji u odgovoru.

‘Ne osuđujući HEP za njihov veliki propust te kako naš mukotrpan posao na generatoru A ne bi bio uzaludan, prihvatili smo se skidanja dijela gornjeg pokrova, kako bi pobrisali vodu sa statora’, piše u izvješću

No Nacional je dobio na uvid spomenuti izvještaj o incidentu u kojem se navodi da je „punjenje tlačnog cjevovoda prošlo uspješno te se potom pristupilo punjenju bazena koji služi za rashladne sustave“. Problem je nastao zbog činjenice da djelatnici HEP-a nisu na vrijeme zatvorili izlazni ventil bazena pa se rashladna voda punila do glavnih ventila A i B generatora. Autori izvještaja tvrde da je glavni ventil generatora B, koji se nalazi izvan kućišta (bačve) generatora, bio provjeren i zatvoren (taj je generator u vlasništvu ERS-a i spojen je na elektroenergetski sustav Republike Srpske, op. N.), no glavni ventil hlađenja generatora A (generator koji proizvodi struju za HEP, op. N.) nije bio zatvoren pa je voda iz rashladnog kružnog cjevovoda prodrla u kućište generatora A pod tlakom od 1,5 bara. Voda je vodoravno prskala po pokrovu generatora i ulazila u kućište generatora te se razlijevala po statoru i rotoru natapajući polove. Koordinator poslova je, prema navodima iz izvještaja, uočio propust, na što je djelatnik Končara brzo reagirao i zatvorio ventil u bačvi. No voda je već natopila stator generatora, zvjezdište te polove, donji zaslon i turbinu. Osim generatora, voda se nakupila i na tlu turbinskog kata.

Autori izvještaja potom navode kako „ne žele osuđivati HEP za svoj veliki propust“ pa su odmah reagirali kako bi spasili vlastiti posao remonta generatora. Navodi se da su djelatnici Končara odmah pristupili uklanjanju dijela gornjeg pokrova i gornjeg zaslona generatora kako bi ispuhali i pobrisali vodu sa statora, rotorskih polova i zvjezdišta, uklonili su i „veće količine vode s donjeg zaslona te sa spojke i rukavca DVL-a“. Ovlašteni ispitivači pregledali su i ispitali grijače koji su potom upaljeni kako bi se generator osušio. HEP je također aktivirao nekoliko odvlaživača kako bi se generator dodatno isušio, no prema procjenama autora izvještaja proces isušivanja generatora trajat će najmanje 48 sati. Također navode kako je u međuvremenu obavljen i dodatni pregled cijelog generatora uz mjerenje otpora izolacije statora i rotora, a tvrde i da je veća šteta spriječena zahvaljujući činjenici da su djelatnici Končara neposredno prije incidenta postavili gornji pokrov koji je generator B zaštitio od direktnog izlijevanja vode, iako je voda prodrla i u prostor u kojem se nalazi generator B. Prema informacijama do kojih smo došli, djelatnici HEP-a i tvrtke Končar GIM i dalje rade na sanaciji ovlaženog generatora A. Nakon procesa sušenja, potvrđeno nam je, generator je pokrenut u tzv. praznom hodu, što znači da radi izvan mreže (ne proizvodi električnu energiju) kako bi se zagrijavanjem dodatno isušio iznutra. Na fotografijama koje su također ustupljene Nacionalu vidljivo je da su unutarnje prostorije HE Dubrovnik u kojima su smješteni generatori poplavljene vodom. No ono što upada u oči u cijelom izvještaju jest i konstatacija autora izvještaja u kojoj izražavaju očekivanje da će se „pritisak i žurba napokon smanjiti jer zbog istih dolazi do ovakvih propusta“, što je potvrda upozorenja Nacionalova izvora da je glavni uzrok štete veliki pritisak Uprave HEP-a na djelatnike i izvođače radova da se agregat B što prije pusti u pogon kako bi se ispunio rok za početak ponovnog rada agregata B koji je najavljen predstavnicima ERS-a. Odgovor ERS-a, u kojem se navodi da se puštanje u pogon generatora B, koji je u njihovom vlasništvu, očekuje 26. veljače umjesto 20. veljače kako je to bilo najavljeno ranije i kako je bilo potvrđeno Nacionalu, svjedoči da se incident koji je očito uzrok prolongiranja puštanja u pogon generatora B doista dogodio. Generator B, doduše, nije direktno namočen – nastradao je samo generator A u vlasništvu HEP-a – no već i sama činjenica da je u prostor u kojem se on nalazi prodrla voda bila je dovoljna da se njegovo puštanje u pogon u uvjetima prevelike vlage odgodi dok se prostor ne isuši kako bi se izbjegla moguća šteta.

Iako izvještaj i fotografije govore suprotno, iz HEP-a demantiraju incident u HE Dubrovnik: ‘Nije bilo izvanrednih događaja koji bi oštetili opremu ili negativno utjecali na stanje sustava elektrane’

Izvori sa stručnim znanjima o toj problematici tvrde da, izvrši li se sanacija temeljito, generator ne bi trebao pretrpjeti veću štetu jer je njegova unutrašnjost u pravilu dobro izolirana. U cijeloj nevolji, potvrdili su nam ti izvori, dobro je to što su djelatnici Končara i HEP-a reagirali odmah i u kratkom roku pristupili isušivanju generatora i odstranjivanju vlage. Prema jednom od tih izvora, izuzetno je važno da se svaki atom vlage isuši iz kućišta generatora kako zaostala voda ne bi izazvala hrđanje unutrašnjosti ili pak drastično smanjenje dielektrične čvrstoće izolacije. Oštećena izolacija, pak, podložna je kratkom spoju, a to onda znači nužni remont cijelog generatora i ponovno prematanje statora ili rotora, objasnio je naš izvor, što znači dodatni veliki trošak na ime remonta i još nekoliko mjeseci mirovanja generatora, što također generira troškove zbog neproduktivnosti, jer bi generator A – upravo onaj koji će zbog prodora vode do daljnjega biti izvan funkcije – trebao proizvoditi električnu energiju za elektroenergetski sustav Hrvatske.

Nekoliko međusobno neovisnih izvora slaže se da je odgovornost za ovaj incident podijeljena između HEP-a i izvođača radova, s obzirom na činjenicu da su djelatnici nekoliko tvrtki zajedno radili na sanaciji generatora. Naime, prema popisu izvođača radova na sanaciji posljedica požara, objavljenom u izvještaju koji je Tim za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon podnio Upravi početkom studenoga prošle godine, a koji je Nacional prenio početkom veljače ove godine, tvrtka Končar Generatori i motori direktnom pogodbom dobila je posao remonta generatora A i B u HE Dubrovnik vrijedan 4.659.700 kuna, dok je posao sanacije i ispitivanja blok transformatora A i B izvršila tvrtka Končar Energetski transformatori za 480.000 kuna. No prema našim izvorima, nije posve jasno tko je u čitavom poslu bio zadužen za poslove QA/QC (Quality Assurance / Quality Control), odnosno za poslove nadzora nad kvalitetom obavljenih poslova i osiguranja da su svi radovi obavljeni na tehnički primjeren način (mjerenje i osiguranje kvalitete isporučenih proizvoda i usluga).

U izvještaju koji su sastavili djelatnici tvrtke Končar i poslali ga članovima Uprave HEP-a navodi se da je incident posljedica pritisaka Uprave HEP-a na radnike kako bi generator B što prije pustili u pogon

Iako je i sam HEP mogao obaviti te poslove, uobičajena je praksa, potvrdio nam je naš izvor, da se ti poslovi povjere vanjskom suradniku, odnosno nezavisnoj tvrtki. Naime, upravo osobe zadužene za poslove QA/QC trebale su uočiti da generatori nisu bili spremni za puštanje vode u sustav te su bile dužne reagirati i zaustaviti proces, tvrdi Nacionalov izvor. U HEP-u nisu precizirali tko je bio ovlašten za poslove QA/QC – ni na ranije spomenutom popisu izvođača radova na sanaciji HE Dubrovnik nema spomena tvrtke koja je ugovorila i preuzela poslove nadzora nad kvalitetom obavljenih poslova – kao ni jesu li ti poslovi uopće obavljeni. Uz to što HEP još uvijek radi na ishođenju građevinske dozvole za HE Dubrovnik, o čemu je Nacional već pisao u nekoliko navrata, dodatni pritisak HEP-u stvara i gubitak koji svakodnevno trpi zbog neaktivnosti hidroelektrane. Naime, prema izračunima stručnjaka HEP i Elektroprivreda Republike Srpske svakoga dana zbog mirovanja generatora gube oko 1,5 milijuna kuna. Ukupni iznos gubitka u posljednjih 13 mjeseci već se popeo na gotovo 650 milijuna kuna pa je pokušaj pritiska Uprave HEP-a, na čelu s Franom Barbarićem, na zaposlenike HEP-a i Končara da se hidroelektrana što prije pusti u pogon i razumljiv, s obzirom na činjenicu da će HEP u narednim mjesecima morati nadoknaditi gubitak ERS-u kao vlasniku jednog od generatora. Ali taj pritisak ponekad zna biti i kontraproduktivan, što proizvodi novu štetu HEP-u, koja reputacijski potkopava vodstvo te tvrtke podjednako kao laži kojima taj incident nastoje sakriti od javnosti.

 

Komentiraj