Hrvatski sabor zauzeo je četvrto mjesto od šest parlamenata u regiji po pitanju otvorenosti i transparentnosti rada, pokazalo je istraživanje koje je Gong proveo u suradnji s mrežom Action SEE.

Iz Gonga su u utorak izvijestili da se, nakon evaluacije rada parlamenata iz šest država s područja Jugoistočne Europe, Hrvatski sabor našao ispred parlamenata Bosne i Hercegovine i Srbije, a iza parlamenata Crne Gore, Slovenije i Sjeverne Makedonije. Zauzeo je četvrto mjesot sa 61.15% ispunjenih indikatora.

Istraživanje je, navodi Gong, ispitivalo otvorenost parlamenata u četiri područja: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Otvorenost podataka mjerena je kao zajednički parametar svih područja. Hrvatski sabor u svim promatranim područjima zaostaje za Državnim zborom Slovenije – jedinim drugim parlamentom iz države članice Europske unije uključenim u istraživanje.

Od šest promatranih parlamenata, Sabor zauzima 2. mjesto na području učinkovitosti i otvorenosti podataka, 3. mjesto na području transparentnosti, 4. mjesto na području pristupačnosti te posljednje, 6. mjesto na području parlamentarnog integriteta.

Najlošije rezultate i posljednje mjesto Hrvatski sabor u odnosu na ostalih pet zemalja bilježi na području integriteta. Razlog tomu je činjenica da svi parlamenti u regiji imaju etički kodeks koji Sabor od 2016. i prvog nacrta, do danas, nije usvojio. Sabor nije regulirao niti lobiranje što ovu važnu aktivnost utjecaja na donositelje odluka čini potpuno netransparentnom. Također, Zakon o sprječavanju sukoba interesa ne predviđa javnu objavu primljenih darova dužnosnika. Crna Gora, Srbija i Slovenija objavljuju podatke o poklonima.

Po pitanju transparentnosti Sabor je prosječan jer javnosti nisu dostupni transkripti ni cjeloviti zapisnici sa sjednica radnih tijela, koje objavljuju sve druge zemlje uključene u istraživanje.

Najozbiljniji deficit na području transparentnosti predstavlja činjenica da je Sabor prestao objavljivati pojedinačne rezultate glasanja s plenarnih sjednica, što objavljuju svi ostali u istraživanje uključeni nacionalni parlamenti.

“Većina uočenih nedostataka mogla bi se riješiti adekvatnim izmjenama Poslovnika Hrvatskog sabora, kao i Pravilnikom o javnosti rada Hrvatskog sabora i radnih tijela koji datira iz 2005. godine”, ističe Gong.

Kako bi javnost bila više uključena u saborske procedure, a rad Sabora pregledniji, Gongova je preporuka donošenje strateškog plana razvoja Sabora, uz akcijski plan otvorenosti i transparentnosti te posebnog zakona o Saboru koji bi obuhvatio pitanja važna za njegovo djelovanje, s posebnim naglaskom na pitanja parlamentarnog nadzora.

Preporučuje i donošenje etičkog kodeksa te tehnička unaprjeđenja internetske stranice Sabora u cilju bolje preglednosti informacija.

Gong je rezultate istraživanja predstavio Saboru na sastanku s potpredsjednicom Sabinom Glasovac na kojem je zaključeno kako bi i uz mala unaprjeđenja Sabor mogao bitno povećati svoju razinu otvorenosti.