Pitaj klince „Stvari za sad“ (Više-manje zauvijek): Originalno, pitko i prekrasno glazbeno djelo

Kada je krajem 2021. godine izašao EP grupe Pitaj klince „Dušice“, bilo je to veliko iznenađenje i odlična pozivnica za praćenje budućih ostvarenja Ponjevića i Šantića, „koji bi nas, nastave li suradnju u ovom smjeru, mogli jednom iznenaditi doista vrhunskim ostvarenjem“. Sada su uspjeli napraviti vrhunsko ostvarenje i zove se „Stvari za sad“. Svakako treba spomenuti da je Mate Ponjević, dinamo grupe Fire in Cairo, u međuvremenu a tom grupom objavio stvarno odličan drugi album „High Degrees“, jedan od najboljih ovogodišnjih rock albuma. I dok Fire in Cairo više pripada Britpop sceni, s pjesmama na engleskom jeziku i vrlo sličnim melodijskim i ritmičkim dionicama, Pitaj klince ima 10 novih pjesama na hrvatskom jeziku i gotovo ni po čemu ne nalikuje drugoj Ponjevićevoj grupi. Album „Stvari za sad“ mogao bi se nazvati i eksperimentalnim pop albumom mada su zapravo u pitanju izuzetno dobro skladane, višeslojne pop pjesme u kojima se može prepoznati sav niz utjecaja suvremene klupske pop scene s naglaskom na indie pop. Ponjević i Šantić eksperimentiraj s dinamikom pjesama, produkcijom, raznim zvukovima, višeglasjem, ali kroz nevjerojatno pitke i tople pjesme. Uglavnom u downtempu, momci iz grupe Pitaj klince prizivaju Beatlese, LCD Soundsystem, Becka čak i grupu !!! (chk chk chk) po nekom svom specifičnom pristupu plesnim ritmovima iako na momente zvuče kao neka remiksirana verzija grupe Porto Morto. Već s prvim i najavnim singlom „Ema“, možda i najpitkijom pjesmom na albumu, bilo je jasno da nas čeka više nego ugodno iznenađenje. Kao i na debi EP-ju „Dušice“, na kojem su zapjevali na španjolskom, i na prvom albumu imaju pjesmu na stranom jeziku – i to poljskom – „Co to za Zwierzę?“ Jest da je u pitanju glazbena minijatura, ali jednostavno je neodoljivo privlačna. Moramo istaknuti i gostovanje Mary May koja se sjajno svojim vokalom uklopila u vrlo radiofoničnu pjesmu „Bebo“. Uz sve nabrojeno, njihovi stihovi priča su za sebe zbog svoje djetinje poetike ili, možda bolje reći, jednostavnosti i pitkosti koja njihove kompleksne aranžmane spušta na zemlju neuobičajeno toplim i jednostavnim strofama, zbog čega i cijeli album djeluje toliko svemoćno i pametno složeno.

Parussion Group Ensemble „AGOL“ (ZJM): Autorski album odličnog jazz skladatelja i bubnjara

Iza projekta “AGOL” Ansambla Parussion Group stoji jedan od najhvaljenijih bubnjara Sjeverne Makedonije Mihail Parushev. Osim što se bubnjevima i ostalim vrstama udaraljki bavi čitav život, posljednjih je godina član grupe Leb i Sol. Tko god poznaje opus grupe Leb i Sol zna da doista ne može bilo tko svirati bubnjeve u toj grupi niti bi Stefanovski to dozvolio. Ukratko, dugogodišnji bubnjar Parushev objavio je album „AGOL“ u suradnji s brojnim muzičarima, želeći eksperimentirati oko same produkcije kao i stvaranja skladbi. Prirodan, organski zvuk svih sedam pjesama, sjajno produciranih, govori da je eksperiment više nego uspio, jer u pitanju je sjajan album vrhunskog skladatelja i jednako tako vrhunskih glazbenika. Oni se, pomalo očekivano, poigravaju makedonskim muzičkim etno motivima, ali to rade na jedan vrlo fin i način, drugačiji od očekivanog. Tako je nastala odlična mješavina jazza i world musica bazirana na tradicionalnim makedonskim melodijama i ritmovima. Kao instrumentalisti sudjeluju vrhunski umjetnici: Damir Imeri – klavir, Zoran Kostadinovski – gitara, Petar Hristov – klarinet, sopran i tenor saksofon, Senad Usein – truba, Martin Josifovski – kontrabas i bas gitara, Mihajlo Mihajlovska – viola i Viola Ismaili – violončelo. Album je snimljen u studiju Tra-la-la Mite Dimovskog i doista predstavlja jedan dobrodošao iskorak na sjevernomakedonskoj jazz sceni jer nudi jedan drugačiji zvuk jazza i etno glazbe. Istini za volju, možda malo više hrabrosti u tim iskoracima bi dobro došlo, pa čak i uz dodatak sofisticirane elektronike ili pak miješanja s aktualnim glazbenim žanrovima. Čuje se da se Parushev gotovo kroz svih sedam pjesama oslanjao na svoje suradnike iz Ansambla Parussion, pa gotovo svatko od njih dolazi na momente do izražaja tako da nije previše napadno, a istovremeno je u funkciji zamišljene skladbe Mihaela Parusheva koji se ovim albumom dokazao kao odličan jazz skladatelj od kojega možemo očekivati još puno dobre glazbe.