Gastroenterolog Neven Ljubičić, koji je koordinator Nacionalnog programa za prevenciju karcinoma debelog crijeva, u subotu je govorio o prevenciji ove bolesti.

Iako je ova bolest jedna od vodećih razloga smrtnosti u svijetu, ako se na vrijeme otkrije, izlječiva je u velikom postotku.

Dok je odaziv na prevenciju karcinoma dojke oko 60-70 posto, za karcinom crijeva nije tako dobar.

“Nažalost, odaziv nije tako dobar, kada bi bio tako dobar, mi bismo možda došli u priliku da u Hrvatskoj uopće nemamo kororektalnog karcinoma. Odaziv je vrlo mali, u ovom trenutku oko 25, 26 posto. S druge strane, to je jako puno za one pojedince kojima smo dijagnosticirali rani karcinom”, kazao je dr. Ljubičić u programu N1 Televizije.

Slab odaziv

Pojasnio je da je taj program koncipiran u tri kategorije.

“Svim našim sugrađanima starosti između 50 i 74 godine šalje se jedan poziv za iskaz interesa – žele li sudjelovati u programu. Program je izuzetno kompliciran. A svaku drugu godinu mi pozivamo 670 tisuća ljudi u Hrvatskoj. Oni koji nam se odazovu, i tu nam je već startni odaziv mali – oko 36 posto, nažalost, kada mi pošaljemo testove kojima se testiraju tragovi krvi u stolici, tu nam odaziv još radikalno pada. Na kraju kada zaokružimo, odaziva nam se oko 25 posto”, rekao je.

Dr. Ljubičić upozorava da svaki dan u Hrvatskoj umire šest ljudi od raka crijeva.

“Pa to je strašno. A mi ne možemo znati tko je taj, ako ga ne otkrijemo”, dodao je.

Jednostavno i bezbolno testiranje

Objasnio je i da 95 posto raka debelog crijeva nastaje iz polipa. Bolest se otkriva besplatnim i jednostavnim postupkom.

“To sve skupa traje nekoliko minuta koje mogu značiti život”, rekao je.

Istaknuo je da simptomi dođu prekasno zbog čega je preventiva ključna priča.

“Dobna granica se nažalost spušta. To spuštanje je nešto što nas jako uznemirava jer 250 do 300 osoba mlađih od 50 godina obolijeva od raka debelog crijeva”, rekao je.

Govoreći o uzrocima karcinoma dojke, pojasnio je da velik utjecaj imaju ovisnosti o duhanskim proizvodima i alkoholu. Pored toga, negativno utječe i debljina za koju kaže da je bolest protiv koje se treba boriti, kao i sjedilački način života, što nije prirodno čovjeku.

“Kada to sve stavimo u nazivnik prehrane, sigurno da učinak nije dobar”, zaključio je.