Galileo Galilei htio je izbjeći sudbinu Giordana Bruna

Autor:

ilustracija mm

Galileo Galilei (1564.-1642.) bio je talijanski matematičar, fizičar i astronom. U svom djelu “Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo tolemaico e Copernicano”, objavljenog u Firenci 1632. godine, iznio je učenje Kopernikovog heliocentričnog sustava kao jedino ispravnog i zbog toga ga je inkvizicija 1633. godine stavila u okove i odvela u Rim, kod pape Urbana VIII.

U travnju 1633. godine inkvizicija ga je počela ispitivati, da bi sa suđenjem počela 22. lipnja 1633. godine i u sudskom procesu ga osudila na odricanje od svog učenja, na što je on i pristao, bojeći se da ga ne bi zadesila ista sudbina kao i Giordana Bruna.

Galileo je negirao svoje poglede i ostatak života proveo u kućnom pritvoru u svojoj vili u blizini Firence, pod strogim nadzorom inkvizicije. Ali ni u takvim uvjetima nije prestao sa znanstvenom aktivnošću, iako je sve što je izlazilo iz njegovog pera cenzurirano. Posljednjih pet godina Galileo je radio, gotovo slijep, uz pomoć svojih učenika.

Pokopan je kao puki smrtnik, a papa nije dao dozvolu za podizanje spomenika. U listopadu 1992. papa Ivan Pavao II. službeno je priznao pogrešnost postupaka inkvizicije u slučaju Galileo Galilei.

OZNAKE: galileo galilei

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.