Nacional ekskluzivno otkriva nove, senzacionalne i javnosti do sada potpuno nepoznate transkripte iz afere Vjetroelektrane, koji se nalaze se u spisu tog predmeta u dokumentu koji nosi naslov “Operativno interesantni razgovori“ i oznaku „OGRANIČENO KI NAVIS“. Transkripti su nastali nakon prisluškivanja Ministarstva državne imovine.

Ti transkripti otkrivaju da su o ključnim aspektima te afere i prije nego što je izbila u javnost bili iscrpno upoznati hrvatski premijer Andrej Plenković, ministrica poljoprivrede Marija Vučković i aktualna glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, koja se sa svojim kolegama iz DORH-a sastajala i diskutirala o toj temi i s Marijom Vučković.

Razinu Plenkovićevih saznanja o ključnim zbivanjima u aferi Vjetroelektrane otkriva telefonski razgovor koji je 6. prosinca 2019. protagonistica te afere, bivša državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac, vodila s Ivanom Pintar, pomoćnicom tadašnjeg ministra državne imovine Marija Banožića. Razgovor je tekao ovako:

“Josipa: Problem su tu (Hrvatske) šume u ciloj toj priči i vuku za nos njih i sustav već godina dana, i ja ne znam hoće imat neko snage da im to konačno kaže. Ja sam šefu, sinoć smo se čuli i jutros sam mu napisala poruku i zvao ga je i Dujić (Nediljko Dujić, odnedavno novi predsjednik uprave Hrvatskih šuma, op.a.) i mislim da će sad Marija (Vučković) nakon Vlade s njim sjesti pa čekam da se javi Mara.”

Budući da je mobitel Josipe Rimac tada bio prisluškivan, to znači da bi se ta poruka prema Plenkoviću koju ona spominje trebala nalaziti negdje u spisu, kao i druge poruke koje je zasigurno razmjenjivala s premijerom, te da je tako i sam premijer “upao” u tajne mjere.

Sadržaj tog razgovora Ivana Pintar poslije prepričava Ilijani Krešić Rajič, Banožićevoj savjetnici.

“Ivana kaže da joj je ona (Josipa Rimac) rekla da je sad zvala šefa i da će sad ministrica (Marija Vučković) s predsjednikom Vlade o tome, a da ovi u (Ministarstvu) poljoprivredi pišu odluku…”

Nacional je rekonstruirao službene događaje iz 2019. godine te ustanovio da je ministrica Marija Vučković s premijerom Plenkovićem i Vladinom delegacijom 7. prosinca 2019. godine, dakle, dan nakon razgovora Josipe Rimac s Ivanom Pintar u kojem ona najavljuje da će Marija Vučković razgovarati s Plenkovićem, bila s Plenkovićem u Splitu na svečanoj akademiji u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, u povodu 20. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a ranije tog dana bila je s delegacijom predvođenom Plenkovićem i na polaganju vijenaca na spomenik Tuđmanu u Splitu, gdje je premijer poručio da je Franjo Tuđman bio “vizionar čija nas hrabrost u borbi za hrvatsku samostalnost i danas obvezuje”. Na što mu je, usputno rečeno, istog dana odgovorio Zoran Milanović koji je tada bio u izbornoj kampanji za predsjedničke izbore, prozvavši Plenkovića kao „novoprobuđenog i novopečenog štovatelja Franje Tuđmana“ koji je o Tuđmanu imao najgore moguće mišljenje.

Drugim riječima, riječ je bila o važnom i zapaženom događaju o kojem su uredno izvještavali i mediji, pa je tako i Jutarnji list objavio da su svečanoj akademiji nazočili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar uprave Ivan Malenica i nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić. A sve je to, naravno, dokumentirano i foto i video zapisima.

U cijeloj toj intenzivnoj komunikaciji, koja se čita poput holivudskog scenarija, jako je zanimljivo kako pomoćnice ministra Banožića zapravo govore da Josipa Rimac maltretira ministra, da i njih zove po 50 puta na dan, a u jednom trenutku Banožićeva savjetnica Ilijana Krešić Rajič za Josipu Rimac kaže: „Pa ona se bavi konzultantskim poslom.” Na što joj Ivana Pintar uzvraća: “Ona naganja sve žive.”

Manuela Špoljarić iz Ministarstva državne imovine također u jednom razgovoru Josipu Rimac naziva “kninskom dirigenticom”, dok je Ivana Pintar komentirala kako Josipa Rimac “hodočasti kod jednog pa kod drugog ministra, u Hrvatske šume, ona što god izmisli, ne prolazi joj, prema tome, ona će sad sve isprezentirati, isprezentirat će predsjedniku, vjerojatno mu je već to izprezentirala”.

Pod predsjednikom ona vjerojatno misli na predsjednika Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića budući da je i Josipa Rimac spominjala sastanke i razgovore s njim na temu vjetroelektrane Krš-Pađene.

Da je Josipa Rimac „naganjala“ više istaknutih dužnosnika radi rješavanja tih otvorenih pitanja, svjedoči i transkript prisluškivanog razgovora koji je vodio tadašnji ministar državne imovine Mario Banožić, a tekao je ovako:

“Mario poziva Ivanu i govori da ga ganjaju (ministrica) Marija Vučković i Josipa Rimac za tu energiju i pita šta je to. Ivana govori da je on (ministar) to jučer proslijedio njima na nadležno postupanje.”

Drugim riječima, transkripti do kojih je došao Nacional pokazuju kako je, u studenome i prosincu 2019. godine, u tajne mjere koje je USKOK provodio nad tadašnjom državnom tajnicom u Ministarstvu uprave Josipom Rimac upao i tadašnji ministar državne imovine Mario Banožić. On je u te mjere upao jer je 29. studenoga 2019. u 13 sati i 29 minuta razgovarao sa svojom pomoćnicom Ivanom Pintar.

Nju je USKOK počeo prisluškivati u kontekstu afere oko prodaje zemljišta u Brodskom Varošu, zbog čega je ishodio nalog za prisluškivanje i njenog kolege, pomoćnika ministra državne imovine Leona Žulja, a pod tajnim nadzorom bilo je i više fiksnih telefonskih linija u tom ministarstvu. Taj slučaj USKOK je potom sakrio te nikada nije procesuirao petero zaposlenika tog ministarstva koji su bili pod ozbiljnom sumnjom da su zloupotrijebili svoj položaj i ovlasti kako bi išli na ruku tvrtki Dragana Marića koja se jedina javila na taj natječaj, ali bez pravodobno uplaćenog iznosa od 1,825 milijuna kuna kao pologa, sukladno natječajnoj dokumentaciji.

No upravo u kontekstu te afere snimani telefonski razgovori Ivane Pintar, otkrili su i njene kontakte s Josipom Rimac pa je USKOK te razgovore iskoristio kao osnovanu sumnju i razlog za prisluškivanje i Josipe Rimac, što je i otvorilo aferu Vjetroelektrane.

A Mario Banožić bio je na liniji s objema. Naime, ovdje je citiran tek jedan u nizu razgovora koje je Banožić vodio s Ivanom Pintar dok ju je USKOK prisluškivao, a u transkriptima se citiraju i Banožićevi razgovori s Josipom Rimac.

No Banožić nije jedini ministar koji je upao u mjere. Transkripti u posjedu Nacionala puni su komunikacije i eksplicitnih poruka ministrice poljoprivrede Marije Vučković i Josipe Rimac.

Ali ti transkripti otkrivaju još jedan nevjerojatan i senzacionalan podatak koji je do sada bio potpuno prešućen javnosti. Sadržaj tih transkripata otkriva i koliko je duboko u taj slučaj bila involvirana današnja glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, da je USKOK prisluškivanjem doznao puno detalja i o tim sastancima, ali da je kompletan angažman DORH-a u tom slučaju ciljano i selektivno izostavio kao, po njima, sasvim nebitan za razumijevanje konteksta kompletne afere.

Naime, ministrica poljoprivrede Marija Vučković bila je radi projekta vjetroelektrane Krš-Pađene na sastanku u DORH-u u studenome 2019., u vrijeme kad je više službi i Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva državne imovine pokušavalo pronaći legalno rješenje za problem u kojem se taj projekt našao zbog spora s Hrvatskim šumama oko plaćanja naknade za pravo služnosti. Naime, tvrtka C.E.M.P. bila je uvjerena da taj iznos može kompenzirati s obzirom na to da su Hrvatske šume njima puno više dugovale za izgradnju šumskih cesta unutar vjetroelektrane. O čemu je još u jeku afere, u ljeto 2020., nakon što je uhićena Josipa Rimac, za Nacional govorio vlasnik tvrtke C.E.M.P. Milenko Bašić, rekavši da su ga Hrvatske šume „reketarile“, da su svi problemi i cijela afera iz toga proizišli te da nikakvih problema ne bi imao „da je platio Hrvatskim šumama reket“. U međuvremenu se Pravilnik o iznosu naknade za služnost promijenio te se naknada značajno smanjila, pa si je Bašić htio isposlovati, a u tome mu je pomagala Josipa Rimac, plaćanje naknade po novom, a ne po starom obračunu. Zbog toga su se u spor morali umiješati Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo državne imovine, koji su međusobno prebacivali odgovornost i nadležnost. Upravo zato je ministrica poljoprivrede Marija Vučković išla na sastanak u DORH.

U DORH-u je ministrica Vučković tada razgovarala s tadašnjom šeficom Građanskog odjela Zlatom Hrvoj-Šipek, danas glavnom državnom odvjetnicom, kao i s njezinim suradnicima. No to nije bio jedini sastanak i komunikacija čelnih ljudi DORH-a s djelatnicima Ministarstava.

Takvih sastanaka bilo je više, a njihov sadržaj opisan je u više dijelova navedenih transkripata jer o njemu poslije diskutiraju prisluškivane osobe. Na sličnom takvom sastanku bila je ranije i Josipa Rimac, što je nedavno otkrio upravo Nacional, dok je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek pokušavala umanjiti značaj tog sastanka te je o njemu lagala i pokušala zatajiti njegov sadržaj i tijek.

Međutim, iz transkripata do kojih je sada došao Nacional proizlazi da je USKOK, prisluškujući Josipu Rimac, došao do čvrstih informacija o više sastanaka u DORH-u na temu vjetroelektrane Krš-Pađene te se iz sadržaja tih razgovora moglo saznati da je čak i tadašnja zamjenica u DORH-u Zlata Hrvoj-Šipek zauzela stav da investitor treba Hrvatskim šumama obračunati troškove izgradnje šumskih putova koje su Hrvatske šume uporno odbijale s njima kompenzirati. Također se moglo saznati da službena osoba Hrvatskih šuma, šef splitske podružnice Ivan Melvan, govori Josipi Rimac kako je točno da je investitorima netko (u Hrvatskim šumama) rekao da će oni naknadu za služnost moći „prebiti“ računom za izgradnju cesta te da ih je time taj netko doveo u zabludu. Isto tako, mogli su neosporno saznati da su i Josipa Rimac i ministrica poljoprivrede Marija Vučković o problemu vjetroelektrane Krš-Pađene razgovarale i s premijerom Andrejem Plenkovićem.

No USKOK je sve to odlučio ignorirati te navedene činjenice uopće nije uvrstio u svoje službene dokumente, naloge i obrazloženja kojima traži poduzimanje mjera protiv Josipe Rimac, a nije poznato ni da je to uvršteno u sadržaj optužnice.

Štoviše, kompletna prepiska Josipe Rimac s Andrejem Plenkovićem i većinom ostalih članova njegove administracije uklonjena je iz spisa te afere, pod nominalnim objašnjenjem da se radi o kontaktima koji za tu aferu nisu relevantni. Ali su valjda kao relevantni u spisu zadržani kontakti Josipe Rimac s članovima svoje obitelji i njihovi privatni razgovori.

A o tome koliko su važni bili ti sastanci u DORH-u, kao i da je o svemu bio informiran i Plenković, svjedoči telefonski razgovor vođen 10. prosinca 2019. oko 18 sati i 29 minuta, između pomoćnice ministra Banožića Ivane Pintar i Josipe Rimac. Transkript otkriva da se razgovor vodio ovako:

“Ivana Pintar poziva Josipu Rimac.

Ivana: Sad sam ti srela Zlatu (Zlata Hrvoj-Šipek DORH).

Josipa: Dobro.

Ivana: Uvijek ju sretnem kad idem doma ili na posao, jer ona (Zlata) do sad imala taj sastanak sa glavnim državnim odvjetnikom i nije mogla izaći van, a ovi su svi otišli. Uglavnom, sutra idem tamo.

Josipa: Dobro.

Ivana: S ministarstvom poljoprivrede. Ali te lude Hrvatske šume treba zvati… Budale.

Josipa: Da, da, oni (Hrvatske šume) su stvarno, ja sam to rekla i Mariji (Vučković), ja sam rekla: Mare, nemojte mi, ja sam bila sa šefom u subotu, Ivana, ja sam rekla šefu: ‘Ok, sad se svi loptaju između Marija (Banožića) i Marije (Vučković), a Hrvatske šume su napravile najveći nered. Znači oni njih (C.E.M.P.) tuže u trenutku dok su ovi unutra pod njihovim ugovoru, da ne pričano o vašoj (MIDIM) odluci.

Ivana: Da, našoj odluci, da.

Josipa: Imaju baš odluku i imaju njihov ugovor.

Ivana: Imaju akte građenja, po propisima o gradnji ne moraš riješiti imovinsko-pravne odnose sve do uporabne dozvole, al možeš biti u posjedu nekretnine.

Josipa: I njima je lipo, znači Koketi i Danica (Damjanović) su tada rekli, kad sam ja došla na ovaj pripremni sastanak, oni su rekli, oni su nama u sustavu najveći problem, kad su vidili ugovor koji su oni dali C.E.M.P.-u, oni kažu pa oni su s ovim doveli znači njih, stranku, u zabludu. Znači ovaj ugovor bi oni trebali poništiti i doslovno platiti štetu stranci, a onda rješavati sve ostalo. Mislim oni (Hrvatske šume) su kreteni. Ono što je najvažnije, najvažnije je u biti, vidi, mogu li oni po vašoj postojećoj odluci koja nije stavljena van snage, primijenit novi pravilnik i napravit obračun…”

U nastavku razgovora pojašnjava se postupanje vezano uz prebijanje vrijednosti radova koje je tvrtka C.E.M.P. izvršila na šumskim putovima i štete za koju su ih Hrvatske šume teretile da je nastala prilikom izvođenja tih radova. Nakon toga Banožićeva pomoćnica ponovno govori o komunikaciji s DORH-om:

“Ivana: Ja ću ujutro, ona (Zlata Hrvoj-Šipek) je rekla da ujutro zovem Koketija, ja ću dogovorit s njim sastanak, zvat Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume neka svi dođu tako u DORH, nek se nađe nekako rješenje.”

Josipa Rimac potom ponovno prepričava svoj razgovor s Andrejem Plenkovićem.

“Josipa: Tako je, mene je on (Kruno) zvao hoću li ja doći ujutro do njega u 8, ja kažem meni je to Kruno najmanji problem, ja i ti ne možemo riješiti ništa, meni najmanji problem, meni je odvratno da tebe moram, ja kažem, upozoravat što je to što možemo. Ja kad sam neki dan razgovarala sa šefom, ja sam rekla: Šefe, jedini problem je… On kaže: ‘Josipa u čemu je problem? Ja kažem: jedini problem je u Hrvatskim šumama, po pitanju nadležnosti imovine, poljoprivrede, znači, to će se lako izdefinirati, jedini su problem šume. Oni su sada njih (C.E.M.P.) izvrtili ko male budale.”

O daljnjoj intenzivnoj komunikaciji s DORH-om te da su u komunikaciji sudjelovali i ljudi iz Ministarstva poljoprivrede, svjedoče poruke između Ivane Pintar i Renate Ojurović, pomoćnice ministrice poljoprivrede Marije Vučković.

Ivana Pintar napisala je 11. prosinca 2019. u 11 sati i 24 minute Renati Ojurović poruku:

“Koketi može sutra u 14 sati ne može prije, pomoćnica Ojurović mi se ne javlja, zovem je da organizira sastanak, zove nas, šume i DORH.”

Moguće je da je riječ o poruci koju je Ivana Pintar uputila Josipi Rimac, ali je USKOK u transkriptima zabunom napisao da je poruka upućena Renati Ojurović.

Inače, vrlo sličan razgovor Ivane Pintar i Josipe Rimac vodio se još 25. studenoga te godine. U transkriptima je to zapisano ovako:

“Ivana govori da će zvati Renatu (Ojurović) oko toga i ako treba ići će u DORH kod Koketija.

Josipa govori da je ona bila kod Koketija i Danice (Damjanović) i da vide dokumentaciju ako nešto ne štima da tako i kažu, te govori da je Danica (Damjanović) rekla da ovaj ugovor koji su šume potpisale s investitorom je njih dovela u zabludu i to je najveća ludost ne mogu dva puta platiti istu stvar. Oni ne mogu dobiti uporabnu dok ne plate služnost, ne mogu platiti služnost jer su izmijenili kvadrate, dok ne dobiju novu odluku, oni neće da naprave obračun, a moraju to imati ovaj tjedan da mogu platiti jer do 13.12. moraju biti spojeni na mrežu.”

Istog tog dana, 25. studenoga 2019., oko 16 sati i 45 minuta, ponovno razgovaraju Ivana Pintar i Josipa Rimac i tada Ivana Pintar na pitanje je li se čula s Renatom Ojurović, odgovara da se nije s njom čula i onda kaže:

“… da je Manuela rekla da je bio sastanak u DORH-u sa ministricom po tom pitanju”.

Riječ je, inače, o Manueli Špoljarić, voditeljici Službe za zemljišta u Ministarstvu državne imovine, koja je, dakle, potvrdila da je ministrica poljoprivrede Marija Vučković bila na sastanku u DORH-u.

Nakon toga u transkriptima se navodi kako i Josipa Rimac potvrđuje da je ministrica bila na sastanku u DORH-u:

“Josipa Rimac potvrđuje i govori da će ti ljudi izluditi, te da je DORH bio jasan i da je najgore ako će ‘oni’ preuzeti od njih (Ministarstva) dokumentaciju što je apsurd jer se radi o tehničkoj izmjeni.”

Da je ministrica Vučković bila na sastanku u DORH-u vezano uz projekt Krš-Pađene, i to još u studenome 2019., potvrđuje i transkript od 26. studenoga 2019. u kojem Ivana Pintar zove Renatu Ojurović, pomoćnicu ministrice Vučković, i pita ju je li bio sastanak u DORH-u vezano uz projekt Krš-Pađene.

Na to, kako stoji u transkriptima, Renata Ojurović “kaže da je, bile su kolege iz državne imovine, bila je i ministrica, iz Hrvatskih šuma, Šipek i Koketi”.

Dakle, neosporno je da je ministrica Vučković bila na sastanku sa Zlatom Hrvoj-Šipek i drugim zamjenikom u DORH-u Borisom Koketijem te da su na tom sastanku bili i predstavnici Hrvatskih šuma i Ministarstva državne imovine.

Međutim, u nastavku transkripata prepričava se razgovor Ivane Pintar i Manuele Špoljarić u kojem Ivana Pintar tvrdi da je “na sastanku DORH rekao ministrici poljoprivrede da oni to riješe, i rekla je da hoće”.

“Manuela potvrđuje…” navodi se dalje.

Iz razgovora koji vode Ivana Pintar i Manuela Špoljarić proizlazi i da su njih dvije ljute što se problem pokušava prebaciti na njihovo ministarstvo i na ministra Banožića.

Dalje u razgovoru između Banožićeve pomoćnice Ivane Pintar i Banožićeve savjetnice Ilijane Krešić Rajič, od 5. prosinca, njih dvije diskutiraju o tome zašto tvrtka C.E.M.P. nije platila Hrvatskim šumama naknadu za služnost, a zatim Pintar prepričava što joj je o sastanku u DORH-u ispričala Manuela Špoljarić:

“Ivana kaže da su samo Hrvatske šume trebale napraviti obračun, jer je on cijelo vrijeme tamo u posjedu, on njima treba plaćati to što je tamo, rekla je odmah Manueli da joj nije jasno zašto ga nisu tužili za stečeno bez osnove, pa joj Manuela kaže: pa to im je rekla i Zlata Hrvoj (Zlata Hrvoj-Šipek DORH) u DORH-u. Kao ako ima duga i neće sklopiti s njim ugovor, zašto ga nisu tužili, ovo je sve u nekom zrakopraznom prostoru.”

U nastavku razgovora Ivana Pintar je dodatno precizirala kako je Zlata Hrvoj-Šipek na sastanku u DORH-u izjavila da bi Hrvatske šume trebale priznati investitoru, tvrtki C.E.M.P., to što su im izgradili ceste.

“Ivana kaže da im je Zlata Hrvoj Šintek (Šipek, op.a.) rekla da priznaju investitoru to što im je izgradio ceste, ali ne zna kako je to (Zlata Hrvoj Šintek) mogla kad u ugovoru piše da ceste trebaju izgraditi bez naknade. Moguće je da žena (Zlata Hrvoj Šintek) nije dobro vidjela ugovor te da ima puno obveza s obzirom da je prva zamjenica”, stoji u transkriptima Ivane Pintar. Zlata Hrvoj-Šipek, koju u transkriptima na tom mjestu USKOK pogrešno piše kao Šintek, tada je bila prva zamjenica glavnog državnog odvjetnika.

U razgovoru od 10. prosinca Josipa Rimac, pak, ponovno objašnjava Ivani Pintar kako se tvrtka C.E.M.P., investitor u projekt vjetroelektrane Krš-Pađene, žalila na dvije stvari.

“Josipa: Žalili su se na površinu jer su Hrvatske šume s njima imale ugovor o izgradnji cesta i u ugovoru o izgradnji cesta su im zaračunali služnost putova, a za što je Državno odvjetništvo reklo da ne može, žalili su se i rekli su da se odluče (Hrvatske šume) gdje će biti služnost putova, u ugovoru koji imaju samo za izgradnju putova i korištenje ili u uslužnosti i oni do danas nisu na to odgovorili. To je potvrdilo i odvjetništvo da ne mogu dva puta platiti istu stvar”, navodi se u transkriptu.

Da je DORH zauzeo stav da su Hrvatske šume duplo obračunale stavke, proizlazi i iz sljedećih izjava Josipe Rimac, iz kojih se ponovno potvrđuje da je Marija Vučković bila na sastanku u DORH-u. U tom razgovoru Ivane Pintar i Josipe Rimac, 10. prosinca 2019. od 12 sati i 49 minuta, navodi se:

“Ivana kaže (…) tražit će kod Koketija sastanak s tim ludim Hrvatskim šumama, neka dođe i Renata (Ojurović) pa da DORH kaže što će raditi. Iako su oni imali sastanak s ministricom, ne zna što su nakon sastanka zaključili.

Josipa kaže da je ona bila kod Koketija i Damjanović Danice molila za pomoć, i onda je nakon toga Marija Vučković zatražila službeno i Suzana je sazvala sastanak. Danica (Damjanović) im je rekla kako im stalno rade problem, nema duplog obračuna, pokrenuli su sudski spor…”

Dva sata nakon toga Ivana Pintar šalje Josipi Rimac poruku:

“Josipa nema niti Borisa niti Danice u uredu, zovem i dalje…”

Nakon toga poruke idu ovako:

Josipa Rimac: “A Zlata Šipek?”

Ivana Pintar: “A nisam nju zvala…”

Josipa Rimac: “Hoćeš direktan broj?”

Ivana Pintar: “Imam ja njen broj”

Josipa Rimac: “OK.”

Ivana Pintar: “Zadnji put je ona koordinirala”

Nakon toga, istog dana, Ivana Pintar prepričava Josipi Rimac već citirani transkript kako je srela Zlatu Hrvoj-Šipek.

Inače, Ivana Pintar, po svemu sudeći, nije nimalo bila naklonjena investitorima i u razgovoru s kolegicama iz Ministarstva izražavala je stav da su oni trebali platiti naknadu koju su im odredile Hrvatske šume. U razgovoru s Manuelom Špoljarić, koji se vodio 12. prosinca, Ivana Pintar u negativnom kontekstu komentira kako je investitor mijenjao projekt:

“Pa šta su mijenjali, to je onda njihov problem, nek paze prvi put kad izvade lokacijsku. Dok jednom netko ne presječe, svaki investitor će na taj način izbjegavat plaćat naknadu i zajebavat državu.”

Međutim, kolegica Manuela Špoljarić iz Ministarstva državne imovine na to joj je objasnila da je, zapravo, promjena raznih uvjeta u tijeku projekta uobičajena i da to rade i svi ostali investitori.

“Manuela: A sve vjetroelektrane imaju izmjena po pet, šest, evo imam danas jednu koju ćemo rješavati 12 akata, znači nisu oni izuzeci.”

Taj razgovor Ivane Pintar i Manuele Špoljarić odvijao se oko 19 sati navečer 12. prosinca i trajao je dulje od pola sata. Pri kraju razgovora njih dvije govore kako je za predmet vjetroelektrane nadležno Ministarstvo poljoprivrede jer Ministarstvo državne imovine ne bi trebalo rješavati imovinsko-pravne odnose na poljoprivrednom zemljištu i šumama.

Dalje Ivana Pintar komentira:

“Oni su mijenjali 2018. i 2019. odluku, a zapravo se treba sklopiti ugovor, a ugovor se može sklopiti tek kad trgovačko društvo pod… (vjerojatno podmiri, op.a.), i oni (Ministarstvo poljoprivrede) cijelo vrijeme znaju u čemu je keč i zašto se radi pritisak na njih. Vjeruj mi, C.E.M.P. radi na njih pritisak već dva jebena mjeseca, i zato je ministrica (Vučković) tražila sastanak u DORH-u (…) Jer svima je jasno da su oni (Ministarstvo poljoprivrede) nadležni, a znaš što stoji iza toga, znaš da stoji to da ovi (C.E.M.P.) hoće po smanjenoj platiti naknadu, umjesto šest miliona, dva, i sad se prave ludi.”

U jednom trenutku ponovno dolaze na temu DORH-a i Manuela Špoljarić govori da je „skužila kad su joj oni na DORH-u pričali o HERI“. Ivana Pintar ju je potom pitala je li na DORH-u bilo riječi o izmjenama Odluka ministarstava pa slijedi jako indikativan dio:

“Manuela govori da o tome nisu pričali i govori da je tamo bila Zlata Hrvoj Šipek (iz DORH-a) koja je dosta vikala oko tog ugovora i zašto im se to ne uračuna, i zašto se nije napravio obračun koliko su oni investirali, i da investitor ne zna koliko treba platiti, te da Hrvatske šume to olako, da nije toliki dug i da trebaju prebiti dug… te da je Jasna Molc rekla da naravno da znaju (C.E.M.P.) jer su dobili obračun, ali Jasna tamo nije mogla doći do riječi, i da ta žena (Jasna Molc) jako dobro zastupa interese Hrvatskih šuma i problematiku.”

Potom Ivana Pintar komentira:

“Možda ona (Zlata Hrvoj Šipek) nije bila svjesna u tom trenutku kad je bio taj sastanak da će nova odluka povući za sobom da se ta naknada obračunava po novom pravilniku i da će ona biti manja i zato se ona vjerojatno usrala i počela gurat to na našeg ministra.”

Sve to pokazuje da je niz istaknutih državnih dužnosnika bio aktivno uključen u pokušaj rješavanja tog spora prije nego što je Josipa Rimac uhićena zbog sumnji u ozbiljna kaznena djela, što je izazvalo potres na političkoj sceni. Većina njih to je nakon izbijanja afere sustavno prešućivala, a Zlata Hrvoj-Šipek o svom je angažmanu i višestruko lagala.