Ekonomski analitičar: “Zamrzavanje cijena je najgore što se može poduzeti, ide u prilog kućanstvima koja imaju novca”

Ekonomski analitičar Damir Novotny u četvrtak je govorio o inflaciji i rastu cijena energenata.

“Cijene su padale tijekom krize 2020. godine. Uzimamo samo naftu, ona je 2019. godine imala cijenu oko 75 dolara po barelu, pa je pala na 30, sada se vraća. U pogledu rasta cijena, odnosno inflacije, najveći dio je potaknut rastom cijene energenata, ponajviše naftom, čija cijena teži prema 100 dolara po barelu. Cijena nafte koju mi plaćamo u Hrvatskoj je zapravo geopolitički problem, uglavnom kupujemo naftu iz ruskih izvora ili s Mediterana, i znamo da je kartel cijena. OPEC kao kartelizirana organizacija nedovoljno proizvodi, Rusi su rekli da neće više proizvoditi, a iskoristili su pola dogovoreno kontingenta. Drugim riječima, velika potražnja u zapadnoj Europi, nakon povratka u neko normalno stanje i taj nagli ekonomski rast koji se dogodio, jednostavno je povećao potražnju za naftom i naftnim derivatima”, objasnio je na početku.

Također, rekao je kako je visoka inflacija globalni problem, iako je po definiciji monetarni problem.

“S jedne strane nema dovoljno roba, za što imamo tri razloga, poremećeni su nabavni lanci, zbog covid krize je došlo do snažnog razvoja globalizacije i razvoja globalnih nabavnih lanaca. Pogledajte manje primjere, na početku krize u Hrvatskoj se uopće nisu proizvodile maske, nego su se kupovale u Kini. Nakon naglog otvaranja i porasta potražnje, a ona je narasla jer su vlade intervenirale, središnje banke su emitirale veliku količinu novca, vlade su se zadužile i financirale poduzeća i potrošače putem plaća. Potrošnje nije bilo, nije se trošilo, akumulirali su se prihodi u kućanstvima i počelo se trošiti.

Da vlade nisu intervenirale, to bi izazvalo određene socijalne troškove, ali ne bi bilo inflacije i sada se postavlja pitanje kako izaći na kraj s time. Jedan izvor inflacije su poremećeni nabavni lanci, drugi je rast cijena energenata, a to je geopolitički problem jer tenzije između Rusije i zapada podižu cijene energenta i treće je bila, loša godina za poljoprivredu”, rekao je Novotny gostujući u programu N1 Televizije.

“Više neće biti interveniranja Vlade”

Dodaje i kako postoje najmanje tri razloga zašto možemo vjerovati da će doći do stabilizacije cijena.

“Prije svega, neće više biti interveniranja Vlade u dohode kućanstava”, kaže.

“Potrošači se prilagođavaju, ako cijena nekog proizvoda raste, potrošači ga manje kupuju. To se sada nije dogodilo jer su potrošači imali akumulirana sredstva.

U pogledu socijalnih mjera, s tim se možemo složiti, radi se o relativno malom volumenu oko 100, 200 milijuna kuna da se pomogne najugroženijim kućanstvima, to svi rade. U pogledu zamrzavanja cijena to ide u prilog kućanstvima koja imaju novca. Zamrzavanje cijena je najgore što se može poduzeti”, kaže.

Istaknuo je kako Hrvatska u ovom trenu ima najviše cijene goriva u povijesti, ali ne i u Europi. Slovenija ima niže cijene od nas jer su infrastrukturu financirali iz EU fondova, a ne iz poreza na potrošnju. BiH i Srbija imaju niže cijene jer imaju nisko to porezno opterećenje, ali nemaju dobru infrastrukturu.

“Hrvatska stoji relativno dobro, u Njemačkoj se litra dizela kreće oko 1,65 eura”, kaže.

“Nema fundamentalnih razloga za rast cijena, samo geopolitičkih”

Kada govori o odnosu cijena i standarda, kaže kako standard nema veze s cijenama energenata jer ih mi uvozimo pa samim time plaćamo po svjetskim cijenama. Što se tiče zamrzavanja cijena, rekao je kako zbog hiperinflacije u povijesti, u hrvatskoj postoji refleks na povećanje cijena, odnosno, da smo osjetljivi na njih. Napominje kako u Njemačkoj vlada na to ne reagira,

“Mi kad gledamo, potražnja u Hrvatskoj nije pala. Potrošnja nafte i plina je 8 kuna i u tom kontekstu možemo reći da vladina intervencija u cijene ne bi bila najbolja. Time ne bi smanjili cijene najsiromašnijim kućanstvima nego bi smanjili trošak onima koji su veliki potrošači i koji imaju vozila koja troše velike količine”, objašnjava.

O cijenama voća i povrća kaže kako one ne rastu u područjima gdje ih se najviše uzgaja, ali da su u Zagrebu najveće jer i potražnja velika, a u okolici grada se ne proizvodi dovoljno. Što se tiče domaće proizvodnje energenata, kaže kako to može utjecati na stabilnost opskrbe, ali ne i na cijene jer njih formira tržište.

“Fundamentalnih razloga za rast cijena energenata nema, samo geopolitičkih”, ističe.

Osvrnuo se konkretno na plin.

“S plinom je drugačija situacija. Hrvatska je 70-ih na sjeveru Hrvatske napravila vrlo široku opskrbu plinom iz domaćih izvora. Tu je mreža koja i danas postoji, koja je spojena u Donjem Miholjcu s tim srednjim tokom, koji je trebao osigurati dobavni pravac ruskog plina. Kod plina imamo domaću proizvodnu i ruski pin, oko 40% je domaća proizvodnja i zato ne vidim razlog za rast cijena. Vlada bi trebala razdvojiti to. Vlada je pogriješila što nije ranije odvojila domaću proizvodnju do utjecaja globalnih trendova”, zaključuje.

Komentiraj