Rusi se masovno okupili na ulicama Moskve i Sankt Peterburga, traže aneksiju istoka Ukrajine

Autor:

Photo: Twitter

Dok je Ukrajina u protuofenzivi, na okupiranim područjima regija Doneck, Luhansk, Herson i Zaporižja održavaju su referendumi o pridruživanju Rusiji. S druge strane, mnogi Rusi u strahu su od mobilizacije. Neki se protiv odlaska na prvu crtu bojišta bore prosvjedima, drugi bježe iz zemlje.

Kolone vozila čekaju na prelazak granice s Finskom, Gruzijom i Kazahstanom. Oni koji pobjegnu, imaju pravo zatražiti azil u Europskoj uniji, poručila je glasnogovornica Europske komisije.

Rusi masovno izašli na ulice Moskve i Sankt Peterburga

U utorak su četiri ukrajinske okupirane regije – Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja – najavile referendum o pripojenju Rusiji od 23. do 27. rujna. Odluku su pozdravile ruske vlasti, a osudili zapadni političari.

Ljudi su na masovnom skupu nosili ruske zastave, zastave s ruskim simbolom “Z” i natpisom tipa “Rusi, Ukrajinci, jedan narod, jedna zemlja”.

Moskva, Rusi traže aneksiju dijela Ukrajine. Photo: Twitter/Screenshot

Kremlj: Ukrajinske napade na Donbas tretirat ćemo kao napade na Rusiju

Rusija će pokušaje Ukrajine da povrati teritorije Donbasa smatrati napadima na vlastite teritorije, rekao je danas Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov.

Govoreći na brifingu za novinare u Moskvi Peskov se dotaknuo planiranih referenduma u istočnoj Ukrajini kazavši da će se, ako se glasa za pridruživanje Rusiji, odredbe ruskog Ustava primjenjivati ​​i na nove teritorije. Peskov je rekao da će proces pristupanja novih regija potrajati neko vrijeme jer su za to potrebna odobrenja ruskog parlamenta i predsjednika.

“Ne mogu sa sigurnošću reći koliko će ovaj proces trajati. Uvjeren sam da će biti brz”, rekao je. Peskov je rekao da je sigurnost referenduma osigurana “na odgovarajućoj razini”, što će “spriječiti pokušaje osujećivanja glasanja”, prenosi Index.

Njemačka želi zajedničko stajalište EU o Rusima koji bježe

Njemačka vlada želi sljedećih tjedana postići zajedničko stajalište na europskoj razini o tome kako postupiti s Rusima koji žele izbjeći služenje vojnog roka, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu najavio djelomičnu mobilizaciju, objavljeno je u petak u Berlinu.

– Činjenica da mnogi ruski muškarci pokušavaju izbjeći vojnu službu u Ukrajini dobar je znak, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit, dodajući da se za njih sada mora pronaći učinkovito rješenje zajedno s drugim državama članicama EU-a. Pritom je naglasio da prije davanja azila treba ispitati motive svih koji navodno imaju priziv savjesti i jasno utvrditi da ne rade za rusku državu, prenosi agencija dpa.

Za sada ni u Njemačkoj ni na razini EU-a ne postoje planovi za poseban program primanja ili takozvane humanitarne vize za one koji bježe od vojnog roka. Glasnogovornik njemačkog ministarstva unutarnjih poslova Maximilian Kall rekao je da su procedure primanja u Njemačku promijenjene već u travnju pa je protivljenje mobilizaciji Rusa dovoljan razlog za zaštitu, navodi njemačka agencija.

Baltičke države Estonija i Latvija, koje graniče s Rusijom, već su u srijedu najavile da neće dati azil ruskim građanima koji bježe od služenja vojnog roka. Njemačka je do sada prihvatila 438 ljudi iz Rusije u sklopu programa koji bi trebao pružiti zaštitu disidentima, novinarima i znanstvenicima.

https://twitter.com/Ukraine66251776/status/1572522944810881030

Kolone na granicama

Na graničnim prijelazima s Rusijom, a posebice na granici s Gruzijom, Finskom i Kazahstanom, pojavile su se kolone vozila u kojima su uglavnom brojni Rusi koji žele izbjeći moguće novačenje. Rusima nije potrebna viza ni pri ulasku u Kazahstan, gdje je granična služba danas potvrdila da je znatno povećan broj ljudi koji ulaze iz Rusije, prenosi slovenska agencija STA.

Čak i na 1300 kilometara dugoj granici s Finskom, gdje Rusi trebaju vize za ulazak, vlasti javljaju o pojačanom prometu, ali naglašavaju da je on na podnošljivoj razini. Finski granični prijelazi neke su od ulaznih točaka u Europu za Ruse, nakon što je niz zemalja zatvorio kopnene granice i zračni prostor za ruske zrakoplove.

Rusi tvrde da se za glasanje u Hersonu registriralo 750 000 ljudi

Od ranog jutra traju referendumi kojima se opravdava aneksija četiriju ukrajinskih regija. Iako zbog rata uvjeti za glasanje nisu sigurni, Rusi tvrde da se za glasanje u Hersonu registriralo već 750 000 ljudi.

– U ovaj referendum polažem velike nade. Bio mi je užitak glasati. Naravno, Ukrajinci su nam pokvarili ovaj svečani dan jučerašnjim strašnim granatiranjem Donecka. Ali vjerujemo u Rusiju svim srcem i razumom, izjavio je Sergej Moisijenko, ruski vojnik.

I Kijev i zapad referendume su proglasili nezakonitima.

Tatjana, stanovnica Hersonske regije, protiv je referenduma. “Smatram da moj grad i moja regija pripadaju Ukrajini. Ovo je sve veoma teško, a Rusima nije mjesto na našoj zemlji”, kazala je.

Egzodus Rusa, obitelji se opraštaju

Diljem Rusije obitelji se opraštaju dok se muški članovi spremaju za rat. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko poručuje da Bjelorusija neće provoditi mobilizaciju. Jedan od rijetkih ruskih neovisnih medija javlja da je u pet centara za novačenje buknuo požar.

– Nisam očekivao poziv za vojsku. Pratio sam kćer u vrtić i na cesti dobio taj list papira. Smiren sam, došao sam se ovamo javiti. Valjda neću dugo izbivati, izjavio je Pavel Sokolov.

Drugi regrut, Mihail Vinokurov, kaže kako je spreman braniti svoju domovinu, “ali ne ovaj put”.

Na kopnenim granicama kilometarske kolone, egzodus Rusa u susjedne zemlje. Samo jučer u Finsku je ušlo 1000 Rusa više nego prošli tjedan, kaže Elias Laine, zamjenik načelnika finske granične policije.

Kineski i ukrajinski ministar vanjskih poslova sastali se u New Yorku

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi razgovarao je u petak s ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom i pritom istaknuo da Peking poštuje “teritorijalnu cjelovitost svake zemlje”, a taj bi susret mogao naljutiti Moskvu.

Dvojica čelnika sastala su se na marginama UN-ove Opće skupštine u New Yorku. Ovo je njihov prvi javni susret u četiri oka od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini krajem veljače.

Sastanak se događa u času kada su u petak počeli referendumi o pripojenju Rusiji ukrajinskih područja koje je Moskva u cijelosti ili djelomično osvojila.

Referendumi koje Kijev i Zapad nazivaju lakrdijom, obilježavaju naglu eskalaciju sukoba.

– Predsjednik Xi Jinping je istaknuo da se suverenitet i teritorijalna cjelovitost svih zemalja moraju poštovati, rekao je u petak Wang Yi ukrajinskom kolegi, a prenosi se u priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.

– Opravdana zabrinutost svih strana za sigurnost mora se ozbiljno shvatiti, dodao je Wang, očito misleći na rusku zabrinutost zbog NATO-ova širenja.

Glasnogovornici kineskog ministarstva vanjskih poslova već su davali slične izjave, ali ovo je prvi put da su jasno i glasno izrečene pred visokim ukrajinskim dužnosnikom.

UN-ova istraga zaključila da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini

Voditelj neovisnog istražnog povjerenstva o Ukrajini u petak je rekao da je nakon istraga provedenih u četiri regije u zemlji zaključeno da su počinjeni ratni zločini.

– Na temelju dokaza koje je prikupilo povjerenstvo, zaključak je da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini, kazao je Erik Mose u Vijeću UN-a za ljudska prava u Ženevi.

Mose nije izričito kazao tko je počinio ratne zločine, no rad UN-ova povjerenstva bio je koncentriran na Kijev, Černjihiv, Harkiv i Sumi, područja koja su bila pod okupacijom ruskih snaga.

Istražitelji su posjetili 27 mjesta i razgovarali sa 150 svjedoka i žrtava.

Na tim je mjestima utvrđeno da je počinjeno više likvidacija, a istražitelji su pronašli tijela sa zavezanim rukama, prerezanim grkljanima i prostrijelnim ranama na glavi.

Mose također navodi da su počinjeni i seksualni zločini, a žrtve su u dobi između četiri i 82 godine.

Djeca su bila silovana, mučena i zatočena, rekao je Mose.

Rusija je pozvana da odgovori na te optužbe, ali je njezino mjesto u Vijeću bilo prazno.

Moskva opetovano negira napade na civile i tvrdi kako optužbe za kršenje ljudskih prava imaju kao cilj “blaćenje njezine specijalne vojne operacije”.

Berlusconi misli da je Putin bio “natjeran” na okupaciju Ukrajine

Silvio Berlusconi, bivši talijanski premijer koji je s Vladimirom Putinom posjetio Krim pošto ga je Rusija anektirala 2014., misli da su Rusi i bliski suradnici “natjerali” kremaljskog čelnika na okupaciju Ukrajine.

– Putin se našao u doista teškoj i dramatičnoj situaciji”, rekao je u četvrtak navečer u političkoj emisiji javne televizije RAI čelnik Forze Italije (desnica) koji će u nedjelju sudjelovati na parlamentarnim izborima u koaliciji s dvjema strankama krajnje desnice, Talijanskom braćom Giorgije Meloni i Ligom Mattea Salvinija.

Ankete pokazuju da bi te tri stranke trebale pobijediti na izborima.

– Izaslanstvo dviju proruskih republika u Donbasu došlo je u Moskvu, gdje je razgovaralo s predstavnicima radija, novina, televizije, s ljudima i s ministrima iz Putinove stranke i u razgovoru s njim rekli mu: “Zelenski je pojačao napade na naše snage na našoj granici. Sada imamo 16.000 mrtvih. Molimo vas, zaštitite nas, inače ne znamo što će s nama biti” rekao je.

Putina su zatim, ocijenio je bivši talijanski premijer, “ruski stanovnici, njegova stranka i ministri natjerali da počne tu posebnu operaciju, kako su je u početku nazivali i tijekom koje su ruske snage trebale ući u Kijev, smijeniti vladu Zelenskog, postaviti vladu u kojoj će biti dolični ljudi i vratiti se kući za tjedan dana”.

Izjava je podigla buru i Berlusconi je u četvrtak ocijenio da je ona “izvučena iz konteksta i pojednostavljena”, istaknuvši da je rat u Ukrajini “neopravdan” i opetujući potporu NATO-u, EU-u i Sjedinjenim Državama.

Rusija neće mobilizirati neke IT stručnjake, bankare i državne novinare

Dio ruskih tehnoloških stručnjaka, bankara i novinara državnih medijskih kuća neće biti pozvan na vojnu službu u Ukrajini u sklopu mobilizacije, priopćilo je u petak rusko ministarstvo obrane.

Ministar obrane Sergej Šojgu rekao je ranije ovog tjedna da će Rusija nastojati pozvati dodatnih 300.000 vojnika za ruski rat u Ukrajini, a Kremlj je to nazvao “djelomičnom mobilizacijom”.

Dio službenog dekreta kojim se najavljuje mobilizacija, a koji uključuje broj ljudi koji će biti mobilizirani, nije objavljen nego je povjerljiv i drži se u tajnosti, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Odbacio je izvješće neovisnih novina Novaja Gazeta u četvrtak, pozivajući se na vladin izvor, u kojem se kaže da Kremlj zapravo nastoji angažirati do milijun ljudi za rat u Ukrajini.

Ministarstvo obrane priopćilo je da će neki zaposlenici koji rade u ključnim industrijama biti isključeni iz mobilizacije u pokušaju da se “osigura da rad specifičnih visokotehnoloških industrija, kao i ruski financijski sustav” ne bude pogođen prvom ruskom vojnom mobilizacijom od Drugog svjetskog rata.

Iznimke se odnose na neke IT djelatnike, telekomunikacijske djelatnike, financijske stručnjake, kao i neke zaposlenike u “sistemski važnim” masovnim medijima, stoji u priopćenju ministarstva.

Rečeno je da čelnici tvrtki trebaju sastaviti popise svojih zaposlenika koji ispunjavaju kriterije i mogu biti isključeni iz novačenja.

Gust promet preko finske jugoistočne granice s Rusijom

Promet preko finske jugoistočne granice s Rusijom gust je u petak, rekao je granični službenik, dodajući da je broj Rusa koji je jučer prešao granicu dvostruki veći od broja ljudi koji su došli tjedan prije.

Nakon objave dekreta predsjednika Vladimira Putina o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji, broj prelazaka s ruske strane u Finsku se “pojačao” te Helsinku razmatra zabranu ulazaka za većinu Rusa.

U četvrtak je u Finsku iz Rusije ušlo oko 7000 ljudi, od kojih su 6000 Rusi. To je 107 posto više u odnosu na isti dan prethodnog tjedna.

Putin i Salman zadovoljni razmjenom zarobljenika

Ruski predsjednik Vladimir Putin i saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman izrazili su “zadovoljstvo” razmjenom ruskih zarobljenika s ukrajinskom skupinom u kojoj je bilo i stranaca, a u čemu je posredovao Rijad.

U telefonskom razgovoru u četvrtak navečer, dvojica čelnika izrazila “su zadovoljstvo transferom stranih državljana ratnih zarobljenika u Saudijsku Arabiju (…) a što je obavljeno uz osobnu medijaciju prestolonasljednika”, objavio je Kremlj u priopćenju.

Kijev je objavio u srijedu da je s ruske strane oslobođeno 215 ukrajinskih i stranih boraca u zamjenu za 55 ruskih zarobljenika, među kojima je i bivši zastupnik Viktor Medvedčuk, blizak Putinu, koji je u Ukrajini optužen za veleizdaju.

U Saudijsku Arabiju bilo je prevezeno desetero stranaca – hrvatski državljanin Vjekoslav Prebeg, zatim pet Britanca, dvojica Amerikanaca, Marokanac i Šveđanin.

Prebeg se u četvrtak vratio u Hrvatsku, a i petorica Britanaca vraćena su u četvrtak u svoju domovinu.

Na okupiranim područjima Ukrajine počeli referendumi o pridruženju Rusiji

Na područjima Ukrajine koje u cijelosti ili djelomično kontrolira Moskva,  počeo je referendum o pridruživanju Ruskoj Federaciji, izvijestile su ruske novinske agencije.

Izjašnjavanje stanovništa, koje je počelo u šest sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu, trajat će do 27. rujna u regijama Luhansk, Doneck, Herson i Zaporižja, koje čine oko 15 posto ukrajinskog teritorija, što je veličina Mađarske. Kijev i zapad su referendum nazvali lakrdijom.

Kijev je također priopćio da bi bilo kakvi referendumi o pridruživanju ukrajinskih teritorija Rusiji uništili svaku preostalu šansu za pregovore Kijeva i Moskve, dok je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao da će referendumi o aneksiji planirani za ukrajinski teritorij pod ruskom kontrolom trajno promijeniti političku kartu regije.

Ukrajina je ovaj mjesec pokrenula protuofenzivu u kojoj je uspjela vratiti velik dio svojeg teritorija.

Proruske vlasti na okupiranim ukrajinskim područjima o referendumima govore već mjesecima, no najnoviji uspjesi ukrajinskih snaga na bojištu su nagnali separatiste da ih hitno organiziraju.

Rusija tvrdi da je riječ o davanju prilike ljudima u tim područjima da iznesu svoje mišljenje.

– Od samog početka operacije govorimo da je na ljudima koji žive na tim područjima da odluče o svojoj sudbini i trenutna situacija potvrđuje da oni žele biti gospodari svoje sudbine, rekao je ovaj tjedan ruski šef diplomacije Sergej Lavrov.

Ukrajina tvrdi da Rusija namjerava namjestiti rezultate izbora kao znak sveopće potpore stanovništva i potom ih upotrijebiti kao izliku za aneksiju, slično zauzimanju Krima 2014.

Članice NATO-a poručile su da nikada neće priznati nelegalnu i nelegitimnu aneksiju ukrajinskog teritorija.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.