Sandra Simunovic/PIXSELL

DIVJAK “Prošlo vrijeme kad se lektira određivala dekretom”

Prašina oko lektire dignuta je na potpuno pogrešnim temeljima, na temelju lažnih vijesti i nepoznavanja činjenica te nečitanja, tvrdi ministrica obrazovanja Blaženka Divjak. Navodi primjer “Ježeve kućice”, javlja HRT.

– Reći ću jedan primjer gdje se eksplicitno govorilo da je “Ježeva kućica” izbačena iz lektire. U ovom trenutku “Ježeva kućica” u našim školama nije na popisu ni obvezne ni izborne lektire, dakle ne može biti ni izbačena. Dapače, mi smo sada otvarajući mogućnost izbora, da učitelji biraju lektiru, stavili na popis izborne lektire, o tome se radi. Slično je s “Dnevnikom Anne Frank” koja je u postojećem programu izborni, i isto tako će učitelji imati mogućnost da izaberu tu knjigu za lektiru za svoje učenike. Prema tome riječ je o potpuno pogrešnim, a ja ću reći u nekim slučajevima i namjernim lažnim vijestima. Postavlja se pitanje kome i zašto to treba, a prije svega bojim se da je to potrebno onima koji se ne vesele da reforma ide dobro i da će na jesen biti u svim školama, iako bi to trebalo svima biti u interesu, poručila je ministrica.

Upozorava i da, “ako govorimo o samo jednoj knjizi više na popisu literature, recimo obvezne lektire, to je možda dva-tri milijuna kuna za opremanje školskih knjižnica samo s tim jednim popisom”.

– Ovdje je naglasak da reforma može zaživjeti jedino ako imamo povjerenje u naše učitelje, naše profesore. Ako povjerenja nema, ne možemo se vratiti na ono prošlo svršeno vrijeme, gdje se dekretom odlučivalo što će se raditi u razredu. Mi moramo pružiti mogućnost profesorima i učiteljima da se obrazuju. To je ono što sada radimo jer bilo je tisuću radionica samo u siječnju i veljači za 36 tisuća profesora i učitelja i moramo im dati povjerenje i vjerovati da oni znaju najbolje što izabrati za svoje učenike u skladu s kriterijima koji su dani u kurikularnim dokumentima, poručuje ministrica.

Govorila je i o kurikulumu iz povijesti. Na pitanje zašto su se odlučili za ponovnu javnu raspravu, a ne ponovno pisanje, podsjeća prije svega da su donijeli
37 kurikula, što smatra velikim uspjehom.

– Što se tiče kurikula koji su preostali, a to su tjelesna i zdravstvena kultura i povijest, ja sam i jednim i drugim bila nezadovoljna kada sam ih dobila od ekspertne radne skupine i to sam jasno rekla i kolegi Fuchsu.

Komentiraj