DAMIR MILAT: ‘Dubrovnik se treba bolje skrbiti o kulturi i dati bolje uvjete za rad’

Damir Milat, ravnatelj dubrovačkog Simfonijskog orkestra, organizator je Orlando Piano Week platforme za mlade glazbenike te Sedmog festivala Dubrovnik u pozno ljeto, koji traje do 24. rujna

Damir Milat, ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra, sve je samo ne tipičan ravnatelj jednog uhodanog profesionalnog simfonijskog gradskog orkestra. Nakon što je prošao put upoznavanja s administrativnim dužnostima izvan pozornice, od povjerenika sindikata, člana uprave DSO-a, vršitelja dužnosti ravnatelja 1999., prvog ravnateljskog mandata od 2000. do 2004., ponovo od kraja 2012. do 2016. te trenutačno u trećem ravnateljskom mandatu od 2016. do 2020., mogu se pratiti veliki pomaci na bolje u radu i međunarodnim angažmanima orkestra koji je navršio 94 godine postojanja.

Orkestar s kojim su u njegovoj povijesti nastupili najpoznatiji i najugledniji domaći i strani dirigenti i solisti, 2005. dobio je najprestižniju domaću strukovnu nagradu „Milka Trnina“ za iznimne umjetničke dosege, a 2015. Priznanje za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu. I danas surađuju s velikim inozemnim dirigentskim i solističkim imenima (Patrick Gallois, Nicolas Milton, David Garrett, Dmitrij Sinkovski), ali su sve skloniji dovoditi u Dubrovnik kroz festivale i gostovanja mlade zvijezde za koje se možda još ne zna u domaćim glazbenim krugovima, ali u svijetu već imaju prestižne ugovore s velikim svjetskim kućama i orkestrima. Na kraju ovog ljeta, organizirali su Orlando Piano Week kao platformu za mlade glazbenike te 7. festival ‘’Dubrovnik u pozno ljeto’’ s raznovrsnim glazbenim programom koji traje do 24. rujna.

NACIONAL: Osim ravnateljskih poslova bavite se i organizacijom manifestacija poput festivala Orlando Piano Week i 7. Međunarodnog glazbenog festivala ‘’Dubrovnik u pozno ljeto’’. Jeste li se toga prihvatili kako biste upregnuli orkestar da radi u kontinuitetu, radi promidžbe naše glazbe, dovođenja međunarodnih glazbenih zvijezda u Dubrovnik ili sve zajedno?

Uglavnom radi svega zajedno. Istaknuo bih da nemamo koncertnu dvoranu, a zimski koncerti u hladnim prostorima ne omogućuju normalnu koncertnu aktivnost. Takav način rada bi se sigurno bio odrazio na opstojnost orkestra. Jedini izlaz bio je radom poboljšati kvalitetu i uvjete, dovesti mlade umjetnike u orkestar. Organizacijom festivala, ciklusa i seminara, imali smo za cilj promovirati klasičnu glazbu. Stoga smo, uz spomenute festivale osmislili i barokni ciklus ‘’Orlando furioso’’ koji vodi ruski violinist Dmitrij Sinkovski te festival ‘’Stradun Classic’’. ‘’Stradun Classic’’ poseban je festival koji vodi klarinetistica Marija Pavlović, spoj je koncerata komorne glazbe i koncerata orkestra, a ove godine u programu nastupa čak pet dobitnika prestižne nagrade Orlando, uz dirigente Darrella Anga iz Singapura i Marca Tardua iz SAD-a.

NACIONAL: Koliko ste radili na međunarodnim audicijama posljednjih godina, jeste li i tako došli do zanimljivih susreta s glazbenicima u usponu ili već afirmiranim kolegama?

Već godinama radimo međunarodne audicije i uspjeli smo dovesti nekoliko kvalitetnih umjetnika u orkestar. Sigurno da bismo većim plaćama mogli privući i više njih, jer znate da su troškovi života ovdje veliki. Drago mi je da su među glazbenicima na audicijama i oni kvalitetni dubrovački glazbenici, koji su u orkestar ušli prvenstveno radi kvalitete. Za rad u DSO-u sve je teže položiti audiciju, a kvaliteta sviranja na audicijama je znatno porasla.

NACIONAL: Kako razvijate kroz svoja zadnja dva mandata strategiju sa sponzorima, ima li ipak više sluha bez obzira na manje novca u gospodarstvu, s obzirom na to da dovodite značajna svjetska glazbena imena? Jeste li barem „na nuli“, ako već ne u plusu?

Sponzore nije lako privući. S više hotelskih kuća imamo dobru suradnju koja nam je od velikog značaja. Usprkos zahtjevnoj godišnjoj raspodjeli novca za druge kulturne sadržaje, Grad Dubrovnik nas prati i u tome.

NACIONAL: Kakve su reakcije publike na ovu četvoricu mladih pijanista s Orlando Piano Weeka koji su već na pragu svjetskih zvijezda?

Ovogodišnji gosti su nam bili Andrew Tyson (Velika Britanija), Steven Lin (SAD), Evan Shinners (SAD) i Evgeni Bozhnov (Bugarska). Svi već imaju nagrade na velikim međunarodnim pijanističkim natjecanjima, jake sponzorske ugovore i hvalospjeve kritike te nastupaju na najpoznatijim svjetskim pozornicama. Publika je vrlo zadovoljna razinom sviranja, programom i konceptom festivala. Recitale posjećuje odabrana publika, već profiliranog i visokog glazbenog ukusa i glazbene edukacije pa može prepoznati i čuti kvalitetu.

NACIONAL: Za festival ‘’Dubrovnik u pozno ljeto’’ u program ste već ranijih godina uveli i jazz, a sada će 12. rujna nastupiti Valerija Nikolovska s jazz kvartetom. Dolazi li naša koncerta publika pomalo do zaključka da je između klasike ili tzv. ozbiljne glazbe i jazza mnogo manja razlika no što se misli? Za vrhunske interprete oba žanra potrebna je velika virtuoznost.

Razlike između ozbiljne glazbe i drugih žanrova su se smanjile. Bitno je da je glazba kvalitetna, a sve je veći broj umjetnika koji završavaju jazz akademije. Festival ima i koncerte jazz glazbe, a podržavamo hrvatske jazz umjetnike. U programu se svirali Darko Jurković Charlie, Matija Dedić, ove godine Valerija Nikolovska, a dogodine Zvjezdan Ružić.

NACIONAL: Što biste još izdvojili kao posebno zanimljive nastupe koji nas očekuju?

Orkestrom dirigira australski dirigent Nicholas Milton, naš nekadašnji glavni dirigent, jedini australski dirigent nominiran za nagradu Grammy, uz solista Emmanuela Tjeknavoriana iz Austrije, jednog od najboljih mlađih svjetskih violinista. 7. Međunarodni glazbeni festival ‘’Dubrovnik u pozno ljeto’’ traje od 26. kolovoza do 24. rujna pod vodstvom glazbenog direktora Marca Tardua. Tijekom festivala organiziramo ukupno 18 glazbenih događanja. Dirigenti s orkestrom su Marc Tardue iz SAD-a, Christoph Campestrini iz Austrije, Nicholas Milton iz Australije i Christoph Koenig iz Njemačke. Uz umjetnike s Orlando Piano Weeka solisti su Emmanuel Tjeknavorian, violina (Austrija); Aleksej Semenenko, violina (Ukrajina); Inna Firsova, klavir (Ukrajina); Petrit Çeku, gitara; Jasminka Stančul, klavir (Austrija); Symphony4Vienna – gudački kvartet koji čine članovi Bečkog simfonijskog orkestra; Valerija Nikolovska Jazz Quartett; izvrstan Zbor Romeo i Julija (Švedska) koji spaja pjevanje, glumu, pokret, sviranje s programom renesansne glazbe te koncert pijanistice Naire Asatrian u suradnji s Laus Akademijom Dubrovnik, čime podržavamo mlade glazbenike.

NACIONAL: Krajem srpnja organizirali ste u Gradu i festival opernih arija „Tino Pattiera“. Kako ste zadovoljni odazivom publike i reakcijama kritike?

Organizaciju festivala nam je prepustio Vido Peručić koji je bio idejni začetnik i organizator festivala. Mi smo zadovoljni odazivom publike i možemo reći kako publika s nestrpljenjem svake godine iščekuje festival. Dubrovnik je grad kvalitetnih festivala i kao destinacija trebali bismo više raditi sa stranim agencijama na dovođenju festivalske publike, kako to rade neki poznati gradovi. Naravno da je to vezano i za financije. Jedan Salzburg sigurno ulaže puno više u kulturna događanja, a time mu se i više vraća.

NACIONAL: Koliko je trenutačno stranih muzičara na angažmanu u vašem orkestru, naime, svojedobno ste željeli ići i tim putem kako bi naši i strani glazbenici učili jedni od drugih, a tu je i pronošenje dobrog imidža Dubrovnika?

Trenutačno su u DSO-u zaposlena četiri stranca, i to glazbenici iz Japana, Rusije, Bjelorusije i Sjedinjenih Američkih Država. Ove godine smo imali i četiri studenta preko programa Erasmus, a odabrani su putem audicije i odradili su praksu kod nas u orkestru.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni tretmanom orkestra u Gradu, adekvatnim prostorom za vježbanje, prate li vas dobro financijski da možete putovati po turnejama?

Uz naše redovne nastupe, nastupima s filmskom, latino i rock glazbom, kao i s klapama, edukacijskim, donacijskim koncertima i sličnim, stalno smo prisutni u Gradu. Što se tiče financija, one nisu dovoljne za rad orkestra. Imamo mali broj glazbenika. Povremeno koristimo kvalitetne ispomoći iz Dubrovnika i drugih gradova. Osnovi problem razvoja je gradnja koncertne dvorane koja bi omogućila nastupe orkestra, ali i drugih subjekata, kao kazališta, baleta, klapa, pop i jazz sastava. Tako bi se svi naši festivali mogli neometano održavati. Kultura je izgubila gradske trgove radi ugostiteljske djelatnosti. U zimskim mjesecima nemamo prostor za održavanje koncerata. Crkve su dosta hladne, a u njima se mogu održavati samo određeni programi. Knežev dvor je odličan koncertni prostor, ali u njega može stati samo manji orkestar. Tu je problem lošeg vremena ili pak vrućina koji ne omogućuju normalne nastupe. S koncertnom dvoranom bi se omogućilo da Dubrovnik uistinu postane cjelogodišnji festivalski grad koji bi se tako i reklamirao i u koji bi u suradnji s turističkim djelatnicima mogli dovoditi zahtjevniju festivalsku publiku.

NACIONAL: Imate li planove za pomalo mrtvu zimsku sezonu, hoćete li raditi na uvježbavanju novog repertoara ili spremate neka inozemna gostovanja i turneje?

Zadnjih godina svu smo aktivnost usmjerili na stvaranju svijesti Grada o potrebi veće skrbi o kulturi te osiguranju boljih uvjeta. Dubrovnik je stoljećima bio grad kulture i mi radimo na tome da se to nastavi. Iako nemamo adekvatne uvjete, a po veličini smo vrlo mali grad, mnogi kvalitetni svjetski umjetnici surađuju s nama, zbog Dubrovnika, ali i nas kao maloga kolektiva koji se drži dogovora. Da zaključim, drago nam je da smo ponovno približili orkestar Gradu i da uživamo podršku naših sugrađana. Trudimo se tijekom godine održati više edukativnih koncerata kojima bismo približili rad orkestra, ali i samu glazbu mladim naraštajima i kako bismo stvorili novu koncertnu publiku. Stoga u zimskim mjesecima dosta radimo s učenicima osnovnih i srednjih škola i priređujemo koncerte prilagođene njima, ali i s njima – mladim glazbenicima. Smatramo da je to najbolji put ka njegovanju i očuvanju kulturne baštine.

Komentiraj