Članove Predsjedništva BiH podijelio sporazum s Islamskom zajednicom

Autor:

epa06584842 (L-R) Croatian President Kolinda Grabar Kitarovic, Member of Bosnian Presidency Bakir Izetbegovic, Chairman of Bosnian Presidency Dragan Covic, Member of Bosnian Presidency Mladen Ivanic and Serbian President Aleksandar Vucic during a press conference in Mostar, Bosnia and Herzegovina, 06 March 2018. Croatian President Kolinda Grabar Kitarovic and Serbian President Aleksandar Vucic met in Mostar with BiH Presidency members for trilateral talks.  EPA/FEHIM DEMIR

Članovi bosanskohercegovačkog predsjedništva međusobno su se u četvrtak kritizirali zbog nestavljanja sporazuma s Islamskom zajednicom na dnevni red što je tražio predsjedavajući Bakir Izetbegović, dok je hrvatski član Dragan Čović ocijenio kako Izetbegović namjerno podiže napetosti, a srpski kolega Mladen Ivanić kako se radi o politikantskom potezu.

Najprije je u javnosti ‘procurila’ informacija kako je bošnjački član državnog vrha preglasan, te je nakon sjednice novinarima poručio kako su hrvatski i srpski kolega bili protiv da se ova točka stavi na dnevni red.
“Gospodin Ivanić je u jednom trenutku bio postigao dogovor i osobno kontaktirao s Rijasetom (upravom Islamske zajednice) i reisom. Čović je zatim odbio i taj modificirani prijedlog tako da je meni na kraju preostalo da predložim integralni prijedlog Vijeća ministara star dvije i pol godine”, rekao je Izetbegović.
Čović je ustvrdio kako je Izetbegovićeva jedina nakana podizati napetosti te je izrazio razočaranje što je informacija o raspavi povodom sporazuma s Islamskom zajednicom ‘procurila’ za vrijeme sjednice predsjedništva na kojoj sjede samo trojica članova državnog vrha čime je očito aludirao da je krivu informaciju u javnost plasirao sam Izetbegović.
„Informacija o navodnom odbacivanju ugovora s Islamskom zajednicom je objavljena dok je sjednica Predsjedništva BiH još bila u tijeku, što je presedan koji upozorava na zloporabu državnih institucija i medija u cjelini. Pozivamo nadležna tijela da se provede žurna istraga o tome tko je i na koji način plasirao neistinite informacije u javnost, čime je grubo narušena sigurnost i dignitet Predsjedništva BiH te članova Predsjedništva BiH“, napisao je Čović.

Dodao je kako je tim potezom zloporabljena institucija predsjedništva ali i vjerski osjećaji građana islamske vjeroispovijesti “s krajnjom nakanom da se izazovu napetosti i prodube kontroverze o ovom iznimno važnom pitanju”, izjavio je Čovića u pisanom priopćenju.
On je poručio da će sporazum s Islamskom zajednicom biti zaključen čim se ispune svi formalni zakonski i ustavom predviđeni uvjeti.
Srpski član BiH Predsjedništva Mladen Ivanić rekao je kako je Izetbegović unaprijed znao da njegov prijedlog neće dobiti potporu.
“Očito je nekome potreban sukob, a taj netko mora biti svjestan posljedica. U cijeloj ovoj priči ima previše politizacije i malo iskrenosti”, rekao je Ivanić.
BiH ima potpisane sporazume s Katoličkom i Pravoslavnom crkvom, a sporazum s Islamskom zajednicom je na čekanju zbog više iznimki koje se traže za muslimanske vjernike.
Tako se primjerice u sporazumu precizira da će u javnom i privatnom sektoru biti omogućeno pravo na “obavljanje džuma-namaza” što je zajednički tjedni obred u džamiji u podne u tijeku svetog mjeseca Ramazana. Takvo pravo, čak niti nedjeljom nije regulirano katoličkim ili pravoslavnim vjernicima.

Zatim se traži pravo na stanku za vrijeme iftara (vrijeme prekida posta nakon zalaska sunca) i sehura (vrijeme početka islamskog posta koji nastupa početkom zore) u istom mjesecu. Takvo što ne postoji uređeno za katolike i pravoslavce koji imaju također sličan mjesec korizme, koji je priprava za svetkovinu Uskrsa.
Također se traži da se u državnim institucijama i kompanijama, ali i u privatnim omogući “pravo na odsustvo s posla u svrhu obavljanja hadža”. Hadž predstavlja jednu od obveza muslimana, hodočašće u Meku.

Nisu samo to prava koja bi trebala biti priznata muslimanskim vjernicima. Ugovorom se precizira da će u javnom i privatnom sektoru biti omogućeno obavljanje molitve na radnom mjestu. Takvo što također nije uopće predviđeno sličnim ugovorima s crkvama i drugim zajednicama.
Jedno od prijepornih pitanja je i uporaba vjerskih i tradicijskih obilježja. To je pitanje izbora prehrane, ali i odijevanja i izgleda “u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjima”. To bi u biti moglo dovesti do toga da se ozakoni nošenje burke, hidžaba i u javnim institucijama, jednako kao i hlača koje najčešće koriste pripadnici selefijsko-vehabijskog pokreta.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.