Iako su Vladine mjere i isplate minimalnih plaća u znatnoj mjeri održale razinu zaposlenosti, pad aktivnosti i potražnje očekivano je utjecao na izraženiji pad BDP-a, izjavio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović u osvrtu na podatak o padu hrvatskog BDP-a za 15,1 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine.

To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.

“Trebamo uzeti u obzir da je dobar dio drugog kvartala bio pod utjecajem ‘lockdowna’, jer je popuštanje mjera krenulo krajem travnja i početkom svibnja. Iako su Vladine mjere i isplate minimalnih plaća u znatnoj mjeri održale razinu zaposlenosti, pad aktivnosti i ukupne domaće i inozemne potražnje očekivano je utjecao na izraženiji pad na godišnjoj razini”, kazao je Burilović.

HGK u priopćenju navodi i kako je pad domaće potražnje iznosio 10 posto, a inozemne 40,6 posto.

Promatrano po strukturi, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a među komponentama domaće potražnje imao je pad osobne potrošnje od 14 posto, ali je zabilježen i znatan pad vrijednosti bruto investicija, za 14,7 posto, tako da je blagi rast zabilježen samo kod potrošnje države, za 0,7 posto.

S druge strane, realna vrijednost robnog izvoza smanjena je za 10,9 posto, a realna vrijednost izvoza usluga, među kojima se najveći dio odnosi na turizam, za čak 67,4 posto, s obzirom da je broj ostvarenih noćenja stranih turista u drugom tromjesečju bio čak 82 posto manji nego u istom kvartalu 2019. godine.

Neznatan rast u prvom kvartalu i snažan pad u drugom, doveli su u prvoj polovini godine do ukupnog pada BDP-a od znatnih 7,8 posto, navode iz HGK.

Po takvim kretanjima, kažu, Hrvatska se nije bitnije razlikovala od globalnog okruženja.

Prema zasad dostupnim podacima Eurostata za 20 članica EU, u svima je došlo do osjetnijeg pada BDP-a, tako da je BDP na razini cijele EU27 u drugom kvartalu na godišnjoj razini smanjen za čak 14,1 posto.

Najveći pad, od 22,1 posto, pritom je zabilježen u Španjolskoj, a tek nešto manje stope pada u Francuskoj i Italiji, dok je BDP Njemačke smanjen za 11,7 posto.

Snažan pad zabilježen je kod sva četiri najveća gospodarstva EU, a isto se može reći i za SAD, čiji je BDP u drugom kvartalu pao za 9,5 posto na godišnjoj razini.

Kada se govori o EU također se mora napomenuti da je određeni utjecaj na BDP imao i brexit, odnosno smanjivanje robne razmjene s Ujedinjenim Kraljevstvom koje je prije istupanja bilo najveći vanjskotrgovinski partner EU27 nakon SAD-a, napominju iz HGK u priopćenju.