Tomislav Čuveljak

BUDAK “Domovinski rat temeljito je obrađen zbog branitelja”

‘U kurikulumu treba naglasiti antifašistički pokret u Hrvatskoj, kao i negativni karakter NDH te istaknuti da je Jasenovac najveća sramota hrvatskoga naroda. Ali treba istaknuti i žrtve 1945. godine, koje su bile žrtve novouvedena komunističkog sustava’, kaže Neven Budak

Neposredno nakon okruglog stola na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o prijedlogu novoga kurikuluma iz povijesti, oko kojeg se vodi i oštra javna rasprava, razgovarali smo s Nevenom Budakom, sveučilišnim profesorom povijesti koji je bio na čelu prethodne ekspertne radne skupine koja je izradila odbačeni prijedlog istog dokumenta. U prepunoj vijećnici zagrebačkog Filozofskog fakulteta povjesničari, od kojih su mnogi radili na odbačenoj verziji kurikuluma, naveli su brojne zamjerke novom prijedlogu istog dokumenta: od terminoloških i faktografskih grešaka, nekoherentnosti ishoda učenja i relativizacije Holokausta do prenormiranosti kurikuluma. Kako je zaključeno, nastava povijesti u Hrvatskoj time se vraća u 20., a u nekim segmentima i u 19. stoljeće. Neven Budak je tijekom vlade Zorana Milanovića bio imenovan i za voditelja projekta izrade Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja je i danas na snazi. Od 1995. do 2002. godine bio je i predavač urbane povijesti i na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, a od 2001. do 2004. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

NACIONAL: Radovan Fuchs, političar židovskih korijena koji je sudjelovao u pregovorima s Državom Izrael za priznanje neovisnosti Hrvatske devedesetih godina, a danas je posebni savjetnik premijera Plenkovića za kurikularnu reformu i supervizor projekta, žestoko je reagirao na prigovore novom prijedlogu kurikuluma za povijest, posebno na prigovor da Holokaust nije primjereno predstavljen?

Holokaust nije ključno pitanje sporenja oko ovog novog kurikuluma za povijest. Čudi me da je gospodin Fuchs izjavio u prošlom broju Nacionala da je tema Holokausta “u osnovnoj školi bila stavljena gotovo kao izborna” u našem kurikulumu. To nije točno. Holokaust se morao obrađivati i prema prijedlogu našeg kurikuluma, ali naš dokument uopće nije detaljno opisivao sadržaje. To i jest najveća razlika između jednog, onog našeg, i drugog, ovog novog prijedloga kurikuluma. Navodili smo teme, ali nije bilo tako precizno definiranih sadržaja. Bit kurikuluma nije propisivati sadržaje. Postoje kurikulumi u svjetskim obrazovnim sustavima u kojima čak uopće nema sadržaja. Uloga kurikuluma je navoditi ishode učenja, a to su znanja, vrijednosti i vještine koje učenik mora usvojiti na kraju obrazovnog ciklusa. Nije smisao nešto nabubati napamet, nego omogućiti učenicima s naučenim nešto i raditi, naučiti kako to koristiti i koje vrijednosti usvojiti. To propisuje kurikulum, za razliku od nastavnih programa koji propisuju sadržaje koje učenik treba naučiti…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Komentiraj