Libanonski Hezbollah rekao je da je u nedjelju gađao izraelske vojne položaje na spornoj lokaciji Sheba, naglasivši da djeluje solidarno s palestinskim narodom nakon napada Hamasovih naoružanih napadača iz Gaze na Izrael.
Izrael je, s druge strane, odgovorio baražom artiljerije na južni Liban.
Podržana od Irana, ova šijitska grupa se uzdigla od frakcije nastale tijekom građanskog rata u Libanonu 1975-90. do naoružanih snaga s velikim utjecajem na libanonsku državu. Vlade brojnih država, uključujući Sjedinjene Države, smatraju je terorističkom organizacijom.
Porijeklo Hezbollaha
Hezbollah, u prijevodu “Božja stranka”, je oružana i politička šijitska grupa koju podržava Iran, a koja je nastala 1982. godine kako bi se borili protiv izraelske okupacije južnog Libana. Dijeleći teheransku šijitsku islamističku ideologiju, Hezbolah je, očekivano, regrutirao među libanonskim šijitskim muslimanima.
(Dvije islamske sljedbe, suniti i šijiti, nastale su u 7. stoljeću, nakon smrti proroka Muhameda, raskolom koji nije bio vjerske, nego političke naravi. Suniti su legitimnim vođom smatrali Muhamedova punca, a šijiti Muhamedova zeta. Od tada su pripadnici dviju sljedbi jedni drugima zakleti neprijatelji.)
Na kraju građanskog rata, dakle, Hezbollah je zadržao oružje za borbu protiv izraelskih snaga koje su okupirale pretežno šiitski jug. Godine gerilskog ratovanja dovele su Izrael do povlačenja 2000. godine.
Rast vojne moći
Napetost je ostala. Hezbollah je pokazao svoje vojno napredovanje 2006. godine tijekom rata s Izraelom koji je trajao pet tjedana,
Vojna moć je porasla nakon što se grupa rasporedila i u Siriju 2012. godine kako bi pomogla predsjedniku Bašaru al-Asadu u borbi protiv uglavnom sunitskih pobunjenika. Hezbollah se voli pohvaliti, kako kažu, brojkom od sto tisuća boraca i preciznim raketama.
Iran daje Hezbolahu oružje i novac. Sjedinjene Države tvrde da im je Iran posljednjih godina izdvajao stotine milijuna dolara godišnje.
Hezbolah ima veze i s drugim grupama u okruženju koje podržava Iran, uključujući palestinske frakcije Hamas i Islamski džihad. Kako se subotnji napad odvijao, Hezbolah je poručio da je u “izravnom kontaktu s vodstvom palestinskog otpora”.
Hezbolah je obučavao grupe koje podržava Iran u Iraku. Saudijska Arabija kaže da se Hezbolah također borio u podršci iranskim savezničkim Hutima u Jemenu, ali Hezbolah to poriče.
Postoji li razlika između Hezbollaha i Hamasa?
Hezbollah i Hamas su odvojene grupe, ali dijele zajednički cilj – oružani otpor protiv Izraela.
Dok je Hezbollah libanonska organizacija, Hamas je palestinska grupa koja je formirana u Gazi 1987. godine nakon početka prve Intifade, ustanka protiv izraelske okupacije palestinskih teritorija. Hamas politički kontrolira pojas Gaze nakon pobjede na izborima 2006. godine.
Podržava ga šijitski Iran i dijeli ideologiju Muslimanskog bratstva, koje je uspostavljeno u Egiptu 1920-ih.
Hamas upravlja Pojasom Gaze nakon kratkog građanskog rata sa snagama lojalnim pokretu Fatah na čelu sa predsjednikom Mahmoudom Abbasom, koji se nalazi na Zapadnoj obali, a također je na čelu Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO).
Hamasovo preuzimanje Gaze uslijedilo je nakon njegove pobjede na palestinskim parlamentarnim izborima 2006. godine, posljednji put kada su izbori i bili održani. Hamas je optužio Abbasa da se urotio protiv njega, a Abbas je ono što se dogodilo opisao kao državni udar.
Od tada je došlo do brojnih sukoba s Izraelom, koji su često uključivali Hamasove raketne napade iz Gaze na Izrael te izraelske zračne napade i bombardiranje Gaze. Hamas odbija priznati državu Izrael i nasilno se suprotstavio mirovnom sporazumu iz Osla koji su dogovorili Izrael i PLO sredinom 1990-ih.
Hamas ima oružano krilo koje se zove Izz el-Deen al-Qassam brigade, koje je poslalo naoružane napadače i bombaše samoubojice u Izrael. Hamas sve svoje oružane aktivnosti karakterizira kao otpor protiv izraelske okupacije.
Lideri Hezbollaha i Hamasa sastali su se 2020. godine kako bi razgovarali o normalizaciji odnosa između Izraela i arapskih zemalja.
U trenutnoj situaciji analitičari spekuliraju da palestinske frakcije u Libanu žele otvoriti drugi front ako Hezbollah započne napad.
Stoga je, navodi Al Jazeera, moguće da bi se Libanon mogao uključiti u sveopći rat između Izraela i Hezbollaha, podržan od palestinskih frakcija.
Dok je Hezbollah u nedjelju pucao iz artiljerije na područje pod izraelskom kontrolom na koje polaže pravo Libanon, grupa je do sada izbjegavala dublje sudjelovanje. To bi se pak moglo promijeniti ako Izrael pokrene kopnenu ofanzivu u Gazi, kažu neki stručnjaci.
Podrška šijita
Utjecaj Hezbollaha u Libanonu podržavaju mnogi šijiti koji kažu da grupa brani zemlju od Izraela. Libanonske stranke koje se protive Hezbollahu kažu da je ta grupa potkopala državu i optužuju je da jednostrano vodi Libanon u sukobe.
Hezbollah je ušao u politiku značajnije 2005. godine nakon što se saveznica Sirija povukla iz Libanona, i to nakon ubojstva bivšeg premijera Rafika al-Haririja, koji je simbolizirao saudijski utjecaj u Libanonu. Hezbollah u ubojstvu negira bilo kakvu ulogu.
Godine 2016. kršćanski političar Michel Aoun postao je predsjednik Hezbollaha. Dvije godine kasnije, Hezbollah i njegovi saveznici osvojili su parlamentarnu većinu. Ova većina je izgubljena 2022. godine, ali grupa i dalje imala velik utjecaj.
Zapadne zemlje, uključujući Sjedinjene Države, proglašavaju Hezbollah terorističkom organizacijom. Isto čine i zaljevske arapske države saveznice SAD-a, uključujući Saudijsku Arabiju. Europska unija klasificira Hezbollahovo vojno krilo kao terorističku grupu, ali ne i njegovo političko krilo.
Komentari