Bivši sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mihael Kovačić, dvoje bivših stečajnih upravitelja, Branko i Iva Petanjek, te još deset osoba bliskih sucu optuženi su za stečajni kriminal, piše Telegram. Kriminal je, tvrdi USKOK, trajao od sredine 2008. do veljače 2021. kada su svi uhićeni u velikoj policijskoj akciji.

“Optužnicom se I. okr. stavlja na teret da je u razdoblju od 1. srpnja 2008. do 17. veljače 2021. u Zagrebu i Sisku, kao predsjednik i sudac Trgovačkog suda u Sisku, a potom sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, zajedno s dvoje stečajnih upravitelja (III. i IV. okr.) i još devet okrivljenika (II. okr., V. do VII. okr., IX. do XIII. okr.), protivno cilju stečajnog postupka odnosno dužnostima stečajnog suca, koristio svoje ovlaštenje da kao stečajni sudac odobrava isplate novčanih sredstava vjerovnicima te je u stečajnim postupcima kojima je bio zadužen, uz pomoć njegove stručne suradnice te voditeljice Ureda predsjednika Trgovačkog suda u Sisku, a potom upraviteljice Zajedničke pisarnice Trgovačkog suda u Zagrebu (II. okr.), sačinjavao zaključke i naloge kojima se računovodstvu trgovačkog suda odnosno javnim bilježnicima nalaže prijenos sredstava stečajnih dužnika s računa sudskog ili javnobilježničkih depozita na njegove privatne bankovne račune kao i na račune II. do V. okr., VII. okr. i IX. do XIII. okr. te na račune većeg broja s njima povezanih fizičkih i pravnih osoba uz korištenje lažnih identiteta. Pritom su V. i VI. okr. preuzele funkcije odgovornih osoba trgovačkih društava čiji su bankovni računi korišteni radi primitka neosnovanih isplata iz imovine stečajnih dužnika dok su V. i VII. okr. te IX. do XIII. okr. davali brojeve svojih osobnih bankovnih računa i na iste primali neosnovane isplate na teret stečajnih dužnika, sve radi disperzije takvih isplata na veći broj računa kako bi osigurali kontinuitet uzimanja novca i umanjili mogućnost uočavanja nedopuštenih aktivnosti”, navodi USKOK u priopćenju.

Dva stečajna upravitelja terete se da su koristili svoja ovlaštenja raspolaganja sredstvima na bankovnim računima stečajnih dužnika, ali ne radi isplate stvarnih vjerovnika i pokrivanja stvarnih troškova stečajnog postupka, već su ta sredstva doznačavali na račune javnobilježničkih depozita radi daljnje razdiobe u zajedničku protupravnu korist ili su neposredno s računa stečajnih dužnika nalagali isplate u korist privatnih računa okrivljenika i s njima povezanih pravnih i fizičkih osoba.

USKOK navodi da su na taj način okrivljenici te s njima povezane pravne i fizičke osobe ostvarili protupravnu imovinsku korist od najmanje 3.094.337,20 eura, dok su stečajni dužnici oštećeni za najmanje 3.540.848,68 eura. Financijskom istragom utvrđeno je da si je Kovačić isplatio 573.156,36 eura, dok su ostali podijelili preostali iznos izvučen iz stečajeva.

Od tog iznosa je 1.413.251,54 eura isplaćeno u korist sedam društava koja su osnovana, preuzeta ili korištena kako bi se isplatama preko njihovih računa prikrilo nezakonito porijeklo novčanih sredstava nezakonito isplaćenih na teret imovine stečajnih dužnika.

“Osim toga se I. okr. kao stečajni sudac u postupku nad stečajnim dužnikom te III. okr. kao stečajni upravitelj istog dužnika i V. okr. kao odgovorna osoba trgovačkog društva terete da su se, od 10. lipnja 2014. do 2. siječnja 2020., svi znajući da I. okr. ima stvarnu kontrolu nad imovinom i novčanim tijekovima koji se odvijaju preko računa tog društva zbog čega ono ne može biti kupac na javnoj dražbi u stečajnom postupku kojeg provodi I. okr., dogovorili da će poduzeti radnje kako bi I. okr. za svog sina (VIII. okr.) stekao stan u vlasništvu stečajnog dužnika. Tako je protivno Ovršnom zakonu dopustio sudjelovanje društva kojim je stvarno upravljao i to bez da je isto uplatilo jamčevinu, a potom mu je dražbovanu nekretninu dosudio iako nije uplaćena kupovnina. Tako je bez ulaganja vlastitih sredstava stekao nekretninu stečajnog dužnika u vrijednosti od najmanje 26.677,28 eura. Pritom je, kako bi namirio razlučnog vjerovnika, u korist sudskog depozita prenio sredstva drugog stečajnog dužnika te iz njih isplatio razlučnog vjerovnika”, dodaje USKOK.

Ukradenim novcem, navodi se u optužnici, kupovale su se nekretnine, automobili i vrijednosni papiri, a kroz razna ulaganja čak je i uvećano nezakonito stečeno bogatstvo.