Bivši izraelski premijer Ehud Barak izjavio je da Benjamin Netanyahu ne bi trebao dugoročno ostati vođa zemlje nakon Hamasovog upada bez presedana. U intervjuu za Sky News Barak je istaknuo da je Hamasov napad ‘šokantan za sve u zemlji’.

“To je barbarski ubojiti čin koji podsjeća na operacije slične Al Qaidi ili Daeshu, nečuveno. Bio je to najteži udarac koji je Izrael pretrpio od dana svog osnivanja”, rekao je.

Upitan može li Netanyahu dugoročno preživjeti kao premijer, rekao je: “Mislim da ne bi trebao. Mislim da bi na svatko normalan dao ostavku. Samo gledajući na stvari koje su se dogodile pod njegovom odgovornošću, čak i ako on ni na koji način nije bio uključen, to je stavilo veliku odgovornost na njega osobno“, smatra.

Barak, koji je bio izraelski premijer od 1999. do 2001., a sada je glas opozicije, rekao je da je svrha izraelskog odgovora ‘dobro definirana’, objašnjavajući: “To je osigurati da će bilo koja vojna sposobnost Hamasa biti paralizirana i izbrisana. Nema vojnog pokrića, niti jednog lansera za rakete, niti jednog odlagališta spremnika ili laboratorija, ili mjesta za obuku. I to je svrha. Bili bismo sretni da se to moglo izvršiti iz zraka, ali to se ne može postići, pa morate doći na zemlju, tako da će vrlo vjerojatno doći do operacije širokih razmjera na zemlji”, izjavio je za Sky.

Na novinarsko pitanje kako Izrael može izbjeći civilne žrtve, Barak je odgovorio da se Izrael neće ponašati kao Hamas. “Posvećeni smo međunarodnom pravu. Stanovništvu rekli smo da ćemo udariti na svaku imovinu Hamasa. Dakle, bilo tko od vas građana Gaze koji zna da u njegovom prebivalištu, na radnom mjestu, postoji bilo kakva instalacija Hamasa, imovina Hamasa sada ili u zadnjih, recimo godinu-dvije, budite oprezni. Ovo je meta. Napustite područje. Nemojte ostati tamo. Ozbiljni smo”, rekao je.

Komentirajući blokadu Gaze, rekao je: “Izrael neće dopustiti da ljudi umiru u bolnici u Gazi jer smo blokirali medicinsku vrstu lijekova ili što god bolnici treba. Nijedna beba neće umrijeti jer nema mlijeka zbog Izraela”.

Upitan je li njegov pokušaj da pregovara o mirovnom sporazumu 2000. godine s Yasserom Arafatom, tadašnjim palestinskim predsjednikom, bio propuštena prilika, Barak je odgovorio: “Ne možete suditi je li to propuštena prilika. Ljudi mi govore da sam ‘bio tako blizu, tako blizu s Arafatom. Kako to da se niste dogovorili?’ Kažem da kada želite izmjeriti veličinu praznine, morate pomnožiti širinu s dubinom. Vjerojatno smo bili vrlo blizu, ali vrlo duboko. Ja i tadašnji američki predsjednik Bill Clinton stavili smo na stol dalekosežni prijedlog koji je metaforički pokrivao više od 90% svega o čemu Arafat može sanjati. Činjenica da je on to odbacio… I do ovih dana, Clinton još uvijek, kada ga se pita, kaže da je Arafat odgovoran jer smo bili vrlo ozbiljni i on je to odbacio.”

Barak je rekao i da smo od ‘istinskog mira udaljeniji nego prije 25 godina’. Ipak, navodi da iz vida nikad ne gubi cilj. “A cilj bi trebao biti angažman s Palestincima i rješavanje granice unutar Svete zemlje, gdje imamo 80% naših doseljenika i svi strateški interesi Izraela da žive rame uz rame s palestinskom državom, koja je demilitarizirana, ali održiva. To je vizija jer nam je potrebna”, zaključio je.