“Od legalizacije do procesa energetske obnove… uvijek smo se susretali s istim problemom, a to je da nema dokumentacije. U Petrinji smo imali problem s ulicama – krivi nazivi i brojevi. Ako tome još dodamo i međusobne svađe građana u istoj zgradi onda je to izazov pravilnoj kontinuiranoj obnovi, rekao je izv. prof. Josip Atalić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo gostujući u  Dnevniku HRT-a.

Dodao je kako su danas okupili Hrvatski centar za potresno inženjerstvo.

“Nakon dvije godine htjeli smo napraviti presjek stanja. Puno se govorilo o bazama podataka, troškovnicima, problemima sa konzervatorima…. To ćemo sumirati u jedan manifest, kao neku strategiju što bi trebalo u budućnosti napraviti”, rekao je.

Na pitanje trebaju li ljudi krenuti sa samoobnovom i mogu li se i kod nas primijeniti određena talijanska iskustva, Atalić je rekao kako je to bio jedan od prijedloga u prvim mjesecima nakon potresa.

“Problem je što je talijanski sustav vezan za porez. Oni su poticali samoobnovu tako da su ljude oslobađali poreza. To mi ne možemo tako napraviti. Ljudi bi htjeli ići u samoobnovu, ali htjeli bi imati čistu proceduru. Ako kažu da su obnovili zid, da su apsolutno sigurni da će dobiti povrat tih novca. Čak i firme ne žele ulaziti u samoobnovu s privatnim investitorima, nego ih zanima da su zaštićeni od države i da će dobiti novac”, rekao je.

“Mi smo na potrese zaboravili otkako smo postali samostalna država. Potres je jedan od tri najveća rizika u Hrvatskoj, proglašen je kao neprihvatljiv, rizik koji može ugroziti stabilnost države i mislim da zaslužuje zakon”, zaključio je.