Anđelo Jurkas, direktor i scenarist filma ‘BETA’, govori kako je na scenariju radio s raznim programima umjetne inteligencije, a film će snimati većinom u Zagrebu te u Rijeci, Šibeniku i Zadru

Hrvatski film “BETA” bit će prvi film u povijesti svjetske kinematografije u čijem je stvaranju sudjelovala umjetna inteligencija.

Film producira DOP Produkcija, a Anđelo Jurkas, direktor i scenarist filma, na scenariju je radio s raznim programima umjetne inteligencije i koristit će je i u drugim fazama proizvodnje filma. Iako su neki filmovi već koristili umjetnu inteligenciju u određenim segmentima, u filmu ‘BETA’ umjetna inteligencija imat će značajno veću ulogu. „Mi ćemo u kompletnom segmentu, pretprodukcijskom, produkcijskom i postprodukcijskom, koristiti različite vrste umjetnih inteligencija. Film se razvija u zajedničkoj suradnji čovjeka i stroja. Inicijalna ideja je došla od filma ‘Her’ Spikea Jonzea. On je na dosta poetičan način ispričao priču o samoći i komunikaciji ljudi u 21. stoljeću. Zatim me inspirirao razvoj ChatGPT-ja i drugih umjetnih inteligencija koje su se koristile u pop kulturi, od glazbe do pisanog teksta. Promatrajući kako funkcioniraju društvene mreže i baze komunikologije 21. stoljeća, zaključio sam da je vrijeme apsurda i da je samoća zajednički smjer prema kojem većina ljudi ide, čemu posebno doprinosi umjetna inteligencija. Prema onom što govore programeri i stručnjaci iz tog segmenta, može se očekivati da će za tri do pet godina umjetna inteligencija uspjeti nadjačati ljudski faktor logikom i načinom funkcioniranja“, rekao je Jurkas.

Glavne glumice u filmu bit će Ana Marija Brđanović i Ana Uršula Najev, a osim njih, glavnu ulogu imat će i umjetna inteligencija Give X koja sudjeluje i u proizvodnji filma. Jurkas objašnjava radnju filma i opseg korištenja umjetne inteligencije. „Osim što umjetna inteligencija sudjeluje u proizvodnji filma, ona je jedna od glavnih likova. Hrvatska IT programerka Petra Horvat u sklopu svog doktorskog rada postavlja tezu oko razvoja jednog od programa superinteligencije. Prije nego što je pusti u javnost, testira je na svom slučaju do trenutka kada superinteligencija dobiva mogućnost samostalnog zaključivanja. Tako preuzima dominaciju u odnosu između stroja i čovjeka. Naš je film, žanrovski, kombinacija psihološkog trilera i SF drame u kojoj je ključ odnos žene programerke i žene umjetne inteligencije. Radi se o sublimiranom odnosu između dviju nadmoćnih jedinki ljudske rase i programa koji su, nimalo slučajno, ženskog roda. Koristili smo desetak programa, poput ChatGPT-ja verzije 3.5 i 4.0, a u ranoj fazi koristili smo i 3.0. Koristili smo i razne verzije programa za glazbu i izračune, a prijatelji programeri napravili su i internu umjetnu inteligenciju Give X koja nam pomaže u produkcijskoj fazi filma ‘BETA’. Programe koristimo i u postprodukciji slike i tona. Sveukupno, umjetnu inteligenciju koristimo i u kreativne i u tehničke svrhe.“

Većina filma snimat će se u Hrvatskoj, pa tako i u Zagrebu, a trenutno traju pregovori s inozemnim investitorima pa postoji mogućnost da se dio filma snima i u inozemstvu. „Oko 90 posto filma snimat ćemo u Hrvatskoj. Ovisno o pregovorima s inozemnim partnerima, koji bi trebali biti zaključeni do rujna, postoji mogućnost da dio snimamo u inozemstvu. Zasad planiramo snimati u Zagrebu, Rijeci te okolici Šibenika i Zadra“, kaže Jurkas.

Trenutno je film u fazi pretprodukcije. Jurkas očekuje da će se uskoro krenuti s prvim čitanjima scenarija. „Krajem ovog mjeseca počinju probe s glavnim glumicama i tehničkom ekipom. Samo snimanje bit će, prema trenutnim planovima, tijekom veljače iduće godine ili najkasnije ožujka. Tijekom proljeća najvjerojatnije ćemo montirati film i pripremiti za ljeto za pretpremijeru na festivalima. Scenarij je 99 posto gotov. Još ga prolazimo s kolegama dramaturzima i umjetnom inteligencijom. Sve ćemo znati nakon prvih čitanja i u dogovoru s glumcima, od kojih ne želimo da samo izgovaraju rečenice, nego i da kreativno sudjeluju u njihovu kreiranju.“

U filmskoj i drugim kreativnim industrijama postoji bojazan da bi umjetna inteligencija mogla ugroziti egzistenciju umjetnika te da ne bi mogla napisati jednako kvalitetno djelo. Jurkas se ne slaže te smatra da novi alati mogu biti dobra nadopuna kreativnom stvaralaštvu čovjeka. „Hollywood smatra umjetnu inteligenciju prijetnjom njihovoj kreativnosti. Mislim da je to deplasirano. Polazna je psihološka premisa da čovjek reagira strahom na inovaciju. Čovjek je dovoljno inteligentno biće da uspije staviti UI pod kontrolu. Ona je vrlo kreativna nadopuna ljudskom stvaralaštvu. Samo ljudsko stvaralaštvo sposobno je napraviti i loše umjetničke stvari. Zato je dobro i da dio kreativnosti preuzme umjetna inteligencija. Zbog nje strahuju samo nesigurni. Maštovitim ljudima koji znaju koristiti te alate na kreativan način, oni mogu biti samo korisni. Kad su ljudi krenuli tražiti tadašnji ChatGPT 3.0 da im napiše generičnu pop pjesmu ili pjesmu kvalitetnog kantautora, vidjelo se da umjetna inteligencija ne može potpuno replicirati duh tekstova kvalitetnih tekstopisaca. No njezini prijedlozi bili su pismeniji i duhovitiji od ispodprosječnih pop pjesama“, zaključio je Jurkas.