‘Ako sam nekome od HDZ-ovaca zasmetao zbog svoje važnosti u stranci, nemam s time problem’

Pavo Kostopeč, abdominalni kirurg bolnice Merkur, bit će jedan od kandidata za šefa HDZ-a u Zagrebu. Za Nacional govori zašto njegova smjena u Upravnom vijeću KB-a Sveti Duh pokazuje da u stranci ima oporbu kojoj ne odgovara njegovo zagovaranje promjena

Pavo Kostopeč, ugledni 43-godišnji abdominalni kirurg i član transplantacijskog tima zagrebačke Kliničke bolnice Merkur, već neko vrijeme spominje se kao kandidat za šefa zagrebačkog HDZ-a. Kako je rekao, došlo je vrijeme za velike promjene na političkoj sceni glavnoga grada i preporod HDZ-a koji u Zagrebu nije bio na vlasti od 2000. Iako vrlo cijenjen u bazi, među članstvom koje u Zagrebu broji oko 18.500 ljudi Kostopeč itekako ima svoje protivnike. To dokazuje i njegova smjena iz članstva Upravnog vijeća KB-a Sveti Duh, kamo je postavljen iz kvote HDZ-a i naknadno zamijenjen nestranačkom osobom. Iza svega, tvrdi se, stoji Ivan Ćelić, kolega HDZ-ovac i liječnik, ali i protukandidat Kostopeču na izborima za šefa zagrebačkog HDZ-a.

Kostopeč je Konavljanin koji je u Zagreb došao na studij prije četvrt stoljeća i osjeća se Zagrepčaninom. Općina Konavle upravo je njemu dodijelila svoju godišnju nagradu, a jedna mu je od najdražih nagrada ona za Najdoktora, i to dvije godine zaredom. I danas, nakon dvaju desetljeća rada, svaki pacijent kojeg je operirao i koji ima zakazanu operaciju ima njegov broj mobitela, tvrdi Kostopeč, i svaki ga može dobiti u bilo kojem trenutku. O društvenim vrijednostima i timskom radu, kao i svom političkom angažmanu i ciljevima te djelovanju svoje stranke na gradskoj i državnoj razini, govorio je u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili uključiti u politiku?

U vrijeme stvaranja Hrvatske bio sam srednjoškolac i još tada sam spoznao da će za izgradnju društva biti potrebno vrijeme, da taj proces neće ići lagano te da se društvo neće izgraditi samo od sebe. Da sam liječnik u Austriji, vjerojatno ne bih imao potrebu javnog angažmana, već bih se nakon stručne afirmacije u javnom zdravstvu angažirao privatno i tako si osigurao i materijalni i društveni status. U Hrvatskoj se svjesno odričem te pozicije i mogućnosti da si kombiniranjem rada u javnom i privatnom zdravstvu osiguram puno bolju egzistenciju i društveni status. Držim da je zadatak svih nas dati svoj doprinos u izgradnji hrvatskog društva jer se ono mora izgrađivati kroz dugotrajno razdoblje kao višegeneracijski koncept. Svjesno odabirem ovaj put zbog pomalo i sebične želje – da i moja djeca osjete potrebu ostati u Hrvatskoj, a ne da im roditeljska ostavština u Hrvatskoj posluži kao materijalni poligon za bolji život negdje drugdje.

NACIONAL: Zašto HDZ?

Kad se rodite kao Konavljanin, živite u zajednici koja je jasno definirana kao kršćanska i sa snažnom pripadnošću hrvatskom narodu. Konavle su snažno povezane s Dubrovnikom i usprkos svemu uvijek su prednjačile i bile razvijenije od svoje okoline. Posljedično, to je konzervativan kraj koji se ne mijenja lako, a Konavljani su tradicionalni ljudi, čvrstih uvjerenja. Kad pogledate političku scenu, onda je HDZ mainstream stranka tog spektra. Što god tko rekao o tome, HDZ je središnja stranka desnog centra.

NACIONAL: Mislite li da je HDZ i danas takav? Jer mnogi ga vide više lijevo od toga što ste rekli?

HDZ je u presjeku članstva uvijek isti i dok god su živi ljudi koji su slušali i gledali utemeljitelja Republike Hrvatske i prvog predsjednika dr. Franju Tuđmana, HDZ će ostati svoj. Bilo kakvi pokušaji da se HDZ premjesti lijevo ili desno ostat će jalovi. Imao sam 13 godina kad sam prvi put čuo Tuđmana, njegov glas još uvijek je prejak da bi se HDZ fundamentalno mijenjao. Općepoznato je da su sve stranke koje su na prvim višestranačkim izborima u tranzicijskim zemljama pobijedile i dobile povjerenje da implementiraju demokratski sustav, kasnije posrnule. Sve osim HDZ-a u svojim zemljama više nemaju značajniju političku ulogu. To je zato što nisu bile duboko ukorijenjene u narodu. Glavni razlog što se to s HDZ-om nije dogodilo i neće se dogoditi, jest snaga Franje Tuđmana. On je prejako pogonsko gorivo da bi se HDZ frakcionirao.

NACIONAL: U Zagrebu, kad je HDZ u pitanju, nije takva situacija. U glavnom gradu HDZ ima prilično loše izborne rezultate i od 2000. nije pobijedio.

Zagrebački HDZ nikada nije dobio pravu priliku.

NACIONAL: Kako mislite nije dobio priliku? Nije si sam osigurao priliku.

Različiti spletovi okolnosti i različiti dugogodišnji međuutjecaji nisu nam donijeli dobrobit i nisu nam omogućili da realiziramo svoj potencijal. Volim reći da je zagrebački HDZ najstarije dijete u Hrvatskoj koje još nije prohodalo. Moramo napraviti iskorak, građanima pokazati svoju ukupnu vrijednost te postati prva politička snaga u Zagrebu.

‘Glavnom inspektoru Andriji Mikuliću mjesto je u zagrebačkom HDZ-u u Gundulićevoj 21 a i u Skupštini. Jedino u tim institucijama može vjerodostojno predstavljati one koji su ga zbog toga i izabrali’

NACIONAL: O kakvim utjecajima govorite?

Za razliku od svih drugih gradova, nijedna politička utakmica u Zagrebu nije samo zagrebačka i nikada ne odražava samo odnos snaga u gradu. Zagreb je hrvatska metropola, predominantan politički centar, stjecište svih nacionalnih političkih silnica. Zagrebačkim ulicama prelijevaju se politički interesi i nastojanja svih političkih aktera u Hrvatskoj. Ne treba podcijeniti ni realnu snagu HDZ-ovih političkih oponenata u Zagrebu te svu složenost političkih međuutjecaja Zagreba i državne razine. U ovih 30-ak godina često smo svjedočili situacijama da se zagrebačka politička situacija nije rješavala samo u skupštini i gradskim institucijama vlasti.

NACIONAL: Dojam je da takvom argumentacijom bježite od odgovornosti i dajete alibi rezultatima?

Zasigurno je uvijek dio problema i u nama samima, bilo bi pogrešno negirati to što ste rekli. Primjerice, nerijetko dužnosnici afirmirani u gradskom HDZ-u preuzmu visoke državne dužnosničke pozicije i potom zbog zauzetosti državnom dužnošću, njihov doprinos gradskoj organizaciji izostaje. Pritom oni u pravilu zadrže svoje funkcije u gradskoj organizaciji, što je legalno, ali gradska organizacija treba aktivne dužnosnike posvećene Gundulićevoj 21a i gradskim političkim zbivanjima. To je isto kao da nogometaši odrade pripreme u Dinamu, treniraju i zauzimaju mjesto, a kada dođe vrijeme nastupanja, igraju samo za reprezentaciju, dok za Dinamo ne nastupaju i ne daju svoj doprinos.

NACIONAL: Želite ukazati na neobavljanje određene političke dužnosti onih koji su na njih izabrani?

Upravo na to. I na činjenicu obnašanja višestrukih funkcija. Često jedna osoba obnaša više političkih funkcija, što je nepotrebno, rekao bih i nerazumljivo u tolikoj organizaciji. Imamo i apsurdnih situacija u predstavničkim tijelima, slučajeve gdje dužnosnik kroz cijeli mandat obnaša dužnost u više predstavničkih tijela na različitim razinama u isto vrijeme, pa je tako ista osoba zastupnik i u Gradskoj skupštini i u Saboru. Apsurdna situacija koja govori i o nezrelosti naše demokracije.

NACIONAL: Milan Bandić je sa svojom strankom ili ranije u SDP-u u Zagrebu dosad bio jak. Sad gubi snagu, ali svejedno, 20 godina vlada Zagrebom.

Milan Bandić je kompleksna politička osoba, krenuo je iz jakog SDP-a, a danas je na čelu stranke koja nosi njegovo ime. O toj stranci teško je govoriti kao organiziranoj političkoj opciji jer nemali broj građana sumnja da bi ta stranka mogla opstati bez samog Bandića. Samim time upitni su prepoznatljiva politička platforma i utemeljenost te stranke među građanima. Time ne dovodim u pitanje njegovu trenutačnu političku snagu, baziranu na rezultatima izbora. On je gradonačelnik, kako on voli reći, „izabran šest puta“ i vlada Zagrebom već 20 godina. To je dugo razdoblje.

NACIONAL: Je li to predugo za jednog političara?

To je predugo čak i za Bandića. Vjerujem da je u Zagrebu došlo vrijeme za promjenu političkih odnosa i zašto to ne reći, za generaciju novih političara.

NACIONAL: Iz vaših riječi mogu shvatiti da ne podržavate trenutačnu koaliciju u Zagrebu u kojoj je HDZ manjinski partner?

Glede postojećeg zagrebačkog dogovora, smatram da je pozicija zagrebačkog HDZ-a kao manjinskog partnera nedovoljno jasna i samim tim dugoročno neadekvatna i neodrživa. Kad je Bandić svojevremeno sklapao sporazum s Nezavisnom listom Tatjane Holjevac, onda je taj dogovor imao oblik pravog koalicijskog sporazuma kojim su se skupštinski mandati kasnije prelili i u kadrove. U svakoj zemlji dio kadrova imenuje se politički, to je normalno i taj kvantum mora biti društveno koristan. Oni su tada dogovorili da prenesu omjer snaga u Skupštini u sva izvršna tijela, gradske tvrtke, nadzorne odbore, upravna vijeća. Nisam dio tima koji je sudjelovao u postojećem dogovoru, ali svakodnevno slušam članove o tome kako takav dogovor ne ukazuje na jasno i transparentno partnerstvo. I moja smjena iz Upravnog vijeća KB-a Sveti Duh govori u prilog tome da jasnih pravila nema. Dakle, ja sam u to vijeće došao na prijedlog zagrebačkog HDZ-a, a zamijenjen sam nestranačkom osobom, isto navodno na zahtjev gradskog HDZ-a. Dakle, poziciju aktivnog člana stranke zamijenila je nestranačka osoba, bez rasprave na gradskim tijelima stranke, što i u ovom pojedinačnom primjeru ukazuje na insuficijentnu transparentnost.

NACIONAL: Kako ste doživjeli tu svoju smjenu? Je li to bilo namjerno micanje zbog činjenice da ste zasmetali Ivanu Ćeliću, vašem mogućem protukandidatu na izborima za predsjednika zagrebačkog HDZ-a?

Doživio sam je kao politički nekonstruktivnu, bez jasnog razloga, razgovora, svrhe. Doživio sam je netransparentnom i nedobronamjernom za zdravstvenu scenu u Zagrebu i za zagrebački HDZ.

‘Ozbiljnost države očituje se u uslugama koje garantira građanima. Ako bi se ugrozilo pružanje zdravstvenih usluga našim građanima, došla bi u pitanje definicija Hrvatske kao socijalne države’

NACIONAL: Ta smjena ukazuje na to da imate opoziciju u stranci. Slovite kao osoba koja dobro kotira među članstvom, što vam je, pretpostavljam, najvažnije. Je li to znak da ste nekome zasmetali, bliže se izbori za zagrebački HDZ, a vi ste se iskristalizirali kao kandidat, kao i Ivan Ćelić, Tomislav Ćorić i Andrija Mikulić?

Dosadašnja životna praksa pokazala mi je da kad god pokažete neku vrstu ambicije, ne mora ona biti samo politička, nekome ćete zasmetati. Ja s time nemam problema. Ako sam nekome zasmetao time što sam relevantan u članstvu zagrebačkog HDZ-a, razumijem i nečiju težnju da me se marginalizira i to je politički oportuno. Ali moraju postojati pravila. Svakoj smjeni mora prethoditi procedura, sastanak Gradskog odbora ili Odbora za zdravstvo gradskog HDZ-a ili nekog drugog nadležnog tijela. To ne može biti proizvoljna odluka jedne osobe.

NACIONAL: Glavni državni inspektor Mikulić ujedno je šef zagrebačkog HDZ-a. Inicijativom Ivana Anušića postao je i direktor izbornog stožera Kolinde Grabar-Kitarović u Zagrebu, što je izazvalo brojne reakcije u javnosti. Je li to bilo štetno za stranku?

Kad je Mikulić preuzimao tu visoku državnu funkciju, vodile su se unutarstranačke rasprave o tome može li on obnašati te dvije funkcije istovremeno, dakle biti glavni državni inspektor i šef zagrebačkog HDZ-a. Iako je bilo puno glasova koji su tvrdili da su te dvije funkcije praktički nespojive, prevladalo je mišljenje da ostane i predsjednik gradskog odbora. Inicijativa gospodina Anušića, prvog čovjeka cijele predstojeće predsjedničke kampanje, i njegova težnja da županijski predsjednici preuzmu i najveću odgovornost u predsjedničkim izborima, logična je i opravdana. U ovom pojedinačnom slučaju pokazala se javno nezgodnom činjenica da bi netko tko vodi jednu od ključnih državnih institucija, i to državni inspektorat koji u jednom svom dijelu sadrži i represivnu sastojnicu, istovremeno vodio i izborni stožer HDZ-a za Zagreb. U tom smislu čini mi se da su oni koji su govorili da su te funkcije teško spojive i ovom prigodom dobili za pravo. Prašina koja se digla u javnosti sasvim sigurno nije koristila HDZ-u i Kolindi Grabar-Kitarović kao kandidatkinji HDZ-a.

NACIONAL: Koji je vaš osobni stav? Je li Andrija Mikulić trebao napustiti funkciju predsjednika gradskog odbora nakon što je postao glavni državni inspektor?

Moj je stav da prvi čovjek svake političke organizacije mora biti reprezent svojih članova koji su ga izabrali i građana za čije se povjerenje zalaže, dakle kada je u pitanju zagrebački HDZ, mjesto mu je u Gundulićevoj 21a i u Skupštini. Jedino u tim institucijama može vjerodostojno predstavljati one koji su ga zbog toga i izabrali.

NACIONAL: Jeste li uključeni u kampanju Kolinde Grabar-Kitarović?

Nisam direktno uključen u stožer, što ne znači da neću dati svoj obol. Držim da svaki član HDZ-a ima dužnost pomoći predsjedničkom kandidatu svoje stranke. Moj doprinos bit će kroz osobna lobiranja i društvene krugove kojima pripadam, te kroz sva društvena događanja u kojima ću participirati.

NACIONAL: Kako članovi zagrebačkog HDZ-a doživljavaju aktualnu situaciju i rezultate HDZ-a u Gradu? HDZ u Zagrebu ima 18.500 članova, a na europskim izborima dobili ste jedva 30 tisuća glasova, to je porazno.

Dugi niz godina razgovaram s članovima i svaki novi dan za mene znači novih 100 kilometara kroz Zagreb. Imam snage slušati ljude, to je važno. Ono što je sigurno jest da se snaga članstva Gundulićeve 21a i snaga HDZ-a na nacionalnoj razini ne prelijevaju na gradskim izborima u našu korist. Nakon europskih izbora propuštena je prilika za ozbiljnu unutarstranačku raspravu. Mi uporno lošije rezultate od prethodnih proglašavamo pobjedom. Izbori za grad najvažniji su za gradsku organizaciju, a mi smo u tri uzastopna izborna ciklusa – od 2009. do 2017. – imali smanjivanje potpore, i to u ozbiljnim brojkama od ukupno 35 posto, a istovremeno smo proglašavali pobjede i pronalazili izlike za takav rezultat. Uporno izbjegavamo ozbiljnu raspravu u kojoj ćemo iznaći rješenja i napraviti iskorak.

NACIONAL: Vidite li vi sebe kao aktivnog sudionika zagrebačkog HDZ-a? Jeste li kandidat za predsjednika?

Pred nama su predsjednički izbori i želim dati maksimalni doprinos. U svim procesima vidim se relevantnim u onoj mjeri u kojoj moja vjerodostojnost proizlazi iz osobnog angažmana u članstvu.

NACIONAL: Uoči Dana neovisnosti organizirali ste stranačko druženje, koliko su skupovi važni za članstvo?

Dan neovisnosti trebao bi biti praksa okupljanja, povod za druženje. Sa Zajednicom poduzetnika i obrtnika HDZ-a Grada Zagreba imao sam priliku organizirati proslavu Dana neovisnosti, istovremeno i s kolegama iz stranke podijeliti najveću sreću, rođenje svoje kćeri Mare. Bilo je to iznimno posjećeno druženje, odazvalo se više od 400 članova. Mi kao organizatori bili smo ugodno iznenađeni.

NACIONAL: Kako tumačite tako veliki odaziv?

Članovi redom ističu želju za čvršćim povezivanjem. Željni su svake vrste angažmana, posebice neformalnih i opuštajućih druženja. Redom navode da bi željeli biti više uključeni, dobivati više informacija i da se češće organiziraju druženja i sastanci. U tom smislu Gundulićevu 21a u budućnosti vidim kao dom svih članova HDZ-a, mjesto političkog rada, ali i druženja, tijelo koje nikada neće biti prazno. U ovom trenutku postoji veliki prostor za dinamizaciju aktivnosti.

NACIONAL: Kako vidite mandat predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, prvenstveno u svjetlu aktualnih turbulencija na nacionalnoj sceni?

Predsjednik Plenković je HDZ-u, koji je bio u problemu, svojim osobnim političkim kapitalom i angažmanom donio pobjedu i vlast. Najavio je da će promijeniti HDZ i hrvatsku politiku. O tome u kojoj je mjeri uspio ispuniti obećanje govore dosadašnji izborni rezultati, a govorit će i oni predstojeći.

‘Zbog afirmacije njegovih suradnika i općenito novih lica u stranci, članstvo je od Plenkovića očekivalo prijevremene unutarstranačke izbore. Prošle su tri godine, izbori su izostali’

NACIONAL: Plenković kao kandidate za predsjednika zagrebačkog HDZ-a vidi mlade skupštinske zastupnike Mislava Hermana i Davora Filipovića, slažete li se s tim pristupom?

Kad govorimo o afirmaciji mladih snaga, apsolutno sam za to jer su političkoj sceni potrebna nova lica, a zagrebačkom HDZ-u potreban je iskorak. Predsjednik Plenković preuzeo je HDZ u kadrovskoj strukturi koja je odabrana tijekom predsjedanja njegova prethodnika pa mu takva situacija sigurno nije bila laka i u mnogočemu je odabir njegovih suradnika bio ograničen i otežan. Upravo zbog afirmacije svojih suradnika i novih lica u stranci, članstvo je očekivalo prijevremene unutarstranačke izbore. Prošle su tri godine, izbori su izostali.

NACIONAL: Cijenjen ste liječnik. U zdravstvenom sustavu postoje veliki problemi, kako na njih gledate?

Zdravstveni sustav je u velikim iskušenjima. Dugo smo imali financijske probleme, pa nakon toga dezintegracijske probleme, odnosno probleme u procesima upravljanja institucijama, sjetite se zakona o sanacijama bolnica. Danas se susrećemo s rastućom potrebom građanstva za zdravstvenim uslugama, a zdravstvo je sve skuplje. Na nama je da sve zdravstvene potrebe građana zadovoljimo istim profesionalnim snagama.

NACIONAL: Sad se više, nažalost, ne radi o istom broju ljudi jer su brojni zdravstveni radnici otišli.

Naše zdravstvo suočava se s problemom nedostatka kadra, zdravstvenih radnika svih profila – od liječnika subspecijalista, preko liječnika specijalista do medicinskih sestara i tehničara. Bit će sve manje ljudi koji su voljni obavljati jednu takvu zahtjevnu i tešku profesiju. Taj će problem biti sve izraženiji pa se tako nedavno prvi put u Zagrebu dogodilo da se u jednoj bolnici objavio natječaj za medicinske sestre koji nije bio popunjen.

Osigurana je besplatna zdravstvena skrb i taj sustav sve je teže održati. Morat ćemo si pogledati u oči i zapitati se što mi realno možemo građanima osigurati kad je zdravstvena zaštita u pitanju. Ozbiljnost neke države očituje se u uslugama koje ona garantira svojim građanima. Ako bi se ugrozilo pružanje zdravstvenih usluga građanima, došla bi u pitanje definicija Hrvatske kao socijalne države.

NACIONAL: Kakav je status liječnika u Hrvatskoj?

Nije adekvatan statusu kolega u zemljama na koje se volimo pozivati. Isto tako, nemamo stimulaciju okoline. Okolina ne potiče izvrsnost i ne stimulira pojedinca. Ali u normalnom okruženju čovjek ipak pronađe motivaciju i način da uspije. Nije to u hrvatskom društvu neostvarivo pa su nerijetko i dosezi hrvatskog zdravstva zaista veliki.

NACIONAL: Jedan od tih dosega ostvario je i tim kojem pripadate, transplantacijski tim KB Merkur?

Petnaest godina član sam tog tima čiji su rezultati u samom svjetskom vrhu. Danas možemo reći da postavljamo standarde i kreiramo smjernice.

NACIONAL: Kakav je to osjećaj?

Prvenstveno je to osjećaj obveze i odgovornosti da doprinosim dalje, da onako kako su mene uključili u taj sustav i sam pomognem da se taj sustav razvija. Prije svega, u svom radu pronalazim društvenu vrijednost. Moto mog angažmana je dodana vrijednost, a da bi ona nastala moraju postojati dobra namjera i odricanje, aktivnost i cilj. Mora postojati i aktivnost koja uključuje timski rad, a ne samo doprinos jednog čovjeka. Upravo to se dogodilo u Merkuru prije 20-ak godina. Taj trud prepoznala je država i dogodio se niz bitnih promjena.

NACIONAL: Kojih promjena?

Niz promjena, primjerice te da je donorstvo u hrvatskom društvu postalo pozitivni zakonski propis, a ne negativni. Time je pacijent koji umre u hrvatskom zdravstvenom sustavu postao a priori donor – ako se za života nije drugačije odredio. Prije toga bio je a priori ne-donor. To, naravno, ne znači da možete uzeti organe preminule osobe protiv volje obitelji. Prije svega, nećete to učiniti iz moralnih razloga, a ni iz pravnih. Razvijena je drugačija svijest. Pozicija razgovora s obitelji afirmativna je i često nakon teškog iskušenja gubitka bliske osobe završava pozitivno. Već dugi niz godina u svjetskom smo vrhu po broju donora. Što je za mene najveća dobit? Naravno, svaki presađeni organ i spašen ljudski život. Ali još veća dobit je kad na kraju procesa obitelj pronađe dio satisfakcije, utjehu u tome što su organi njihove bliske osobe spasili život. Taj komunikacijski proces nerijetko krene iz odbijanja, a završi na potvrdi i satisfakciji. To je civilizacijska dodana vrijednost. Jer pitanje suočavanja čovjeka sa smrću jedno je od temeljnih pitanja čovjeka i njegova postanka, kao i većine religija, a mi smo u ovoj generaciji napravili pomak.

Komentiraj