Abraham Lincoln rođen je 1809. godine u američkoj saveznoj državi Kentucky. Bio je 16. predsjednik SAD-a. Vodio je zemlju od 1861. godine do atentata 14. travnja 1865. godine. Znači, tijekom najveće ustavne, vojne i moralne krize – američkog građanskog rata. Za vrijeme mandata uspio je ukinuti ropstvo, ojačati vladu te modernizirati ekonomiju.

Izbor istaknutog protivnika ropstva na čelo države bio je znak za pobunu robovlasničkom Jugu. Do ožujka 1861. sedam je južnih država napustilo Uniju i osnovalo Konfederaciju Američkih Država. U travnju iste godine počinje građanski rat koji završava pobjedom Unije i oslobađanjem crnih robova. Lincoln je za predsjednika izabran i na izborima 1864. godine, a u kazalištu ga je ubio glumac John Wilkes Booth, sklon Konfederaciji.

Lincolnov tjelohranitelj John Parker napustio je kazalište tijekom pauze i s Lincolnovim kočijašem otišao u susjedni Star Saloon na piće. Nečuvani predsjednik sjedio je u loži na balkonu. Booth je iskoristio trenutak, prišuljao mu se s leđa i oko 22:13, naciljao stražnju stranu Lincolnove glave i iz neposredne blizine ispalio jedan metak, smrtno ga ranivši. Časnik Henry Rathbone istog trena napao je Bootha, koji se othrvao usput ranivši časnika. Nakon deset dana u bijegu, Bootha su ubili.

Vojni kirurg Charles Leale koji je sjedio u blizini u kazalištu priskočio je u pomoć Lincolnu. Ranjeni Lincoln bio je bez svijesti, jedva je disao, te je bio bez pulsa. Liječnik je ustanovio da je ranjen u glavu, a ne kako se prvotno pretpostavljalo uboden u rame. Lincoln je prenesen na drugu stranu ulice u kuću Petersen. Nakon što je bio u komi devet sati, Lincoln je preminuo sutradan u 7:22 sati.