U pozadini najavljene usuglašene smjene Zdravka Klanca s funkcije ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) više je ozbiljnih propusta u radu te institucije, potvrdili su za Nacional upućeni vojni izvori. Na većinu tih propusta Nacional je upozoravao prije više od dva mjeseca. Upućeni vojni izvori tvrde da je Ured vijeća za nacionalnu sigurnost izvršio nadzor nad radom VSOA-e te utvrdio da je agencija kadrovski i operativno gotovo devastirana, da je Klanac u nekim situacijama iz zasad neutvrđenih razloga demaskirao postupanje Agencije, a tvrdi se da su se i za njegova mandata upitno koristila sredstva za posebne namjene.

Takav epilog Klančeva mandata dosad je najizravniji pokazatelj da je aktualna vlast dramatično zapostavila sigurnosne službe, da za njih nije pokazivala nikakav ozbiljniji interes, da je na vodeća mjesta u službama postavila potkapacitirane ljude, što im se na koncu počelo i osvećivati, jer se primijetilo da njihovi politički suparnici nisu izgubili utjecaj nad sigurnosnim sustavom. Naprotiv, počelo se primjećivati da ga politički suparnici aktualne vlasti čak i povremeno koriste kao neku vrstu svog privatnog servisa za uvid u povjerljive podatke, ali i za uvid u to što se događa s vodećim političkim dužnosnicima u zemlji, gdje se kreću, pa čak i s kime se druže u privatno vrijeme. Sve je to prvenstveno posljedica toga što je premijer Zoran Milanović za sigurnosni sustav na početku mandata bio gotovo posve nezainteresiran, što posredno djelomično govori kako on shvaća svoj posao.

 

 

  • Na većinu propusta u radu vojno sigurnosno-obavještajne agencije Nacional je upozorio prije više od dva mjeseca
  • Zdravko Klanac je iz zasad neutvrđenih razloga demaskirao postupanje Agencije, a tvrdi se da su se i upitno koristila sredstva za posebne namjene
  • Najavljena Klančeva smjena iz VSOA-e može bit tek početak velikog ćišćenja, čemu može pridonjeti i promjena odnosa snaga na rukovodećim političkim položajima u zemlji

 

 

Skora smjena za Klanca moguće neće biti kraj njegovih problema. Protiv njega su neki njegovi bivši kolege podnijeli kaznene prijave Uskoku. Kako te prijave u zakonskom roku nisu odbačene, njihovi podnositelji uvjereni su da će Uskok temeljito analizirati što se u njima nalazi.

Kaznena prijava protiv Klanca podnesena je još 11. siječnja 2013. U njoj ga se sumnjiči da je protuzakonito djelovao i postupao izvan okvira nadležnosti i djelokruga rada Agencije. Ta se kaznena prijava protiv Klanca tijekom 2013. još dva puta dopunjavala. To se dogodilo 5. svibnja i 15. srpnja 2013. U tim prijavama se navodi zašto se sumnja da je Klanac demaskirao rad i postupanja VSOA-e te osobama koje je VSOA obrađivala otkrivao postupke i mjere koje je Agencija primjenjivala prema njima. U tim se prijavama navode i konkretni primjeri koju je tajnu dokumentaciju Klanac pokazivao i kojim osobama.

U prijavi se navodi da je koncem 2012. u Hrvatskom vojnom učilištu Petar Zrinski na Črnomercu brigadir Ivica Komljen, djelatnik Obavještajne uprave Glavnog stožera, verbalno napao bojnika Vladimira Turkovića, voditelja Ureda VSOA-e iz Karlovca i pukovnika Željka Sklepića, dotadašnjeg zaposlenika VSOA-e. Tvrdi se da je Komljen njih dvojicu optužio da su ga pratili i na koncu im je rekao da je bio kod Klanca, koji mu je o tomu pokazao dokumentaciju te objasnio način rada i njegovog operativnog pokrivanja. Za Nacional je opisano još pet sličnih situacija, za koje se tvrdi da su u njima visoki vojni dužnosnici pred svjedocima izjavili da su slične stvari doznali o sebi i o tomu kako ih je VSOA pratila.
Klanac je dospio u središte pozornosti javnosti još u ožujku kada su bojnik Matija Vrđuka, bojnik Nenad Hasnik, satnik Josip Čolak, satnik Edvard Krišto, satnik Božen Tadić i satnik Siniša Hucika, svih šest pilota akrobatske letačke skupine “Krila Oluje”, zatražili od svog neposredno nadređenog sporazumni raskid radnog odnosa. U brojnim medijskim napisima navedeno je kako je njihova najava napuštanja Oružanih snaga šokirala njihove nadređene u Ministarstvu obrane. Ubrzo potom predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović detaljno je predočeno zašto se u ovom slučaju radi o prvorazrednom sigurnosnom propustu djelatnika civilne, ali u prvom redu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije.

Iako je taj događaj predsjednici predočen kao metafora potpunog raspada i kaosa unutar oružanih i sigurnosnih snaga, u režiji ministra obrane Ante Kotromanovića, njih su se dvoje bez puno problema usuglasili oko toga tko je za takvo stanje objektivno neposredno odgovoran.

MINISTAR OBRANE ANTE KOTROMANOVIĆ (LIJEVO) I PREDSJEDNICA KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ DOGOVORILI SU SE OKO SMJENE ZDRAVKA KLANCA  FOTO: Marko Prpic/PIXSELL
MINISTAR OBRANE ANTE KOTROMANOVIĆ (LIJEVO) I PREDSJEDNICA KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ DOGOVORILI SU SE OKO SMJENE ZDRAVKA KLANCA
FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Taj propust predstavljen joj je i kao posljednji u nizu dokaza o profesionalnoj potkapacitiranosti ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije Zdravka Klanca. Izvor blizak Kolindi Grabar-Kitarović za Nacional je još u ožujku otkrio da je predsjednica upozorena kako su djelatnici Vojne sigurnosno-obavještajne agencije naprosto morali ranije doznati da se grupa časnika Oružanih snaga organizirala i da se sprema napustiti Hrvatsku vojsku. Posebno je problematičnim označeno to što se u ovom slučaju evidentno radilo o kontaktima koji su trajali najmanje nekoliko mjeseci, a da to nitko nije primijetio.
Nedugo potom, početkom svibnja, na Klanca se obrušio i Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga. Lovrić se pismeno obratio i Kolindi Grabar-Kitarović i Anti Kotromanoviću s preporukom da bi Klanca trebalo smijeniti. Osim što je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, Lovrić je zapravo i glavni vojni savjetnik predsjednice i ministra obrane, pa je autor različitih pismena i preporuka koja upućuje Kotromanoviću i odnedavno Kolindi Grabar-Kitarović. Lovrić je u toj pismenoj preporuci prilično otvoreno iznio niz kritika upućenih ravnatelju VSOA-e u. U sadržaju te pismene preporuke napomenuto je kako VSOA i njeno vodstvo ne ispunjavaju svoju funkciju, kako je ona gotovo obezglavljena te da se ne bavi svojim temeljnim zadaćama sigurnosne i protuobavještajne potpore najvišim vojnim dužnosnicima i zapovjednicima. Lovrić je u preporuci napisao da je jedan od problema i to što se kasni s izradama nekih pravilnika, što također može uzrokovati paralizu dijelova vojnog sustava. Lovrić je u tom pismu kao jedan od značajnijih problema istaknuo i to da je VSOA premrežena diskutabilnim kadrovima.

Moguće je da je Lovrić pri tomu mislio na Ivana Jurišića. Tvrdi se da je njega Klanac rasporedio na dužnost voditelja Odsjeka za unutarnji nadzor VSOA-e iako je, prema tvrdnjama upućenih vojnih izvora, još 2008. on sklonjen s mjesta voditelja Odsjeka u Upravi za obavještajne poslove Glavnog stožera zbog političkih komentara neprimjerenih časniku Hrvatske vojske i zaposleniku jedne sigurnosno-obavještajne agencije. Za Jurišića se tvrdi da je propagirao ideje desnih političkih opcija poput Hrvatskog državotvornog pokreta, Hrvatskog obrambenog reda i Hrvatskog obrambenog pokreta, te da ga je tadašnji ravnatelj VSOA-e, pokojni Gordan Čačić, rasporedio na drugu dužnost unutar Uprave za obavještajne poslove u Glavnom stožeru. Jurišićevi protivnici pripisuju mu da se kao voditelj unutarnjeg nadzora u radu u nekim situacijama koristio iznuđivanjem iskaza i neprimjerenim pritiscima. Tvrdi se da Jurišić nije jedini zaposlenik VSOA-e koji je sklon radikalno desnim političkim idejama. Vojni izvori i kritičari Klančeva rada smatraju da su za degradaciju rada Agencije također suodgovorni Frano Tomičić, koji svoj uzlet unutar vojnih sigurnosnih struktura dijelom može zahvaliti i preporukama Marija Zubovića, bliskog prijatelja bivšeg premijera Ive Sanadera. Tomičić je tijekom Domovinskog rata bio zamjenik Mirka Norca u 9. gardijskoj brigadi, a do 2000. smatran je glavnim kadrovikom Davora Domazeta. Tomičića su spominjali i nakon što je Rahim Ademi na Vrhovnom sudu oslobođen od svih optužbi za zločine u Medačkom džepu. Nedugo potom Ademi je najavio tužbe protiv više vojnih dužnosnika koji su ga, kako je uvjeren, lažnim svjedočenjima htjeli za te zločine optužiti. Među osobama za koje se tvrdilo da će Ademi kazneno goniti zbog krivokletstva spominjao se i Tomičić. Ademi ga sumnjiči da je namjerno lažno svjedočio kako bi on, a ne zaista odgovorne osobe, bio osuđen za zločine u Medačkom džepu. Tomičić je sa Zvonkom Brajkovićem i Svetkom Šarom 2007. dao iskaz koji nije išao u prilog Ademiju, ali su ti iskazi navodno bili i potpuno suprotni onomu što su sva trojica 2001. izjavili zagrebačkoj policiji koja je tada radila na tom slučaju.

Suodgovornost za devastaciju VSOA-e pripisuje se i većem broju drugih osoba, od kojih su neki stegovno kažnjavani zbog dolazaka na radikalno desne političke skupove. Među ostalim, suodgovornost za devastaciju VSOA-e pripisuje se i Bruni Staniću, voditelju Ureda VSOA-e u Splitu, Bobanu Babiću, načelniku sektora u operativu unutar VSOA-e, Ivanu Smojveru, pomoćniku za analitiku u VSOA-i te Veseljku Kardumu i Mili Baričeviću. Sve to pokazuje da najavljena Klančeva smjena iz VSOA-e može biti tek početak velikog čišćenja, čemu može pridonijeti i promjena odnosa snaga na rukovodećim političkim položajima u zemlji. Odlaskom Ive Josipovića i dolaskom Kolinde Grabar-Kitarović jedan dio kadrova izgubit će potporu koju su dosad uživali, a relativno brzo usuglašavanje oko Klančeve smjene pokazuje da bi se nastavak čistke mogao provoditi jednako brzo i bez velikih potresa u javnosti.

Komentiraj