Studijska izložba “Hommage Milanu Steineru”, koja će u povodu 121. obljetnice rođenja tog hrvatskog slikara izložiti njegova djela koja niti stotinjak godina od nastanka nisu izgubila na neposrednosti, izravnosti i živosti, otvara se u četvrtak u Modernoj galeriji.

U tri dvorane Vranyczanyjeve palače bit će predstavljene umjetnikove uljane slike, crteži i arhivska građa iz vlasništva akademika Josipa Vanište, koji već godinama brine o ostavštini Milana Steinera i njegovog brata Ive, a radi i na afirmaciji Steinerova opusa te upoznavanju mlađih generacija s tim slikarskim virtuozom.

Povjesničar umjetnosti Tonko Maroević smatra kako je ta izložba još jedno angažirano podsjećanje na impresivan opus. “Uz strog izbor najizražajnijih radova, Vaništa opravdano prezentira i glavne postaje Steinerove posmrtne ‘fortune’, uokviruje i eksponira ključne kritičke sudove i kreativne odjeke, nudi slijed što je slikara doveo do postupnog kanoniziranja i neospornog statusa likovnog klasika”, ustvrdio je u predgovoru kataloga.

Po njegovim riječima, svaka prilika za susret s djelima Milana Steinera iznimna je i više nego dobrodošla, no takvih prilika nije bilo puno, a ni korpus djela umjetnika preminuloga s nepunih 25 godina nije opsežan i ne pruža mogućnosti učestalog pokazivanja, pogotovo stoga što je većina opusa preostala u delikatnijim, intimnijim, krhkijim tehnikama izvedenima na papiru.

“Ni prigode vezane uz godišnjice slikareva života i smrti nisu bile iskorištene, ili se nisu činile dovoljno izrazite, da potaknu učestalije i sustavnije pokazivanje Steinerovih slika i crteža, akvarela i pastela, koji predstavljaju antologijske domete i neosporne vrhunce hrvatske likovne umjetnosti”, ocijenio je Maroević.

Steiner za kratkog života nije uspio ostvariti bogati opus pa su, ocijenio je Maroević, njegov opravdani ugled i nedvojbeni utjecaj obrnuto proporcionalni količini i dimenzijama njegove stvaralačke ostavštine. Steiner se već u svojem naraštaju implicitno, ispotiha nametnuo kao svojevrstan putovođa, a na duge pruge, i sve više, pokazuje se kao nemimoilazan svjetionik na ulasku u moderno, likovno autonomno i ekspresivno uvjerljivo, shvaćanje slikarstva, istaknuo je.

Steinerov brat sačuvao je njegova djela unatoč ratovima i pobrinuo se da se to djelo adekvatno interpretira i valorizira. Važnu ulogu imalo je njegovo poznanstvo s Josipom Vaništom koje je postupno preraslo u prijateljstvo. Na kraju života Vaništa mu je postao zakonskim skrbnikom i namijenio mu u naslijeđe najznatniji dio bratove ostavštine.

Milan Steiner (Sisak, 1894. – Zagreb, 1918.) studirao je na Umjetničkoj školi u Zagrebu, na njoj ostaje raditi i nakon diplome, a za života izlagao je samo na njezinim godišnjim izložbama. Prijateljuje sa značajnim slikarima tog doba, a društvo se često sastaje u Kazališnoj kavani. Bio je osjetljiva zdravlja, od rane je mladosti imao problema s plućima, a umire od španjolske gripe. Pogrebna povorka koja ga je ispraćala prolazila je od njegove kuće u današnjoj Masarykovoj do Mirogoja kroz pusti Zagreb, dan nakon pobune vojnika 53.regimente. Na grobu mu je govorio Ignjat Job.

Svi radovi s izložbe u Modernoj galeriji, koja će biti otvorena do 27. rujna, nastali su u samo pet godina u Zagrebu, od 1913. do 1918. godine.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.